Mentalno zdravlje

Rad Vijeća u području mentalnog zdravlja

Dobro mentalno zdravlje stanje je dobrobiti zahvaljujući kojem ljudi mogu ostvariti svoj potencijal, nositi se sa stresom, raditi i doprinositi životu zajednice. Međutim, poremećaji mentalnog zdravlja u EU-u velik su problem.

Poboljšanje mentalnog zdravlja društvena je i gospodarska potreba EU-a i njegovih država članica koja je postala očitija nakon pandemije bolesti COVID-19.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u prvoj godini pandemije u cijelom je svijetu zabilježen porast anksioznosti i depresije od 25 %.

Europska komisija izvijestila je i o sve većoj percepciji usamljenosti u EU-u.

Vijeće radi na četiri skupa zaključaka kako bi utvrdilo mentalno zdravlje i dobrobit kao prioritete, uz poseban naglasak na najhitnijim pitanjima i najranjivijim skupinama:

osobama koje rade na nesigurnim radnim mjestima
mladima
osobama koje pate od poremećaja povezanih s konzumacijom droga i problema s mentalnim zdravljem.

Vijeće je 30. studenoga 2023. usvojilo zaključke o mentalnom zdravlju. U zaključcima se ističe važnost rješavanja pitanja mentalnog zdravlja i dobrobiti u različitim kontekstima tijekom života, od čega koristi imaju i pojedinci i društva. Države članice pozvane su da razrade akcijske planove ili strategije s međusektorskim pristupom mentalnom zdravlju.

Zemlje EU-a postigle su dogovor o nizu ciljeva za ublažavanje epidemije lošeg mentalnog zdravlja:

bolja kvaliteta skrbi u području mentalnog zdravlja kako bi bila pristupačnija osobama s poremećajima mentalnog zdravlja

borba protiv stigmatizacije i diskriminacije

prevencija i rano otkrivanje suicidalnog ponašanja te skrb o pojedincima sklonima takvom ponašanju

borba protiv usamljenosti osoba u ranjivim skupinama

promicanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu i u obrazovanju

cjelovit pristup prevenciji i liječenju poremećaja

bolje praćenje mentalnog zdravlja u EU-u i prikupljanje povezanih podataka

razmjena iskustva i primjera najbolje prakse

Mentalno zdravlje: države članice poduzet će mjere na više razina, u više sektora i za sve dobne skupine (priopćenje za medije, 30. studenoga 2023.)

Osobe koje rade na nesigurnim radnim mjestima

Stres i psihosocijalni rizici na radnome mjestu mogu utjecati na mentalno zdravlje zaposlenika. Osobe koje rade na nesigurnim radnim mjestima posebno su izložene riziku od negativnog stresa koji može dovesti do tjeskobe i depresije.

Razlog je taj što su takva radna mjesta često:

loše plaćena i
nesigurna
te ne pružaju odgovarajuću zaštitu radnicima.

Sve veća digitalizacija, robotizacija i upotreba umjetne inteligencije na radnome mjestu također mogu negativno utjecati na radne uvjete, a time i na mentalno zdravlje ljudi.

Vijeće je 9. listopada 2023. usvojilo zaključke o mentalnom zdravlju i nesigurnim radnim mjestima. Riječ je o prvim zaključcima u povijesti posvećenima međusobnoj povezanosti mentalnog zdravlja i zapošljavanja.

Države članice EU-a slažu se s time da su mentalno zdravlje i rad usko povezani. Mentalno zdravlje važno je za radnu sposobnost i produktivnost, ali i obrnuto: psihosocijalni rizici na radnome mjestu mogu štetno utjecati na mentalno zdravlje. Nesigurna radna mjesta te loše plaćen i nezaštićen rad mogu dovesti do poremećaja kao što su tjeskoba ili depresija.

Vijeće pozvalo na poduzimanje mjera za borbu protiv utjecaja nesigurnih radnih uvjeta na mentalno zdravlje (priopćenje za medije, 9. listopada 2023.)

Vijeće u zaključcima poziva države članice da poboljšaju mentalno zdravlje na radnome mjestu mjerama kao što su:

borba protiv nesigurnog zapošljavanja

jačanje javnih sustava kojima se štiti mentalno zdravlje na radnome mjestu

podupiranje istraživanja o utjecaju radnih uvjeta na mentalno zdravlje

osiguravanje nadzora mentalnog zdravlja radnika

podupiranje zapošljavanja ili povratka na posao radnika koji imaju problema s mentalnim zdravljem.

Mladi

Prema nekim procjenama više od 14 milijuna mladih u dobi od 15 do 29 godina imalo je 2019. problema s mentalnim zdravljem. Pandemija bolesti COVID-19 pogoršala je mentalno zdravlje mladih diljem Europe. Podaci iz izvješća „Ukratko o zdravlju” koje je sastavio OECD pokazuju da se udio mladih sa simptomima anksioznosti i depresije više nego udvostručio u nekoliko država članica u usporedbi s razdobljem prije pandemije.

U nedavnom izvješću UNICEF-a navodi se da je samoubojstvo drugi najčešći uzrok smrti među mladima u Europi nakon prometnih nesreća.

Gotovo polovina mladih u EU-u (49 %) izjavila je da njihove potrebe u području mentalnog zdravlja nisu zadovoljene, u usporedbi s 23 % odraslog stanovništva.

Zbog tih je podataka zaštita mentalnog zdravlja mladih jedan od prioriteta EU-a i njegovih država članica.

Države članice EU-a trenutačno u Vijeću raspravljaju o načinima učinkovitijeg sprečavanja problema s mentalnim zdravljem među mladima, uzimajući u obzir njihove posebne potrebe.

Vijeće je u sastavu 27 država članica EU-a 23. studenoga 2023. usvojilo zaključke o mladima i mentalnom zdravlju. U zaključcima se pružaju smjernice za rješavanje tog pitanja, s naglaskom na tome kako bolje odgovoriti na specifične potrebe mladih s pomoću mjera kao što su:

poboljšanje njihovih životnih i radnih uvjeta

olakšavanje pristupa mladih skrbi u području mentalnog zdravlja

poticanje istraživanja o utjecaju problema s mentalnim zdravljem na mlade

borba protiv stigmatizacije

razmjena primjera najbolje prakse među zemljama EU-a

promicanje sigurnijeg i zdravijeg digitalnog prostora, uključujući borbu protiv mržnje, nasilja i zlostavljanja u medijima i na društvenim mrežama.

Poremećaji povezani s konzumacijom droga i problemi s mentalnim zdravljem

Osobe koje pate od poremećaja povezanog s konzumacijom droga i od problema s mentalnim zdravljem izloženije su većem riziku od razvoja teške psihopatologije, hospitalizacije, predoziranja, samoubojstva ili prerane smrti u usporedbi s osobama s jednim mentalnim poremećajem.

Vjerojatnije je i da će iskusiti nezaposlenost i beskućništvo te usvojiti visokorizična ponašanja povezana s infekcijama, kao što su virusi HIV-a i hepatitis C.

Prema podacima Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), do 80 % pacijenata u određenim skupinama podvrgnutima tretmanu odvikavanja od droga ima problema s mentalnim zdravljem. Najčešći psihijatrijski komorbiditeti među osobama koje pate od poremećaja povezanih s konzumacijom droga jesu depresija, anksioznost, posttraumatski stres i poremećaji osobnosti (uglavnom antisocijalni i granični poremećaj).

Komorbiditeti konzumacije droga i problemi s mentalnim zdravljem (EMCDDA)

Države članice EU-a udružuju napore u okviru Vijeća kako bi na bolji način poduprle osobe s poremećajima mentalnog zdravlja i poremećajima povezanima s uporabom droga. Vijeće je 5. prosinca 2023. odobrilo zaključke o zlouporabi droga i poremećajima mentalnog zdravlja. Vijeće je pozvalo države članice da razmotre poremećaje povezane s uporabom droga i konkomitantne poremećaje mentalnog zdravlja. Države članice, Komisija i drugi relevantni akteri trebali bi nastojati razviti personalizirane mjere prilagođene posebnim potrebama takvih pojedinaca.

Vijeće raspravljalo o položaju osoba koje pate od poremećaja povezanih s uporabom droga i drugih poremećaja mentalnog zdravlja (priopćenje za medije, 5. prosinca 2023.)

Situacija u vezi s mentalnim zdravljem u EU-u

Prema OECD-u prije pandemije bolesti COVID-19 najmanje 84 milijuna ljudi diljem EU-a patilo je od poremećaja mentalnog zdravlja. To znači da se radi o više od jedne od šest osoba u EU-u (17,3 %).

Prije pandemije bolesti COVID-19 anksioznost i depresija bili su najčešći problemi s mentalnim zdravljem u EU-u, nakon čega slijede poremećaji povezani s alkoholom i drogom, bipolarni poremećaj i shizofrenija.

Procjenjuje se da je 25 milijuna ljudi (5,4 % ukupnog stanovništva EU-a) patilo od anksioznih poremećaja, nakon čega slijede depresivni poremećaji (21 milijun ljudi, odnosno 4,5 %) te poremećaji povezani s drogom i alkoholom (11 milijuna ljudi, odnosno 2,4 %).

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije mentalno zdravlje pogoršalo se od izbijanja pandemije. Istraživanje Eurobarometra provedeno u lipnju 2023. pokazalo je da je gotovo svaka druga osoba (46 % stanovništva EU-a) u prethodnih 12 mjeseci imala emocionalnih ili psihosocijalnih problema, kao što su osjećaj depresije ili anksioznosti.

Izvješće Flash Eurobarometra o mentalnom zdravlju, lipanj 2023. (Europska komisija)

Gospodarski učinak lošeg mentalnog zdravlja

Osim osobne patnje i patnje ljudi u okruženju osobe koja ima problema, poput obitelji, prijatelja ili njegovatelja, loše mentalno zdravlje ima i gospodarske posljedice za društvo. Prema OECD-ovu izvješću„Ukratko o zdravlju” (2018.) troškovi u vezi s mentalnim zdravljem u 27 država članica EU-a i Ujedinjenoj Kraljevini godišnje iznose najmanje 600 milijardi eura, odnosno više od 4 % BDP-a i raspodijeljeni su na sljedeći način:

izravni troškovi zdravstvene skrbi (konzultacije, farmaceutski proizvodi, hospitalizacija): 190 milijardi eura ili 1,3 % BDP-a
programi socijalne sigurnosti (bolovanje, dopust zbog invalidnosti, naknade za nezaposlenost): 170 milijardi eura ili 1,2 % BDP-a
neizravni troškovi na tržištu rada (dohodak izgubljen zbog smrtnosti, niže stope zaposlenosti, izostajanja s posla i smanjene produktivnosti): 240 milijardi eura ili 1,6 % BDP-a

Izvješće „Ukratko o zdravlju u Europi”, 2018. (OECD)

Prednosti dobrog mentalnog zdravlja

Mentalno zdravlje sastavni je dio ljudskog zdravlja i ključno je za otporno društvo i produktivno gospodarstvo.

Koje su prednosti dobrog mentalnog zdravlja u različitim fazama života

Djetinjstvo i adolescencija

bolji obrazovni ishodi i mogućnosti zapošljavanja

Odrasla dob

produktivniji rad i prilike za zapošljavanje

Starost

veća uključenost i aktivnija uloga u zajednici