Audiovizualne medijske usluge

Audiovizualne medijske usluge, poput druge robe i usluga, podliježu propisima jedinstvenog europskog tržišta.

Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama na sljedeće se načine priprema teren za uspostavu jedinstvenog europskog tržišta za audiovizualne medijske usluge:

• usklađivanjem određenih propisa o pružanju audiovizualnih usluga
• olakšavanjem pružanja audiovizualnih medijskih usluga diljem EU-a na temelju načela zemlje podrijetla.
  

Tom direktivom utvrđuje se temelj za otvoreno i pravedno tržište EU-a za audiovizualne usluge. Direktivom se, iako u različitoj mjeri, reguliraju i tradicionalno televizijsko emitiranje i nove usluge na zahtjev.

U kronologiji u nastavku nudi se pregled trenutačnih rasprava u Vijeću čiji je cilj ažuriranje direktive.

U svjetlu brzih tehnoloških promjena, pojave novih poslovnih modela i promjena navika gledanja Komisija je odlučila modernizirati direktivu te je u svibnju 2016. donijela prijedlog o izmjeni. Neki su od glavnih elemenata prijedloga:

• proširenje područja primjene direktive na platforme za razmjenu videozapisa kako bi se osigurala zaštita maloljetnika i zaštita od govora mržnje i nasilja
• daljnje usklađivanje propisa za linearne usluge i usluge na zahtjev kako bi televizija postala konkurentnija u odnosu na pružatelje usluga videozapisa na zahtjev
• jačanje neovisnosti nacionalnih regulatora i uspostava europskog tijela nacionalnih regulatora (ERGA) kako bi se osigurala bolja i usklađenija provedba direktive.

Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama dio je strategije jedinstvenog digitalnog tržišta kojom se želi osigurati da europsko gospodarstvo, industrija i društvo u potpunosti iskoriste novo digitalno doba. Tržište i tehnologije brzo se razvijaju te EU mora osigurati da relevantni propisi idu ukorak s tim promjenama.

Više od jednog milijuna građana EU-a izravno je zaposleno u audiovizualnom i medijskom sektoru. Audiovizualni i medijski sektor mora se prilagoditi i uspostaviti medijski okvir za 21. stoljeće.

• Direktiva 2010/13/EU o audiovizualnim medijskim uslugama
• Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (osnovne informacije)

Načelo zemlje podrijetla

Direktiva počiva na načelu zemlje podrijetla. Pružatelji usluga podliježu isključivo propisima primjenjivima u zemlji u kojoj imaju poslovni nastan. U prosjeku 31 posto usluga videozapisa na zahtjev dostupnih u jednoj državi članici pružaju pružatelji usluga s poslovnim nastanom u drugoj državi članici.

Zašto je revizija potrebna?

Audiovizualno medijsko okružje znatno se promijenilo od donošenja strategije 2010. Gledatelji, posebno maloljetnici, prelaze s tradicionalne televizije na svijet interneta, dok je regulatorno opterećenje puno veće za televiziju.

To se odnosi ne samo na tradicionalnije medije poput televizije (uključujući TV reklame, pokroviteljstvo, plasman proizvoda), već i nove medijske digitalne publikacije i internetske usluge. Cilj je prijedloga obuhvatiti platforme za razmjenu videozapisa i usluge videozapisa na zahtjev (VOD). U kasnijoj su fazi u rasprave uključeni i društveni mediji.

Direktivom se stoga uvodi fleksibilnost u situacijama u kojima ograničenja koja se odnose samo na televiziju više nisu opravdana. Istodobno se osigurava da će potrošači biti dovoljno zaštićeni u svijetu usluga na zahtjev i interneta, osiguravajući da se pritom ne sputavaju inovacije. Cilj je postići ravnotežu između konkurentnosti i zaštite potrošača.

EU u novom digitalnom dobu

• smanjuje se vrijeme gledanja televizije

• vrijeme gledanja televizije kod mladih palo je za 7,5 posto

• očekuje se da će razmjena videozapisa u internetskom prometu potrošača porasti sa 64 posto u 2014. na 80 posto u 2019.

Cilj je prijedloga odgovoriti na dosad nezabilježene tehnološke i tržišne promjene do kojih je došlo uslijed digitalizacije kako bi se očuvala konkurentnost europske audiovizualne industrije, uz očuvanje općih javnih interesa, kao što su:

• zaštita maloljetnika
• sloboda i pluralizam medija
• kulturna raznolikost
• zaštita potrošača.

Utvrđeni su propisi potrebni za oblikovanje tehnoloških postignuća kako bi naše građane, a posebno našu djecu, zaštitili od štetnog audiovizualnog sadržaja, kao što su govor mržnje, nasilje i terorizam, uz očuvanje slobode govora.

Na temelju rezultata javnog savjetovanja koje je provela Komisija utvrđena su sljedeća pitanja koja je potrebno preispitati u revidiranoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama:

• osiguranje ravnopravnih uvjeta za audiovizualne medijske usluge
• pružanje optimalne razine zaštite potrošača
• zaštita korisnika i zabrana govora mržnje i diskriminacije
• promicanje europskog audiovizualnog sadržaja
• jačanje jedinstvenog tržišta
• jačanje medijske slobode i pluralizma
• pristup informacijama i pristupačnost sadržaja za osobe s invaliditetom.

Skupina europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA)

ERGA se sastoji od šefova ili predstavnika nacionalnih neovisnih regulatornih tijela na visokoj razini u području audiovizualnih usluga kako bi savjetovala Komisiju o provedbi direktive EU-a o audiovizualnim medijskim uslugama.

Pojedinosti

Dogovorom Vijeća i Europskog parlamenta postiže se ravnoteža između postojećih pravila i potrebe za reformom. Novim se pravilima:

• stvaraju ravnopravni uvjeti za sve operatere u zaštiti gledatelja, neovisno o tome koju uslugu pružaju i koju platformu upotrebljavaju. Korisnici će dobiti jednaku zaštitu bez obzira na to gledaju li film na tradicionalnoj televiziji ili putem televizije na zahtjev.
• uvodi jasna odgovornost za platforme za razmjenu videozapisa radi poboljšanja zaštite maloljetnika i svih korisnika od nasilnih ili štetnih sadržaja, kao i od govora mržnje. Države članice moći će putem svojih nacionalnih audiovizualnih regulatora poduzeti mjere protiv onih operatera koji ne poštuju pravila.

Važan je element novih pravila proširenje područja primjene na platforme za razmjenu videozapisa i usluge videozapisa na zahtjev čime se želi:

• povećati kulturna raznolikost i promicati europski sadržaj, jer će pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev morati osigurati da barem 30 posto njihovih kataloga ima europski sadržaj i da se to primjereno ističe
• osloboditi sredstva za ulaganje u proizvodnju europskog sadržaja, jer države članice mogu zahtijevati financijske doprinose od televizijskih kuća i pružatelja medijskih usluga na zahtjev, među ostalim od onih s poslovnim nastanom u drugoj državi članici, uz iznimke kojima bi se novoosnovanim poduzećima i malim poduzećima moglo olakšati djelovanje.

Među ostale značajne elemente novih pravila ubrajaju se:

• poboljšanje suradnje među audiovizualnim tijelima država članica jačanjem Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) i utvrđivanjem njezine uloge u pravu EU-a
• jamčenje fleksibilnosti jer će države članice moći prilagoditi pravila nacionalnim uvjetima te čak donijeti i stroža pravila ako to žele.

• Prijedlog o izmjeni Direktive 2010/13/EU
• Prijedlog o izmjeni Direktive 2010/13/EU – konačni kompromisni tekst

U Vijeću

Komisija je u svibnju 2016. predstavila prijedlog Vijeću i Europskom parlamentu, kao dio svoje strategije o jedinstvenom digitalnom tržištu. Prijedlog se u Vijeću preispitivao tijekom nekoliko predsjedništava te je slovačko predsjedništvo u studenome 2016. predstavilo izvješće o napretku.

Vijeće je u svibnju 2017. donijelo opći pristup. Stajališta ministara razilazila su se najviše u pogledu proširenja područja primjene na platforme za razmjenu videozapisa, odredaba o nadležnosti i promicanja europskih djela u okviru usluga na zahtjev. Osam država članica usprotivilo se općem pristupu, uglavnom zbog proširenja područja primjene na audiovizualni sadržaj na društvenim medijima i kvote od 30 % za europska djela uvedene za usluge na zahtjev te mogućnosti da se od određenih televizijskih kuća zatraže financijski doprinosi.

Ukupno je održano deset trijaloga. Devetim neformalnim trijalogom, održanim 26. travnja 2018., osiguran je politički dogovor o glavnim otvorenim pitanjima, čime je pripremljen teren za konačni dogovor koji je postignut na posljednjem trijalogu održanome 6. lipnja 2018.

Coreper je 13. lipnja potvrdio konačan kompromisni tekst. Konačni tekst proslijeđen je Europskom parlamentu radi odobrenja i donošenja u prvom čitanju.

Vijeće je donijelo direktivu 6. studenog 2018.

Kontekst

Aktualnom direktivom EU-a o audiovizualnim medijskim uslugama uređuje se koordinacija nacionalnog zakonodavstva o svim audiovizualnim medijima na razini EU-a, što uključuje i tradicionalno televizijsko emitiranje i usluge na zahtjev.

Komisija je organizirala javno savjetovanje kako bi se prikupila stajališta svih zainteresiranih strana o tome kako europsko audiovizualno medijsko okruženje prilagoditi digitalnom dobu. Savjetovanje se odvijalo od srpnja do rujna 2015.