Postupak u slučaju prekomjernog deficita

Što je postupak u slučaju prekomjernog deficita?

Postupak u slučaju prekomjernog deficita mehanizam je osmišljen kako bi se osiguralo da države članice EU-a održe ili ponovno uspostave disciplinu u svojim državnim proračunima.

Gospodarske i proračunske politike vrlo su važne za države članice. Smatraju ih pitanjem od zajedničkog interesa. Kako bi ograničile državni deficit i dug, države članice dogovorile su referentne vrijednosti koje su ugradile u Ugovore EU-a: udio deficita od 3 % i udio duga od 60 %. Ti udjeli uvijek se izračunavaju u odnosu na BDP države članice.

Referentne vrijednosti iznose:

Sve države članice moraju izbjegavati premašivanje tih referentnih vrijednosti. Moraju izbjegavati nastanak prekomjernih državnih deficita i trebaju smanjiti prekomjerni dug.

Cilj je postupka u slučaju prekomjernog deficita odvraćanje od prekomjernih državnih deficita i, ako do njih dođe, poticanje njihova ispravljanja. Pravila za postupak u slučaju prekomjernog deficita utvrđena su u korektivnom dijelu Pakta o stabilnosti i rastu, koji je nedavno revidiran.

• Okvir gospodarskog upravljanja
• Članak 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Koraci postupka u slučaju prekomjernog deficita

Novim okvirom gospodarskog upravljanja EU-a, koji je na snazi od 30. travnja 2024., promijenjen je način provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita.

Postupak uključuje nekoliko ključnih koraka.

Ako država članica premaši referentne vrijednosti za deficit ili dug ili ako postoji rizik da će ih premašiti u bliskoj budućnosti, Komisija priprema izvješće u kojem analizira je li u dotičnoj državi članici nastao prekomjerni deficit.

Ako, nakon što se u obzir uzmu svi relevantni čimbenici, Komisija smatra da je za državu članicu opravdan postupak u slučaju prekomjernog deficita, o tome obavješćuje Vijeće i predlaže da Vijeće donese odluku kojom se utvrđuje da u dotičnoj državi članici postoji prekomjerni deficit.

Nakon prijedloga Komisije Vijeće razmatra sve primjedbe dotične države članice i zatim donosi odluku koja sadržava sveobuhvatnu procjenu o tome postoji li prekomjerni deficit.

Ako Vijeće zaključi da postoji prekomjerni deficit, na temelju preporuke Komisije donosi preporuku u kojoj se navodi kako bi se stanje trebalo ispraviti. Ta preporuka može sadržavati plan za ispravak proračuna, izražen u brojkama, i rok.

Tada je na dotičnoj državi članici da u roku od šest mjeseci poduzme potrebne mjere.

Ako se do roka ne poduzmu učinkovite mjere ili država članica ne postupi u skladu s preporukom, Vijeće može izreći sankcije, uključujući novčanu kaznu u iznosu do 0,05 % BDP-a prethodne godine za države članice europodručja.

Novčanu kaznu treba plaćati svakih šest mjeseci sve dok Vijeće ne procijeni da je dotična država članica poduzela učinkovite mjere. Ako država članica nastavi ne ispunjavati svoje obveze, Vijeće ima pravo postrožiti sankcije.

Pravila glasovanja

Odluke i preporuke Vijeća donose se u skladu s posebnim pravilima glasovanja.

Država članica na koju se odnose nema pravo glasa.

Kvalificirana većina postignuta je kad najmanje 55 % članova Vijeća koji predstavljaju države članice sudionice koje zajedno čine najmanje 65 % stanovništva tih država glasuju za odluku ili preporuku.



Blokirajuća manjina mora se sastojati barem od najmanjeg broja članova koji predstavljaju više od 35 % stanovništva država članica sudionica i jednog dodatnog člana.

• Sustav glasovanja

Tekući postupci u slučaju prekomjernog deficita

Postupak u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na deficitu

EU je zbog bolesti COVID-19 u razdoblju od 2020. do 2023. suspendirao svoja proračunska pravila za sve države članice aktiviranjem opće klauzule o odstupanju. Od 2024. opća klauzula o odstupanju više nije na snazi. EU je stoga ponovno pokrenuo postupak u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na deficitu u skladu s novim pravilima revidiranog okvira gospodarskog upravljanja.

Austrija

Vijeće je 8. srpnja 2025. odlučilo pokrenuti postupak u slučaju prekomjernog deficita protiv Austrije. Odluka je bila opravdana time da je proračunski deficit Austrije u 2024. iznosio 4,7 %. Istodobno s tom odlukom Vijeće je također odobrilo preporuku Austriji u kojoj se navode kretanje neto rashoda i vremenski okvir koji bi trebalo slijediti kako bi se stanje prekomjernog deficita okončalo do 2028.

U preporuci su utvrđena sljedeća ograničenja stope nominalnog rasta neto rashoda Austrije: 2,6 % u 2025., 2,2 % u 2026., 2,2 % u 2027. i 2,0 % u 2028.

Belgija

Vijeće je 26. srpnja 2024. na prijedlog Komisije pokrenulo postupak u slučaju prekomjernog deficita protiv Belgije. Osnova za tu odluku bila je činjenica da je proračunski deficit Belgije u 2023. iznosio 4,4 %.

Vijeće je 21. siječnja 2025. donijelo preporuku da Belgija treba okončati stanje prekomjernog deficita do 2027. U preporuci su utvrđena sljedeća ograničenja stope nominalnog rasta neto rashoda Belgije: 2,4 % u 2025., 1,9 % u 2026. i 2,0 % u 2027.

Vijeće je 20. lipnja 2025. donijelo revidiranu preporuku kojom Belgiji preporučuje da okonča svoj prekomjerni deficit do 2029. U preporuci su ograničenja stope nominalnog rasta neto rashoda Belgije izmijenjena na: 3,6 % u 2025., 2,5 % u 2026., 2,5 % u 2027., 2,1 % u 2028. i 2,1 % u 2029.

Finska

Vijeće je 20. siječnja 2026. pokrenulo postupak u slučaju prekomjernog deficita za Finsku. Ta odluka opravdana je s obzirom na proračunski deficit Finske od 4,4 % u 2024. i planirani proračunski deficit od 4,3 % u 2025.

Vijeće u svojoj preporuci navodi da bi Finska stoga trebala poduzeti djelotvorne mjere i do 30. travnja 2026. predstaviti potrebne mjere za smanjenje deficita.

U preporuci su utvrđena sljedeća ograničenja nominalne kumulativne stope rasta neto rashoda Finske: 2,5 % u 2026., 4,1 % u 2027. i 5,9 % u 2028.

Francuska

Vijeće je 26. srpnja 2024. na prijedlog Komisije pokrenulo postupak u slučaju prekomjernog deficita protiv Francuske. Odluka je bila opravdana time da je proračunski deficit Francuske u 2023. iznosio 5,5 %.

Vijeće je 21. siječnja 2025. donijelo preporuku kojom se utvrđuje da bi Francuska trebala okončati stanje prekomjernog deficita do 2029. U preporuci su utvrđena sljedeća ograničenja stope nominalnog rasta neto rashoda Francuske: 0,8 % u 2025., 1,2 % u 2026., 1,2 % u 2027., 1,2 % u 2028. i 1,1 % u 2029.

Italija

Vijeće je 26. srpnja 2024. na prijedlog Komisije pokrenulo postupak u slučaju prekomjernog deficita protiv Italije. Odluka je bila opravdana time da je proračunski deficit Italije u 2023. iznosio 7,4 %.

Vijeće je 21. siječnja 2025. donijelo preporuku u kojoj se utvrđuje da bi Italija trebala okončati stanje prekomjernog deficita do 2026.

U preporuci su utvrđena sljedeća ograničenja stope nominalnog rasta neto rashoda Italije: 1,3 % u 2025. i 1,6 % u 2026.

Mađarska

Vijeće je 26. srpnja 2024. pokrenulo postupak u slučaju prekomjernog deficita protiv Mađarske s obzirom na to da je proračunski deficit Mađarske u 2023. iznosio 6,7 %.

Vijeće je 18. veljače preporučilo da Mađarska treba okončati stanje prekomjernog deficita do 2026. U preporuci su utvrđena sljedeća ograničenja stope nominalnog rasta neto rashoda Mađarske: 4,3 % u 2025. i 4,0 % u 2026.

Poljska

Vijeće je 26. srpnja 2024. na prijedlog Komisije pokrenulo postupak u slučaju prekomjernog deficita protiv Poljske, s obzirom da je proračunski deficit te zemlje u 2023. iznosio 5,1 %.

Vijeće je 21. siječnja 2025. preporučilo da Poljska treba okončati stanje prekomjernog deficita do 2028. U preporuci su utvrđena sljedeća ograničenja stope nominalnog rasta neto rashoda Poljske: 6,3 % u 2025., 4,4 % u 2026., 4,0 % u 2027. i 3,5 % u 2028.

Slovačka

Vijeće je 26. srpnja 2024. na prijedlog Komisije pokrenulo postupak u slučaju prekomjernog deficita protiv Slovačke. Odluka je bila opravdana time da je proračunski deficit Slovačke u 2023. iznosio 4,9 %.

Vijeće je 21. siječnja donijelo preporuku kojom se utvrđuje da bi Slovačka trebala okončati stanje prekomjernog deficita do 2027.

U preporuci su utvrđena sljedeća ograničenja stope nominalnog rasta neto rashoda Slovačke: 3,8 % u 2025., 0,9 % u 2026. i 1,6 % u 2027.

Rumunjska

Vijeće je 3. travnja 2020. pokrenulo postupak u slučaju prekomjernog deficita protiv Rumunjske s ciljem okončanja njezina prekomjernog deficita.

Vijeće je 26. srpnja 2024. utvrdilo da bi postupak u slučaju prekomjernog deficita za Rumunjsku trebao ostati otvoren jer ta zemlja nije poduzela djelotvorne mjere za smanjenje deficita.

Budući da je Rumunjska i dalje bilježila visoke državne deficite koji su premašili referentnu vrijednost od 3 % utvrđenu u Ugovorima, Vijeće je 20. lipnja 2025. donijelo novu odluku kojom se utvrđuje da Rumunjska nije poduzela djelotvorne mjere kao odgovor na preporuke Vijeća.

Vijeće je 8. srpnja 2025. revidiralo preporuku Rumunjskoj u okviru njezina tekućeg postupka u slučaju prekomjernog deficita. Rumunjska je stoga do 15. listopada 2025. trebala poduzeti djelotvorne mjere i predstaviti potrebne mjere za smanjenje svojeg deficita te do 2030. okončati svoj postupak u slučaju prekomjernog deficita.

U preporuci su utvrđena sljedeća ograničenja stope nominalnog rasta neto rashoda Rumunjske: 2,8 % u 2025., 2,6 % u 2026., 4,6 % u 2027., 4,4 % u 2028., 4,2 % u 2029. i 4,0 % u 2030.

Postupak u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na dugu

Na temelju novih pravila sve države članice moraju pripremiti nacionalne srednjoročne fiskalno-strukturne planove. Oni moraju sadržavati kretanje neto rashoda.

Dok god visokozadužene zemlje slijede kretanje neto rashoda kako ga je utvrdilo Vijeće, zbog čega se njihov dug uvjerljivo smanjuje i zadovoljavajućom brzinom približava referentnoj vrijednosti iz Ugovora, na njih se neće primjenjivati postupak u slučaju prekomjernog deficita. Njihova usklađenost redovito će se ocjenjivati.

Proračunski trendovi

Sve države članice EU-a dužne su poštovati proračunsku disciplinu na temelju kriterija i referentnih vrijednosti utvrđenih u Ugovorima EU-a. Konkretno, njihov državni deficit ne bi smio premašiti 3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP), a njihov javni dug trebao bi ostati ispod 60 % BDP-a.

Grafikoni u nastavku prikazuju rezultate država članica u odnosu na ta dva praga.

Kretanje deficita po državama članicama (2013. – 2024.)

Na grafikonu u nastavku prikazano je kako se državni deficit svake države članice EU-a s vremenom mijenjao u odnosu na referentnu vrijednost od 3 %.

Kretanje duga po državama članicama (2013. – 2024.)

U grafikonu u nastavku prati se kretanje razina javnog duga u svakoj državi članici EU-a u usporedbi s referentnom vrijednošću od 60 %.