Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, 8. prosinca 2025.

Glavni rezultati

Unutarnji poslovi

Migracijska politika EU-a

Vijeće je utvrdilo svoje stajalište o trima zakonodavnim aktima EU-a kako bi se ubrzali i pojednostavnili postupci vraćanja odbijenih tražitelja azila te ubrzali i olakšali postupci azila.

Uredbom o vraćanju uspostavljaju se zajednički postupci vraćanja, obveze državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom da surađuju s tijelima nadležnima za migracije i alati za suradnju među državama članicama. EU će usto sastaviti popis sigurnih zemalja podrijetla kojim će se državama članicama omogućiti da brzo rješavaju zahtjeve za međunarodnu zaštitu osoba koje dolaze iz zemalja s tog popisa. Naposljetku, novom uredbom o primjeni koncepta sigurne treće zemlje pružit će se više mogućnosti državama članicama da iskoriste taj koncept kako bi odbile zahtjev za azil kao nedopušten i razmotrile moguću suradnju trećih zemalja u tom pogledu.

Dogovor među državama članicama postignut je samo šest mjeseci nakon što je Europsko vijeće 26. lipnja potaknulo jačanje rada na olakšavanju, povećanju i ubrzavanju vraćanja te na konceptima sigurnih trećih zemalja i sigurnih zemalja podrijetla.

Europski sustav azila ne funkcionira dobro. Danas je Vijeće dalo važne odgovore. Moći ćemo preuzeti kontrolu nad migracijama u Europi i razbiti poslovni model krijumčara ljudi. Pobrinut ćemo se i za vraćanje većeg broja migranata koji nemaju pravo boravka u EU-u.

Rasmus Stoklund, danski ministar imigracije i integracije

Vijeće je postiglo i politički dogovor o uspostavi godišnje pričuve za solidarnost za 2026. Pričuva za solidarnost glavni je element pakta EU-a o migracijama i azilu i njome se pruža djelotvorna potpora državama članicama koje su pod migracijskim pritiskom. Nakon što se pakt počne primjenjivati 12. lipnja 2026., europski sustav azila postat će učinkovitiji zahvaljujući jasnijim pravilima o odgovornosti za obradu zahtjeva za azil i solidarnosti među državama članicama. Pakt će u konačnici doprinijeti smanjenju migracijskog pritiska na sve države članice.

• Migracijska politika i politika azila EU-a (osnovne informacije)
• Pravila EU-a o azilu (osnovne informacije)

Schengen

Tijekom radnog ručka ministri i ministrice raspravljali su o jačanju vanjskih granica schengenskog područja. Bavili su se trajnim nedostacima i tome kako ih zajednički ukloniti te kako se pripremiti za nove ranjivosti koje se pojavljuju na vanjskim granicama.

Ministri i ministrice također su odobrili plan za uvođenje arhitekture interoperabilnosti EU-a u razdoblju 2027. – 2028. Ta arhitektura interoperabilnosti odnosi se na kontinuirani postupak kojim se osigurava međusobna povezanost informatičkih sustava EU-a kojima se jamči naša sigurnost unutar schengenskog područja (točnim identificiranjem osoba, otkrivanjem prijevara i provjerom sigurnosnih prijetnji) te neometan pristup nacionalnih tijela tim sustavima.

S obzirom na to da su sustav ulaska/izlaska za granice, sustav za odobravanje putovanja ETIAS i ažurirana baza otisaka prstiju Eurodac započeli s radom 2025. ili se planiraju za 2026., Vijeće se sada usmjerava prema preostalim elementima zajedničkog IT sustava za upravljanje granicama i sigurnost.

• Schengensko područje – pojašnjenje (osnovne informacije)
• IT sustavi za borbu protiv kriminala i osiguranje granica EU-a (osnovne informacije)

Unutarnja sigurnost

Ministri i ministrice raspravljali su o posljedicama zlonamjerne upotrebe bespilotnih zrakoplova iz perspektive tijela kaznenog progona. Razgovarali su o odgovarajućim mjerama za izvršavanje zakonodavstva kako bi se odgovorilo na te izazove, što uključuje i moguće djelovanje EU-a. To bi se djelovanje moglo odnositi na bolju koordinaciju aktivnosti protiv bespilotnih zrakoplova, usklađivanje standarda sustava protiv bespilotnih zrakoplova i povećanje financiranja za istraživanje i inovacije.

Rasprava je pokazala da je hitno potreban brz napredak kako bi se odgovorilo na sve veće izazove koje predstavljaju bespilotni zrakoplovi i kako bi se tijelima kaznenog progona osigurali potrebni kapaciteti.

Na sjednici u užem sastavu ministri i ministrice primili su najnovije informacije o šestomjesečnoj procjeni prijetnji u vezi s trenutačnim sigurnosnim izazovima. Informativni sastanak održao je glavni direktor danske sigurnosne i obavještajne službe (PET) u ime europskih unutarnjih sigurnosnih i obavještajnih službi.

Borba protiv organiziranog kriminala

Predsjedništvo je dostavilo sažeto izvješće o mjerama koje su od listopada 2023. utvrđene kao prioritetne u okviru plana EU-a za borbu protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala. Plan sadržava 17 kratkoročnih i srednjoročnih mjera koje su bile osnova za djelovanja država članica tijekom belgijskog, mađarskog, poljskog i danskog predsjedanja.

Komisija je predstavila dvije komunikacije: o novoj strategiji EU-a za borbu protiv droga i o akcijskom planu EU-a za borbu protiv trgovine drogom. Komisija je obje komunikacije predstavila 4. prosinca 2025. U njima je utvrđen odgovor EU-a na sigurnosne, zdravstvene, socijalne i okolišne izazove povezane s trgovinom i uporabom nedopuštenih droga.

Borba protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala ključni su prioriteti danskog predsjedništva. Kako bismo se djelotvorno borili protiv tih subverzivnih elemenata, ključna je suradnja na razini svih država članica. Zaista cijenim konstruktivne i plodonosne rasprave o tim pitanjima na današnjem sastanku.

Peter Hummelgaard, danski ministar pravosuđa

• Borba protiv kriminala (osnovne informacije)

Razno

Pod točkom „Razno” predsjedništvo je predstavilo trenutačno stanje razvoja događaja tijekom svojeg mandata u vezi s pristupom podacima za učinkovito izvršavanje zakonodavstva te je izvijestilo ministre i ministrice o sastanku ministarskog foruma EU-a i zapadnog Balkana o pravosuđu i unutarnjim poslovima, koji je održan 30. i 31. listopada u Sarajevu.

Poljska je izvijestila o sigurnosnom stanju i daljnjem postupanju u vezi s izdavanjem viza ruskim građanima, a predstojeće ciparsko predsjedništvo predstavilo je svoj program rada.