"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove (unutarnji poslovi), 14. listopada 2025.
Najvažniji rezultati
Unutarnji poslovi
Migracijska politika EU-a
Ministri i ministrice unutarnjih poslova razgovarali su o prijedlogu o uspostavi zajedničkog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u. Predloženi zakonodavni akt, koji trenutačno analiziraju stručnjaci, uključuje niz novih elemenata koji bi vraćanje trebali ubrzati, primjerice obvezu vraćenika da surađuju s nacionalnim tijelima i stroža pravila za vraćanje osoba koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju.
Ministri se slažu da su učinkovitiji postupci koji bi se primjenjivali u cijelom EU-u presudni za ubrzavanje vraćanja i povećanje broja stvarno vraćenih osoba koje nezakonito borave u EU-u.
Raspravljalo se i o obveznom uzajamnom priznavanju odluka o vraćanju koje su izdale druge države članice. Uzajamno priznavanje znači da države članice priznaju i izvršavaju odluke o vraćanju koje su izdale druge države članice EU-a. Nekoliko država članica istaknulo je da bi uzajamno priznavanje poslalo jasnu poruku da migranti koji nezakonito borave u EU-u ne mogu zaobići odluku o vraćanju preseljenjem u drugu državu članicu. Druge su navele da je potrebna fleksibilnost u primjeni uzajamnog priznavanja, napomenuvši da zbog različitih pravnih, praktičnih i operativnih pitanja u nekim slučajevima izdavanje nacionalne odluke o vraćanju može biti brže i učinkovitije.
Trenutačno na razini cijelog EU-a vraćamo samo mali dio državljana trećih zemalja koji ovdje nezakonito borave. Smatram da je takvo stanje potpuno neprihvatljivo. To ugrožava sigurnost naše Unije, ali i socijalnu koheziju i vjerodostojnost europskih institucija u očima europskih građana. Zato radimo na novim pravilima koja će povećati broj vraćanja i njihovu učinkovitost.
Rasmus Stoklund, danski ministar imigracija i integracije
Tijekom radnog ručka bilo je riječi o vanjskoj dimenziji migracija, a posebno o vraćanju u Siriju, odnosno o dobrovoljnom povratku Sirijaca kojima je izdana odluka o vraćanju te o prisilnom vraćanju Sirijaca koji predstavljaju sigurnosni rizik i osuđenih kriminalaca. Ministri i ministrice razmijenili su iskustva o kontaktima sa sirijskim vlastima u vezi s migracijama.
Ministri i ministrice raspravljali su o nacrtu zakonodavnog akta kojim bi se reformirao Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i integrirala potpora Unije pripravnosti i odgovoru na zdravstvene krize. Prijedlog tog akta obuhvaća financijsku potporu EU-a i suradnju u području civilne zaštite te pripravnost na zdravstvene krize, za što je u okviru sljedećeg višegodišnjeg proračuna EU-a predviđeno 10,7 milijardi eura.
Razgovaralo se, među ostalim, o predloženim izmjenama samog Mehanizma za civilnu zaštitu, kao što je jačanje zajedničkih kapaciteta za odgovor na katastrofe i krize, o predloženom koordinacijskom centru za krizne situacije i pojačanoj civilno-vojnoj suradnji na razini EU-a.
Mehanizam Unije za civilnu zaštitu EU-ov je alat za koordinaciju odgovora na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. Ako određenu zemlju (u EU-u i izvan njega) zadesi katastrofa, može zatražiti hitnu pomoć od Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.
Europa se suočava s katastrofama i krizama dosad nezabilježenih razmjera i složenosti. Jačanje naše pripravnosti i otpornosti ključna je zadaća i na nacionalnoj razini i na razini EU-a.
Torsten Schack Pedersen, danski ministar otpornosti i pripravnosti
Kao i inače na sastancima ministara unutarnjih poslova, Vijeće se osvrnulo na opće stanje schengenskog područja. Komisija je predstavila Schengenski barometar, u kojem se navode najvažniji izazovi i kretanja u schengenskom području.
Vijeće je raspravljalo o budućnosti Frontexa, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu. Europska komisija planira u 2026. predstaviti prijedlog revizije Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Rasprava održana na današnjem sastanku poslužit će kao doprinos najavljenoj reviziji. Kada je riječ o reviziji zakonodavstva na kojem se Frontex temelji, za države članice polazna su točka njihove operativne potrebe. Također žele da u predstojećoj reviziji fokus ostane na temeljnim funkcijama te agencije, koje se odnose na vanjske granice i vraćanje. Među ključnim je pitanjima i suradnja s trećim zemljama, primjerice na vraćanju.
Ministri i ministrice primili su najnovije informacije o razvoju IT infrastrukture EU-a za upravljanje granicama i izvršavanje zakonodavstva. Sustav ulaska/izlaska (EES), koji se počeo primjenjivati 12. listopada 2025., jedna je od ključnih sastavnica te infrastrukture. U EES-u se registriraju ulasci i izlasci državljana trećih zemalja te odbijanje ulaska državljanima trećih zemalja koji prelaze vanjske granice EU-a radi kratkotrajnog boravka.
Predsjedništvo je na sastanku Vijeća istaknulo da je važno tijekom 2026. uvesti novi Eurodac, bazu podataka s otiscima prstiju za registraciju tražitelja azila, i ETIAS, sustav za odobravanje putovanja za putnike iz zemalja čijim državljanima nije potrebna viza. Uvođenje preostalih elemenata zajedničkog IT sustava za upravljanje granicama i sigurnost, primjerice ažuriranog viznog informacijskog sustava, u razdoblju nakon 2026., ponovno će se naći na dnevnom redu jednog od predstojećih sastanaka Vijeća.
Predsjedništvo je ukratko izvijestilo o radu pripremnih tijela Vijeća na raspravi, koordinaciji i praćenju provedbe Plana za zakonit i djelotvoran pristup podacima za izvršavanje zakonodavstva, koji je Komisija predstavila u lipnju 2025.
Komisija je iznijela najnovije informacije o pripremi plana tehnološkog razvoja u području šifriranja, koji bi trebao biti dovršen 2026. Svrha je tog tehnološkog plana utvrditi i ocijeniti tehnološka rješenja koja tijelima za izvršavanje zakonodavstva mogu omogućiti zakonit pristup šifriranim podacima u kaznenim predmetima, ali i istodobno potpuno zaštititi kibernetičku sigurnost i temeljna prava.
Za učinkovito suzbijanje kriminala i kazneni progon kaznenih djela tijela kaznenog progona moraju imati potrebne alate, uključujući odgovarajući pristup podacima. To se jednako odnosi na kaznena djela na internetu i na teška kaznena djela koja članovi organiziranih kriminalnih skupina planiraju i provode putem suvremene tehnologije i digitalne infrastrukture. Moramo zatvoriti postojeće rupe u zakonu.
Na radnom doručku razgovaralo se o dugoročnim izazovima koje bi stanje na Bliskom istoku, posebno u Gazi, moglo predstavljati za unutarnju sigurnost EU-a.
Razno
Kao i na sastanku ministara pravosuđa, Europska komisija predstavila je svoje prvo godišnje izvješće o napretku u pojednostavnjenju, provedbi i izvršenju.
Predsjedništvo i Europska komisija izvijestili su o trenutačnom stanju provedbe pakta o migracijama i azilu. Iznijeli su i informacije o predstojećim prijedlozima i procesu koji će prije kraja godine dovesti do uspostave prve godišnje pričuve za solidarnost. To je novi mehanizam koji će omogućiti pravedniju podjelu odgovornosti u području azila.
Češka je dostavila informacije o Ministarskoj konferenciji Salzburškog foruma održanoj u Valticama u rujnu 2025.
S obzirom na nedavne povrede europskog zračnog prostora bespilotnim letjelicama, potencijalno radi špijunaže i sabotaže kritične infrastrukture, Njemačka je ukazala na izazove koje ti događaji donose na nacionalnoj i europskoj razini.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
