Sekuritizacija: poboljšanje financiranja gospodarstva EU-a

Napori koji se ulažu u ponovno pokretanje tržišta sekuritizacije u EU-u s ciljem poboljšanja financiranja gospodarstva EU-a među glavnim su sastavnicama unije tržišta kapitala. U tu su svrhu uključena dva zakonodavna prijedloga kojima se uvode nova pravila o sekuritizaciji:

• uredba o jednostavnoj, transparentnoj i standardiziranoj (STS) sekuritizaciji
• uredba o izmjeni uredbe o kapitalnim zahtjevima.

Vijeće i Europski parlament postigli su 30. svibnja 2017. politički dogovor o obama prijedlozima. Konačna verzija uredaba donijet će se nakon što se tekstovi finaliziraju na tehničkoj razini.

Tim dvjema uredbama utvrđuju se zajednička pravila za sve sekuritizacije i stvara okvir za sigurne, jednostavne, transparentne, standardizirane sekuritizacijske proizvode koji se primjereno nadziru te tako pomaže u njihovu razlikovanju od složenijih i rizičnijih financijskih instrumenata.

Novim pravilima pomoći će se ulagateljima da ocijene rizike povezane sa sekuritizacijom, unutar proizvoda i među njima.

To bi trebalo pomoći stvaranju novih mogućnosti ulaganja diljem EU-a i pružiti dodatni izvor financiranja u gospodarstvu, posebno za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća.

Uredbe bi trebalo donijeti redovnim zakonodavnim postupkom, tj. donose ih Vijeće i Europski parlament.

Zašto je potrebna uredba o sekuritizaciji?

Sekuritizacija je postupak u kojemu zajmodavac, poput banke, preoblikuje zajmove koje posjeduje (npr. hipoteke) u vrijednosne papire koji se mogu prodati ulagateljima. Ulagatelji zatim primaju prinose koji nastaju na temelju tih zajmova.

Diversifikacija izvora financiranja, bolje upravljanje rizikom

Sekuritizacijom banka može osloboditi dio svojeg kapitala (koji bi inače bio predviđen za pokrivanje rizika zajmova koje je prodala) za dodatno financiranje gospodarstva.

Osim toga, sekuritizacijom se doprinosi raspodjeli rizika diljem financijskog sektora jer banke prenose dio rizika na druge banke ili druge institucijske ulagatelje (npr. osiguravajuća društva ).

Raznovrsnijim izvorima financiranja koji u manjoj mjeri ovise o bankarskom sektoru doprinosi se ukupnoj stabilnosti i otpornosti financijskog sustava. Razlog je tome da učinak koji bi potencijalni problemi bankarskog sektora mogli imati na pristup financiranju postaje manje izražen.

Pružanje dodatnog izvora financiranja MSP-ova

Prema podacima Europske komisije, u 2014. obujam sekuritizacije u EU-u smanjen je za 42 % u usporedbi s prosječnim razinama u razdoblju prije krize (2001. – 2008.).

Sekuritizacija zajmova važan je izvor financiranjaza mala i srednja poduzeća.

Podaci Komisije pokazuju da je iznos sekuritizacije zajmova MSP-ima smanjen sa 77 milijardi eura u 2007. na 36 milijardi eura u 2014. U 2013. 35 % MSP-ova nije od banaka dobilo sve financiranje koje su tražili.

Procjene pokazuju da bi sekuritizacija u EU-u proizvela između 100 i 150 milijardi eura dodatnog financiranja da njezin obujam dosegne prosjek iz razdoblja prije krize.

Stoga se sekuritizacijom, kada je pravilno strukturirana, može:

• poboljšati učinkovitost i stabilnost financijskog sustava
• pružiti mogućnosti ulaganja
• stvoriti koristi za poduzeća i građane jeftinijim i dostupnijim zajmovima.

• Prijedlog uredbe o pravilima o sekuritizaciji i europskom okviru za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju
• Prijedlog uredbe o izmjeni uredbe o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva

U Vijeću

30. svibnja 2017.: Vijeće i Europski parlament postigli su politički dogovor o obama prijedlozima o sekuritizaciji.

8. prosinca 2015.: Vijeće je donijelo pregovaračko stajalište o prijedlozima o sekuritizaciji. Predsjedništvo Vijeća stoga može početi pregovore s Europskim parlamentom o završnoj verziji prijedlogâ.

2. prosinca 2015.: Odbor stalnih predstavnika vlada država članica Europske unije (Coreper) odobrio je u ime Vijeća pregovarački mandat predsjedništvu Vijeća u odnosu na sekuritizacijski paket.

30. rujna 2015.: Vijeće je primilo prijedloge dviju uredaba. Radna skupina Vijeća za financijske usluge analizirala je prijedloge s ciljem utvrđivanja stajališta Vijeća o njima.

• Kompromis predsjedništva o prijedlogu uredbe o jednostavnoj, transparentnoj i standardiziranoj sekuritizaciji
• Kompromis predsjedništva o prijedlogu o izmjeni uredbe o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva

Uredbe o sekuritizaciji: ključne točke

Uredbom o jednostavnoj, transparentnoj i standardiziranoj (STS) sekuritizaciji uspostavljaju se kriteriji za definiranje „jednostavnih, transparentnih i standardiziranih” sekuritizacija. Na primjer, smatra se da je sekuritizacija „jednostavna” kada nastaje upotrebom iste vrste zajmova, odnosno ako paket sadrži samo stambene hipoteke i ne dozvoljava se daljnja sekuritizacija, itd.

Kriteriji za sekuritizaciju u skladu s kojima je ona „transparentna” i „standardizirana” uključuju zahtjev da izdavatelji dostave jasnu dokumentaciju u kojoj se objašnjava struktura instrumenta i raspored plaćanja.

U uredbu su uključena i pravila o dubinskoj analizi, zadržavanju rizika i transparentnosti koja se primjenjuju na sve sekuritizacije.

Vijeće je postiglo dogovor s Europskim parlamentom da se rizik za zadržavanje rizika zadrži na razini od 5 %, u skladu s međunarodnim zahtjevima. Zadržavanje rizika odnosi se na udjel u sekuritizaciji koji inicijatori, sponzori ili izvorni zajmodavci sekuritizacija moraju zadržati. Zahtjevom se osigurava da se sekuritizirani proizvodi ne stvaraju isključivo u svrhu distribucije ulagateljima.

Vijeće je s Europskim parlamentom postiglo dogovor i o tome da se predvidi stvaranje repozitorija podataka za sekuritizacijske transakcije.

Vijeće i Europski parlament postigli su dogovor i o pravilima za izbjegavanje sukobâ interesa: u postupku STS certificiranja, čak i ako je uključena treća strana, inicijatori, sponzori, izvorni zajmodavci i sekuritizacijski subjekti posebne namjene u potpunosti su odgovorni za sukladnost s pravilima.

Dogovorenim tekstom osigurava se i da se prilagođena pravila primjenjuju na programe komercijalnih zapisa osiguranih imovinom (koji se često nazivaju „kratkoročne sekuritizacije”). Takve sekuritizacije često sadržavaju kredite za automobile, leasing automobila i opreme.

Izmijenjenom uredbom o kapitalnim zahtjevima postiže se da tretman kapitala za sekuritizacije bankama i investicijskim društvima bude osjetljiviji na rizik i u mogućnosti odraziti specifične značajke STS sekuritizacija.

Sljedeći koraci

Vijeće je 30. svibnja 2017. postiglo dogovor s Europskim parlamentom o obama nacrtima pravnih akata.

Vijeće i Europski parlament formalno će donijeti uredbe u prvom čitanju nakon što tekstovi prođu tehničku finalizaciju.