Plan REPowerEU: energetska politika u planovima zemalja EU-a za oporavak i otpornost

Što je plan REPowerEU?

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine imao je razoran učinak na Ukrajinu, a ozbiljno je utjecao i na gospodarstvo i društvo EU-a. U ožujku 2022. čelnici i čelnice EU-a dogovorili su se o postupnom ukidanju ovisnosti EU-a o uvozu ruskog plina, nafte i ugljena, i to:

• bržim smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima
• diversifikacijom opskrbe i pravaca
• daljnjim razvojem tržišta vodika u EU-u
• ubrzavanjem razvoja obnovljivih izvora energije
• poboljšanjem međupovezanosti europskih električnih i plinskih mreža
• jačanjem EU-ova planiranja za nepredvidive situacije u pogledu sigurnosti opskrbe
• poboljšanjem energetske učinkovitosti i promicanjem kružnosti.

• Neformalni sastanak šefova država ili vlada, Versailles, 10. i 11. ožujka 2022.

Pozvale su Europsku komisiju da osmisli plan za brzo smanjenje prekomjerne ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima. Komisija je 18. svibnja 2022. predstavila plan REPowerEU.

Osim jačanja strateške autonomije EU-a u energetskom sektoru, taj je plan usmjeren na potporu prelasku na čistu energiju i udruživanje snaga za otporniji energetski sustav.

REPowerEU plan je za:

• uštedu energije
• proizvodnju čiste energije
• diversifikaciju opskrbe energijom u EU-u
• pametno kombiniranje ulaganja i reformi.

Plan REPowerEU temelji se na potpunoj provedbi paketa „Spremni za 55 %”. U tom se paketu utvrđuje cilj postizanja smanjenja neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s europskim zelenim planom.

Kako zemlje EU-a provode plan REPowerEU?

Zemlje EU-a svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost u okviru instrumenta Next Generation EU dodaju posebna poglavlja kako bi financirale ključna ulaganja i reforme kojima će se doprinijeti postizanju ciljeva plana REPowerEU. Ti ciljevi uključuju uštedu energije, diversifikaciju opskrbe energijom i brže uvođenje obnovljivih izvora energije.

Konkretno, reforme i ulaganja trebali bi biti usmjereni na:

• poboljšanje energetske infrastrukture i objekata kako bi se zadovoljile neposredne potrebe za sigurnošću opskrbe plinom, pa tako i ukapljenim prirodnim plinom (UPP), a posebno omogućila diversifikacija opskrbe u interesu EU-a u cjelini
• povećanje energetske učinkovitosti zgrada
• dekarbonizaciju industrije
• povećanje proizvodnje i primjene održivog biometana i vodika proizvedenog iz obnovljivih ili nefosilnih izvora
• povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora i ubrzavanje njezina uvođenja
• suzbijanje energetskog siromaštva
• poticanje smanjenja potražnje za energijom
• rješavanje pitanja unutarnjih i prekograničnih uskih grla u prijenosu i distribuciji energije te podupiranje prometa bez emisija i njegove infrastrukture, uključujući željeznice
• podupiranje skladištenja električne energije.

U poglavljima koja se odnose na plan REPowerEU navode se nove reforme i ulaganja koji su pokrenuti počevši od 1. veljače 2022. i/ili prošireni aspekti reformi i ulaganja koji su već uključeni u donesene planove za oporavak i otpornost, s odgovarajućim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima.

Komisija je u svibnju 2022. predložila potrebne izmjene Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost. U prosincu 2022. Vijeće i Parlament postigli su politički dogovor o financiranju plana REPowerEU, što zemljama EU-a omogućuje da tome posvećena poglavlja dodaju u svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost. Vijeće je 21. veljače 2023. formalno donijelo uredbu o izmjeni.

• Plan EU-a za oporavak: Vijeće donijelo plan REPowerEU (priopćenje za medije, 21. veljače 2023.)

Kako se financira plan REPowerEU?

Mehanizam za oporavak i otpornost glavni je izvor financiranja plana REPowerEU. Konkretno, poglavlja koja se odnose na plan REPowerEU uglavnom se financiraju preostalim zajmovima u iznosu od 225 milijardi eura.

Države članice trebaju osigurati sinergije i komplementarnost između mjera koje se već financiraju u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i inicijativa koje se podupiru iz drugih nacionalnih fondova ili fondova EU-a.

Države članice mogu zatražiti pretfinanciranje u iznosu do 20 % sredstava dodijeljenih poglavljima koja se odnose na plan REPowerEU, što se isplaćuje u najviše dvije tranše.

Bespovratna sredstva u iznosu do 20 milijardi eura financiraju se iz Inovacijskog fonda (60 %) i prodaje emisijskih jedinica u sustavu trgovanja emisijama (40 %).

Iznos bespovratnih sredstava za svaku državu članicu dodjeljuje se primjenom formule koja uzima u obzir:

• kriterije kohezijske politike
• ovisnost država članica o fosilnim gorivima
• rast cijena ulaganja.

Države članice usto mogu prenijeti do 5,4 milijarde eura sredstava iz pričuve za prilagodbu Brexitu i fondova kohezijske politike kako bi financirale mjere iz plana REPowerEU.

Koji su najvažniji rezultati plana REPowerEU?

Mjerama poduzetima u okviru plana REPowerEU zaštitilo se građane i građanke i poduzeća EU-a od nestašica energije te je istodobno ubrzan prelazak na čistu energiju i ojačana strateška autonomija EU-a. Usto su te mjere doprinijele diversifikaciji izvora opskrbe i pravaca opskrbe.

Konkretnije, EU je u okviru plana:

• donio mjere za smanjenje potražnje za plinom
• uveo pravila o skladištenju plina
• potaknuo ulaganja u obnovljive izvore energije
• uspostavio ubrzane postupke izdavanja dozvola za obnovljive izvore energije
• olakšao zajedničku kupnju plina.

Osim toga, uvoz ruskog plina smanjio se s 45 % u 2021. na 13 % u 2025. Kad je riječ o uvozu drugih fosilnih goriva, nakon donošenja sankcija EU-a protiv Rusije zabranjen je sav uvoz ruskog ugljena, a uvoz nafte smanjen je s 27 % na manje od 3 % u 2025.

Kako bi se u potpunosti zaustavio preostali uvoz ruske nafte i plina, Komisija je u svibnju 2025. u okviru svog daljnjeg djelovanja predstavila plan za provedbu plana REPowerEU. Jedan je od njegovih ključnih ciljeva nova uredba kojom bi se u potpunosti okončao uvoz ruskog plina u EU.

Vijeće i Parlament u prosincu 2025. postigli su privremeni dogovor o toj novoj uredbi, koja je formalno donesena 26. siječnja 2026. Njome se uvodi postupna zabrana uvoza ukapljenog prirodnog plina (UPP-a) i plina iz plinovoda iz Rusije, koja će rezultirati potpunom zabranom za UPP po isteku 2026. te potpunom zabranom za plin iz plinovoda od jeseni 2027.

• Uvoz ruskog plina: Vijeće dalo konačno odobrenje za postupnu zabranu (priopćenje za medije, 26. siječnja 2026.)

Također pogledajte

• REPowerEU (Europska komisija)