Objašnjenje proračunskog instrumenta za europodručje
Što je proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost (BICC)?
Riječ je o proračunskom alatu namijenjenom europodručju. Njime će se financirati paketi strukturnih reformi i javnih ulaganja kako bi se potaknuo potencijalni rast gospodarstava europodručja i otpornost jedinstvene valute na gospodarske šokove.
Iako se temelji na proračunu EU-a, BICC se u mnogočemu razlikuje od postojećih instrumenata EU-a. U okviru sastanka na vrhu država europodručja i Euroskupine svake će se godine pružati strateške smjernice za BICC, dok će Komisija biti zadužena za upravljanje instrumentom.
Potreba za instrumentom usmjerenim na europodručje postala je izraženija nakon krize koja se bila zaoštrila zbog povećanja razlika među državama članicama europodručja. Europodručje nije imalo alate za poticanje konkurentnosti i konvergencije među svojim članicama, kao ni za jačanje gospodarske koordinacije. Uz pravilnu kalibraciju taj instrument može postati pokretač uključivog i održivog rasta.
Države članice koje nisu članice europodručja, ali uključene su u tečajni mehanizam II, moći će u njemu sudjelovati na dobrovoljnoj osnovi.
Kada će se početi primjenjivati?
Očekuje se da će postati operativan zajedno s proračunom EU-a za razdoblje 2021. – 2027. (poznatim i kao višegodišnji financijski okvir), koji bi trebao stupiti na snagu 2021.
Koliko će sredstava biti dostupno?
Sredstva za BICC osiguravat će se iz proračuna EU-a. Odluka o iznosu sredstava koji će biti raspoloživ za BICC još nije donesena. Čelnici i čelnice to će učiniti u kontekstu pregovora o proračunu EU-a.
Kako bi se u pregovorima o proračunu EU-a za 2021. – 2027. odredio opseg BICC-a, finsko predsjedništvo Vijeća, koje vodi pregovore i od kojeg su čelnici i čelnice zatražili da predstavi takozvani „pregovarački okvir”, namjerava uzeti u obzir s europodručjem povezani udio posebne proračunske linije sadržane u prijedlogu Komisije za proračunski paket za razdoblje 2021. – 2027. To je proračunska linija za instrument za provedbu reformi koji je prvotno osmišljen za potporu reformskim inicijativama u svim državama EU-a. Komisija je u svojem prijedlogu instrumentu namijenila 25 milijardi eura, od čega bi oko 17 milijardi eura bilo dodijeljeno 19 država članica europodručja. Ti su iznosi u ovoj fazi samo indikativni.
Tko će upravljati instrumentom? Koja je uloga Euroskupine?
Države europodručja pružat će strateške smjernice za instrument, dok će Komisija nadzirati njegovu provedbu i pružati potporu državama članicama.
Vlade država članica europodručja odredit će prioritete za ulaganja i reforme u europodručju u cjelini, na kojima će se temeljiti procjena projekata koje budu predlagale pojedine zemlje.
Kako je to povezano s europskim semestrom?
Postupak odabira projekata za reforme i ulaganja koje će podupirati BICC slijedit će vremenski okvir europskog semestra.
Članice europodručja raspravljat će o prioritetima za reforme i ulaganja kao prvom koraku u procesu. Nakon toga uslijedit će ojačane preporuke za europodručje koje su ključni dio semestra.
Države članice zatim će podnijeti prijedloge koji bi se u pravilu trebali sastojati od paketa reformi i ulaganja povezanih s nacionalnim programima reformi. Komisija će pri procjeni projekata uzeti u obzir postojeće preporuke za pojedine zemlje.
Prijedlozi država članica sadržavat će ne samo procjene troškova ulaganja i, prema potrebi, strukturnih reformi te obrazloženja za te procjene troškova, nego i raspored provedbe s relevantnim ključnim etapama i ciljevima.
Koja će biti uloga nacionalnih parlamenata u pogledu BICC-a?
Proračunski instrument bit će dio proračuna EU-a, što znači da će važnu ulogu imati Europski parlament i Europski revizorski sud.
Komisija će biti odgovorna za izvršavanje proračuna. Uporabu sredstava nadzirat će Europski revizorski sud, a Europski parlament će morati dati razrješnicu.
Istodobno će nacionalni parlamenti imati priliku izraziti svoje mišljenje o nacionalnim prijedlozima za prihvatljive projekte.
Kako je nastala ideja proračuna za europodručje?
Oblikovatelji politika i ekonomisti dugo su raspravljali o tome da u ustroju ekonomske i monetarne unije nedostaje fiskalni stup koji bi se mogao upotrebljavati uz jedinstvenu monetarnu politiku.
U trenutačnom ustroju fiskalna politika nije podijeljena nadležnost, već o njoj odlučuju nacionalna tijela, koja ipak moraju poštovati zajednički dogovorena fiskalna pravila.
BICC-om se uspostavlja novi proračunski alat namijenjen europodručju. Promicanjem konvergencije i konkurentnosti tim se instrumentom želi pridonijeti približavanju gospodarstava europodručja. Time bi se trebala povećati učinkovitost monetarne politike čime bi se pak ublažile bojazni u vezi s potrebom za trajnim fiskalnim prijenosima.
Kako će države financirati taj instrument?
Sredstva za BICC osiguravat će se iz proračuna EU-a. Proračun se financira doprinosima država članica koji u velikoj mjeri odgovaraju veličini njihovih gospodarstava.
U uredbu će se unijeti klauzula na temelju koje se članicama koje sudjeluju omogućuje financiranje instrumenta nacionalnim doprinosima koji premašuju tzv. vlastita sredstva proračuna EU-a. Za to bi bilo potrebno sklopiti međuvladin sporazum.
Tehnički rad na tom pitanju nastavlja se, a konačna će se odluka donijeti u kontekstu pregovora o proračunu EU-a.
Hoće li se BICC isplaćivati u obliku bespovratnih sredstava, zajmova ili oboje?
Potpora će imati oblik bespovratnih sredstava, odnosno izravnih financijskih doprinosa. Na temelju procjene troškova, u okviru omotnice za svaku državu članicu koja će se temeljiti na ključu za raspodjelu, odredit će se iznos potpore koju će država članica primiti za određeni projekt.
Koja je razlika između BICC-a i drugih strukturnih fondova?
BICC se među ostalim instrumentima proračuna EU-a, posebno sredstvima iz strukturnih fondova, ističe svojim namjenskim upravljanjem i fleksibilnošću u dodjeli i upotrebi sredstava.
Instrument bi trebao odgovoriti na nove izazove s kojima se suočavaju članice europodručja. U tu će svrhu članice europodručja na godišnjoj razini zajedno odlučivati o načinu upotrebe sredstava, što će omogućiti učinkovito gospodarsko upravljanje.
Kako bi se taj postupak ojačao, instrumentom će se omogućiti određeni stupanj fleksibilnosti za dodjelu sredstava među državama, u skladu s njihovim prioritetima.
Takvo je postupanje u suprotnosti s višegodišnjim proračunom EU-a, u okviru kojeg se velik dio njegova ukupnog iznosa dodjeljuje unaprijed.
Hoće li se zahtijevati sufinanciranje od država?
Države članice morat će i same sudjelovati. U uobičajenim razdobljima nacionalne vlade pokrivat će 25 % troškova prihvatljivih projekata. U slučaju teških gospodarskih okolnosti definiranih u Paktu o stabilnosti i rastu stopa sufinanciranja će se prepoloviti.
Je li u sklopu BICC-a predviđena funkcija stabilizacije?
BICC je usmjeren na konvergenciju i konkurentnost. U vrijeme krize sredstva su oskudna što se se često odrazi na ulaganja. Kako bi se zaštitile razine ulaganja, nacionalne stope sufinanciranja smanjit će se u slučaju teških gospodarskih okolnosti. Time će se doprinijeti podupiranju gospodarstva.
U tijeku su rasprave na tehničkoj razini o instrumentu stabilizacije, kao što je zajednički sustav reosiguranja u slučaju nezaposlenosti ili fond za „crne dane”. U tom pogledu još nije postignut konsenzus.
Kako će se sredstva iz BICC-a raspodjeljivati?
Sve države europodručja bit će korisnice BICC-a.
Najmanje 80 % sredstava bit će podijeljeno među zemljama u skladu s dvama kriterijima: obrnutim BDP-om po stanovniku i stanovništvom. Nijedna zemlja neće primiti manje od 70 % svojeg udjela, što znači da će se svima vratiti najmanje sedam od deset eura kojima su doprinijele tom fondu.
Ostatak sredstava, do 20 % BICC-a, upotrebljavat će se fleksibilno kako bi se odgovorilo na izazove s kojima se budu suočavale pojedine zemlje tako što će se podupirati posebno ambiciozni paketi reformi i ulaganja.
Jesu li sredstva BICC-a nečim uvjetovana?
Ne postoji posebno uvjetovanje politika za BICC. Uvjeti politike kojima se ograničava pristup proračunskim sredstvima EU-a primjenjivat će se i na BICC.
To znači da će pristup financiranju ovisiti o primjenjivim makroekonomskim uvjetima utvrđenima u uredbi o zajedničkim odredbama i o usklađenosti s horizontalnim pravilima koja se primjenjuju na izvršenje proračuna EU-a (npr. financijska uredba).
Nadalje, države članice trebaju ispuniti obveze povezane s provedbom predloženih paketa strukturnih reformi i ulaganja.
Tko je odlučio uspostaviti BICC? Kada je ta odluka donesena?
Nakon što se prebrodilo financijsku krizu postignut je konsenzus o potrebi da se poduzmu daljnji koraci kako bi euro postao otporniji i kako bi se dodatno zaštitila gospodarstva od gospodarskih šokova.
U tom su kontekstu čelnici i čelnice u prosincu 2017. od ministara i ministrica zatražili da razviju Europski stabilizacijski mehanizam i uspostave zaštitni mehanizam za sanaciju banaka te da dovrše bankovnu uniju.
Pod predsjedanjem Márija Centena u prvoj polovini 2018. Euroskupina (u uključivom sastavu) održala je orijentacijsku raspravu o proračunu za europodručje na temelju doprinosa Francuske i Njemačke.
Na temelju toga Mário Centeno uputio je dopis predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku sa sveobuhvatnim popisom svih otvorenih pitanja koja su se pojavila u raspravama i koja bi mogla biti uključena na popis reformi u europodručju. Čelnici i čelnice EU-a u lipnju 2018. zatražili su od Euroskupine da se posveti svim tim pitanjima.
Predsjednik Euroskupine do prosinca je uputio dopis predsjedniku Tusku o spremnosti ministara i ministrica da rade na „osmišljavanju, provedbi i vremenskom okviru proračunskog instrumenta za konvergenciju i konkurentnost”.
Čelnici i čelnice EU-a su u odgovoru od Euroskupine zatražili da definira ključne značajke BICC-a koje su im predstavljene i koje su oni ponovno potvrdili u lipnju 2019.