Skip to content

Međunarodni sporazumi i uloga Vijeća

Saznajte više o središnjoj ulozi Vijeća u međunarodnim sporazumima s trećim zemljama, regijama i međunarodnim organizacijama, kao i o tome zašto i kako EU sklapa te sporazume.

Koja je uloga Vijeća u međunarodnim sporazumima?

Vijeće EU-a ima središnju ulogu u pregovaranju o sporazumima i njihovu sklapanju. Uključeno je u sve faze postupka, od davanja mandata pregovaraču (u pravilu Komisiji) preko odobravanja potpisivanja sporazuma u ime EU-a do donošenja konačne odluke o suglasnosti EU-a da preuzme obveze koje proizlaze iz tog sporazuma.

Vijeće odluke povezane s međunarodnim sporazumima uglavnom donosi glasovanjem kvalificiranom većinom. Međutim, u područjima kao što je oporezivanje, u kojima bi zakonodavstvo EU-a nalagalo jednoglasnost, kao i za specifične kategorije sporazuma, poput sporazuma o pridruživanju, Vijeće odlučuje jednoglasno.

Uloge institucija EU-a u pregovorima o međunarodnim sporazumima i njihovu sklapanju, kao i koraci tog postupka, utvrđeni su u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

Mnoga pripremna tijela Vijeća doprinose pripremi, pregovorima i sklapanju međunarodnih sporazuma, uključujući Odbor stalnih predstavnika (Coreper), Odbor za trgovinsku politiku i radne skupine koje se bave određenim geografskim područjima ili područjima politika.

Zašto EU sklapa međunarodne sporazume?

Međunarodni sporazumi ključni su za EU jer promiču njegove ciljeve politike i gospodarske interese te jačaju njegov globalni utjecaj očuvanjem njegovih vrijednosti na globalnoj razini.

Mogu obuhvaćati široka područja poput trgovine, suradnje i razvoja ili biti usmjereni na specifična područja politika kao što su ribarstvo, carina, promet, znanost i tehnologija.

Međunarodni sporazumi potiču globalnu suradnju i ključan su alat za održavanje stabilnosti, predvidljivosti, sigurnosti i pravednosti diljem svijeta. Doprinose očuvanju međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima jer se njima utvrđuju zajednička pravila i standardi.

Jedinstvenim djelovanjem u okviru Europske unije države članice EU-a pri sklapanju sporazuma s trećim stranama imaju veću pregovaračku moć.

Vrste međunarodnih sporazuma

EU je ispregovarao i sklopio više od tisuću međunarodnih sporazuma – s jednom ili više trećih zemalja te s međunarodnim organizacijama, kao što su WTO ili UN.

Među najčešćim vrstama sporazuma koje sklapa EU jesu:

  • sporazumi o pridruživanju
  • sporazumi o slobodnoj trgovini
  • sporazumi o gospodarskom partnerstvu
  • sporazumi o partnerstvu i suradnji.

EU može sklapati međunarodne sporazume pod uvjetom da za to sklapanje vrijedi sljedeće:

  • predviđeno je Ugovorima
  • potrebno je za postizanje jednog od ciljeva politike EU-a navedenog u Ugovorima
  • predviđeno je pravno obvezujućim aktom EU-a
  • izgledno je da će utjecati na zajednička pravila ili izmijeniti njihovo područje primjene.

Međunarodni sporazumi koje je sklopio EU kao pravna osoba obvezujući su za njegove institucije i države članice.

Sastavni su dio prava EU-a i svrstavaju se u zasebnu kategoriju, odvojenu od primarnog zakonodavstva (Ugovori EU-a) i sekundarnog zakonodavstva (uredbe i direktive). Njihova je pravna snaga veća od pravne snage sekundarnog zakonodavstva, koje stoga mora biti usklađeno s njima.

Suspenzija međunarodnih sporazuma

Na temelju prijedloga Komisije ili visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Vijeće može donijeti odluku o djelomičnoj ili potpunoj suspenziji primjene međunarodnog sporazuma, kao i o raskidu sporazuma zbog određene situacije.

Primjeri su takvih odluka:

  • suspenzija sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza s Rusijom kao odgovor na opću invaziju na Ukrajinu (2022.)
  • suspenzija sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza s Bjelarusom kao odgovor na hibridne napade koje je pokrenuo Lukašenkov režim (2021.)
  • djelomična suspenzija sporazuma o suradnji sa Sirijom kao odgovor na kršenja ljudskih prava od strane sirijskog režima (2011.)
  • suspenzija dijelova Sporazuma iz Cotonoua sa Zimbabveom zbog zabrinutosti uzrokovane stanjem ljudskih prava, demokracije i vladavine prava (2010.).

Vidjeti također

Posljednja izmjena: 23. veljače 2026.