"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove (pravosuđe), 14. lipnja 2024.
Najvažniji rezultati
Borba protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala
Predsjedništvo je izvijestilo ministre i ministrice o jednom od svojih političkih prioriteta, borbi protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala, te trenutačnom stanju u vezi s deset prioritetnih mjera koje je utvrdilo.
Jedna od prioritetnih mjera osnivanje je Europske pravosudne mreže za organizirani kriminal, koja je podržana u zaključcima Vijeća odobrenima na sastanku. Mreža će služiti kao centar specijaliziranog stručnog znanja i podupirat će pravosudna tijela u području organiziranog kriminala. Prvi će se put okupiti u jesen 2024., a osnovat će je Eurojust, Agencija EU-a za suradnju u kaznenom pravosuđu.
Još jedan prioritet aktualnog predsjedništva poboljšanje je pravosudne suradnje s trećim zemljama u borbi protiv organiziranog kriminala. Države članice EU-a žele bolje koordinirati svoje djelovanje u vezi s trećim zemljama u kojima traženi kriminalci pronalaze utočište i iz kojih potpuno nekažnjeno nastavljaju obavljati kriminalne aktivnosti. Vijeće je odobrilo zaključke o toj temi. U njima ministri i ministrice pozivaju na udruživanje diplomatskih napora za učinkovitiju suradnju s prioritetnim trećim zemljama. EU bi u svojim raspravama s tim zemljama trebao obratiti pozornost na različite probleme, na primjer one povezane s izručenjem.
Predsjedništvo je izvijestilo i o suradnji sa zemljama Latinske Amerike u borbi protiv prekograničnog kriminala tijekom posljednjih šest mjeseci. Na sastanku visokih dužnosnika EU-a i zemalja Latinske Amerike razgovaralo se o jačanju pravosudne suradnje između tih dviju regija. EU te latinoameričke i karipske zemlje u veljači su podržali Deklaraciju iz La Paza posvećenu suradnji u području borbe protiv trgovine drogom i drugih povezanih kaznenih djela, poput pranja novca i krijumčarenja vatrenog oružja.
Borba protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala iziskuje bolju pravosudnu suradnju. Jedan je aspekt unaprijediti pravosudnu suradnju unutar EU-a, ali istodobno moramo osigurati i suradnju trećih zemalja, primjerice kada je riječ o izručenju ili zapljeni nezakonito stečenog novca.
Paul Van Tigchelt, potpredsjednik belgijske vlade i ministar pravosuđa i Sjevernog mora
Vijeće je odobrilo zaključke o jačanju i zaštiti slobodne, otvorene i utemeljene demokratske rasprave. U njima naglašava važnost slobode izražavanja i informiranja i podsjeća na važnu ulogu koju organizacije civilnog društva, novinari i borci za ljudska prava imaju u zaštiti i promicanju slobode izražavanja i informiranja.
U zaključcima Vijeća ističe se potreba za uvidom u dinamiku mržnje, polarizacije i širenja dezinformacija, a nije izostavljena ni važnost obrazovanja i podizanja svijesti građana. Treći ključni aspekt obrađen u zaključcima potreba je da se demokratsku raspravu zaštiti od prijetnji specifičnih za internetsko okružje, koje služi kao plodno tlo za govor mržnje i dezinformacije. Nadalje, istaknuta je važnost postojanja kanala za dijalog među skupinama ili percipiranim skupinama kako bi se povećalo uzajamno razumijevanje i potaknula smirena javna rasprava.
Predsjedništvo je predstavilo i izvješće o napretku u provedbi Istanbulske konvencije, kojoj je EU pristupio 2023.
Vijeće je odobrilo zaključke o malim zatvorskim objektima, u kojima prioritetnu važnost imaju društvena rehabilitacija i reintegracija u društvo. U zaključcima se naglašava koliko je važno zaštititi temeljna prava i slobode zatvorenika, osigurati im pristup uključivim obrazovnim programima i ulagati u njihovu društvenu rehabilitaciju.
Mali zatvorski objekti mogu poboljšati radne uvjete osoblja koje u njima radi i kvalitetu života zatvorenika te doprinijeti stvaranju konstruktivnog ozračja za reintegraciju.
Komisija je pozvana da ispita mogućnosti financiranja za uspostavu, daljnji razvoj i korištenje malih zatvorskih objekata, na primjer pritvorskih kuća.
Društvena rehabilitacija i reintegracija zatvorenika temeljni su ciljevi našeg pravosudnog sustava. Mali zatvorski objekti mogu im doprinijeti jer pomažu smanjiti negativne posljedice boravka u zatvoru i rizik od recidivizma.
Paul Van Tigchelt, potpredsjednik belgijske vlade i ministar pravosuđa i Sjevernog mora
Ministri i ministrice održali su raspravu o politikama u vezi s Komisijinim prijedlogom uredbe čiji je cilj olakšati da se roditeljstvo djeteta utvrđeno u jednoj državi članici prizna u drugoj državi članici. Komisija procjenjuje da bi se oko dva milijuna djece moglo naći u situaciji u kojoj se njihovo roditeljstvo utvrđeno u jednoj državi članici ne priznaje u sve svrhe u drugoj državi članici. To može uzrokovati probleme obiteljima koje putuju ili se sele u drugu državu članicu EU-a. Tijekom rasprave posebna je pozornost posvećena slučajevima roditeljstva omogućenog zamjenskim (surogatnim) majčinstvom kako bi se omogućilo napredovanje pregovora o prijedlogu.
Suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece
Druga rasprava bila je posvećena predloženom ažuriranju direktive iz 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece te materijala koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece. Cilj je prijedloga proširiti definicije tih kaznenih djela i uvesti više kazne i konkretnije zahtjeve u području prevencije i pružanja pomoći žrtvama. Ministri i ministrice iznijeli su smjernice za rad stručnjaka na dvije točke. Prva je zastara kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece i pitanje jesu li potrebna posebna razmatranja kako bi se osiguralo da se takva djela mogu kazneno goniti relativno dugo nakon što su počinjena, a druga je pitanje kako bi trebalo tretirati materijale koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece generirane umjetnom inteligencijom.
Većina se ministara i ministrica slaže da su za ta užasna kaznena djela opravdana posebna pravila o dugim rokovima zastare, i nakon što žrtva postane punoljetna. Neke su države članice zastaru ukinule, a druge zagovaraju izmjenu predloženih rokova zastare. Iako postoje različita stajališta o metodi, i o drugoj je točki poslana jasna poruka: prikaze seksualnog zlostavljanja generirane alatima umjetne inteligencije treba kriminalizirati na isti način kao i prikaze stvarne djece.
Borba protiv korupcije
Vijeće je postiglo dogovor o pregovaračkom mandatu (opći pristup) za direktivu o borbi protiv korupcije. Prijedlogom se mijenjaju i ažuriraju aktualni propisi EU-a o tom pitanju, a njegova su tri glavna stupa prevencija, otkrivanje i sankcije. Najvažnija je novina to što se pravila o korupciji u javnom i privatnom sektoru prvi put na razini EU-a objedinjuju u jedan pravni akt.
Prema postignutom dogovoru države članice morat će osigurati da kaznena djela koja će na temelju tog zakonodavnog akta postati nezakonita budu kažnjiva maksimalnom kaznom zatvora u trajanju od dvije do četiri godine. Poduzećima će se moći izreći novčane kazne u rasponu od 3 % do 5 % njihova ukupnog svjetskog prometa ili, alternativno, u iznosu od najmanje 24 ili 40 milijuna eura.
Belgijsko predsjedništvo iznijelo je informacije o trenutačnom stanju u radu Vijeća na predloženoj direktivi kojom bi se uskladili određeni aspekti prava o nesolventnosti. Komisija je prijedlog objavila u prosincu 2022. kao jednu od inicijativa iz akcijskog plana za uniju tržišta kapitala. Prijedlog u Vijeću trenutačno razmatra Radna skupina za građansko pravo, a u listopadu 2023. održana je rasprava o politikama na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove. Na sastanku na vrhu država europodručja u ožujku 2024. i na sastanku Europskog vijeća u travnju 2024. šefovi država ili vlada pozvali su na brz dovršetak akcijskog plana za uniju tržišta kapitala. U predstojećim će se mjesecima nastaviti rad na tehničkoj razini u cilju postizanja zajedničkog stajališta država članica.
Kao točka dnevnog reda bez rasprave usvojen je pregovarački mandat Vijeća (opći pristup) o reviziji Direktive o pravima žrtava iz 2012. Cilj je tog prijedloga ukloniti nedostatke utvrđene u evaluaciji postojećeg instrumenta. Uvest će se i ojačati minimalna pravila kako bi se zajamčilo da žrtve kaznenih djela dobiju daljnju zaštitu, potporu i pristup informacijama te da mogu lakše tražiti pravdu.
Ministri i ministrice postigli su dogovor o pregovaračkom mandatu za uredbu o utvrđivanju dodatnih postupovnih pravila provedbe Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Cilj je pojednostavniti suradnju tijela za zaštitu podataka na provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka u prekograničnim slučajevima. Novim se prijedlogom ne mijenja Opća uredba o zaštiti podataka. U općem pristupu usklađuju se postupovni koraci i prava stranaka i podnositelja pritužaba na razini EU-a, pri čemu se uzima u obzir postupovna autonomija država članica. Glavna novost u pristupu Vijeća uvođenje je novog postupka za rano rješavanje pritužaba i jednostavnijeg postupka za manje složene predmete kako bi se izbjeglo administrativno opterećenje i ubrzalo donošenje odluka u prekograničnim predmetima.
Vijeće je odobrilo zaključke o budućnosti kaznenog prava EU-a. Ministri i ministrice istaknuli su potrebu za visokokvalitetnim zakonodavstvom kojim se poštuju temeljna načela poput zakonitosti, supsidijarnosti i proporcionalnosti. Kako bi se osigurale dosljednost i učinkovitost kaznenog prava EU-a, Vijeće je pozvalo na uspostavu moderniziranih oglednih odredaba i strukturirano promišljanje u kojem bi sudjelovali različiti dionici.
Komisija je ministre i ministrice izvijestila o pregovorima EU-a i SAD-a o sporazumu o e-dokazima. Predstavila je i Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2024., u kojem se funkcionalnost pravosudnih sustava država članica EU-a razmatra na temelju triju kriterija: učinkovitosti, kvalitete i neovisnosti.
Predsjedništvo je izvijestilo o preporukama Skupine na visokoj razini za pristup podacima za učinkovito izvršavanje zakonodavstva (jedna od točaka s dnevnog reda sastanka ministara unutarnjih poslova) i o ministarskom sastanka EU-a i SAD-a o pravosuđu i unutarnjim poslovima (20. i 21. lipnja).
Na kraju sastanka predstojeće mađarsko predsjedništvo predstavilo je svoje prioritete.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
