Dugoročni proračun EU-a

Što je dugoročni proračun EU-a?

EU od 1988. djeluje na temelju dugoročnih proračuna koji se nazivaju višegodišnjim financijskim okvirima (VFO).

Dugoročni proračuni osiguravaju stabilan okvir, pri čemu je cilj ukupnih ograničenja potrošnje:

• uskladiti potrošnju s političkim prioritetima EU-a
• povećati predvidljivost financija EU-a za sudionike u financiranju i korisnike
• osigurati proračunsku disciplinu
• olakšati donošenje godišnjeg proračuna EU-a.

VFO trenutačno obuhvaća razdoblje od sedam godina. Njime se utvrđuju ograničenja (tzv. „gornje granice”) godišnjih rashoda EU-a za:

• ukupne obveze u određenoj godini
• ukupna plaćanja u određenoj godini
• obveze i plaćanja za svako područje potrošnje EU-a („naslovi”).

Što su obveze i plaćanja?

Ukupne obveze najveći su iznos pravnih obveza, poput ugovora ili bespovratnih sredstava, koje EU može preuzeti u određenoj godini. Ti se iznosi ne isplaćuju nužno u istoj godini, već se mogu trošiti tijekom narednih financijskih godina.

Ukupna plaćanja stvarni su iznosi koji se potroše u određenoj godini. Proizlaze iz pravnih obveza preuzetih iste godine ili prethodnih godina.

Svrha je tih ograničenja:

• upravljanje ukupnim iznosom proračuna EU-a
• zaštita iznosa namijenjenih svakom području, u skladu s prioritetima EU-a.

Međutim, u proračunu mora postojati i fleksibilnost kako bi se uzeli u obzir nepredviđene potrebe, primjerice u krizama i izvanrednim situacijama, te promjenjivi prioriteti kad je u pitanju potrošnja. VFO stoga sadržava odredbe i „posebne instrumente” kako bi se osiguralo da se novac čak i u nepredviđenim okolnostima može upotrijebiti kada i gdje je najpotrebniji.

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027.

Trenutačni dugoročni proračun primjenjuje se za razdoblje 2021. – 2027. Uključuje sveobuhvatan financijski paket u iznosu od:

• 1216 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (u tekućim cijenama)
• 807 milijardi eura u okviru izvanrednog instrumenta za oporavak, Next Generation EU (u tekućim cijenama).

U lipnju 2023. VFO za razdoblje 2021. – 2027. revidiran je u sredini programskog razdoblja i ojačan za dodatnih 64,6 milijardi eura kako bi se financirali prioriteti kao što su potpora Ukrajini, migracije i vanjsko djelovanje.

• Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027.

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2028. – 2034.

Komisija je 16. srpnja i 3. rujna 2025. predstavila svoje prijedloge za sljedeći VFO u iznosu od gotovo dva bilijuna eura.

Rasprave o prijedlozima otad su napredovale i na tehničkoj i na političkoj razini u okviru Vijeća za opće poslove.

Ministri i ministrice održali su nekoliko razmjena mišljenja o strukturi budućeg VFO-a, uključujući njegove glavne naslove, upravljanje i horizontalne aspekte.

Čelnici i čelnice EU-a u prosincu 2025. primili su na znanje prvi pregovarački okvir koji je pripremilo dansko predsjedništvo i pozvali predstojeća predsjedništva na nastavak rada s ciljem postizanja dogovora prije kraja 2026., čime bi se omogućilo pravodobno donošenje povezanih zakonodavnih akata 2027.

Ciparsko predsjedništvo 11. lipnja 2026. predstavilo je revidirani pregovarački okvir s iznosima, što je ključan korak u pregovorima o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a.

Objašnjavamo pregovore o dugoročnom proračunu

Europsko vijeće i Vijeće EU-a imaju središnju ulogu u postupku utvrđivanja dugoročnog proračuna EU-a.

Pregovori o dugoročnom proračunu EU-a započinju nekoliko godina prije početka razdoblja obuhvaćenog novim proračunom. Formalni postupak započinje time da Europska komisija predstavi takozvani paket višegodišnjeg financijskog okvira.

Navedeni paket prije svega uključuje sljedeće:

• uredbu o višegodišnjem financijskom okviru, kojom se utvrđuje koliko EU može potrošiti i
• odluku o vlastitim sredstvima, kojom se utvrđuju izvori prihoda EU-a.

Vijeće za opće poslove nadležno je za rad na paketu VFO-a i priprema takozvani pregovarački okvir.

U nacrtu pregovaračkog okvira objedinjuju se elementi za koje će čelnici i čelnice EU-a najvjerojatnije trebati utvrditi političke smjernice i prioritete. Cilj je olakšati izradu nacrta zaključaka Europskog vijeća o VFO-u, koji podnosi predsjednik Europskog vijeća.

Čelnici i čelnice EU-a u okviru Europskog vijeća pružaju političke smjernice o glavnim značajkama dugoročnog proračuna. Time se Vijeću omogućuje da postigne svoje stajalište.

Uredba o VFO-u donosi se u okviru posebnog zakonodavnog postupka:

• za postizanje dogovora u Vijeću potrebna je jednoglasnost
• za zaključenje postupka donošenja odluke potrebna je suglasnost Europskog parlamenta
• u praksi, Parlament može odobriti ili odbiti stajalište Vijeća, no ne može unositi izmjene u to stajalište.

Za odluku o vlastitim sredstvima potrebno je sljedeće:

• jednoglasan dogovor o donošenju u Vijeću
• mišljenje Parlamenta
• ratifikacija u svim državama članicama u skladu s nacionalnim ustavnim odredbama prije njezina stupanja na snagu.

• Posebni zakonodavni postupak

Kako se donose sektorski programi?

Komisija podnosi i prijedloge sektorskih programa za novo programsko razdoblje.

Sektorski sastavi Vijeća nadležni su, u okviru Vijeća, za rad na programima koji se financiraju sredstvima EU-a.

Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, primjerice, radi na zakonodavnim prijedlozima povezanima sa zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP), dok Vijeće za konkurentnost radi na programima za jedinstveno tržište, istraživanje i svemir.

O tim se programima, uz malobrojne iznimke, odlučuje zajedno s Parlamentom u okviru redovnog zakonodavnog postupka.

Financijski i horizontalni aspekti programâ ovise o ishodu pregovora o VFO-u.

• Sastavi Vijeća
• Redovni zakonodavni postupak

Zaštita proračuna EU-a

Ključna značajka VFO-a kojom se štiti proračun EU-a, takozvani „opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna EU-a”, postaje relevantna ako se utvrdi da povrede načela vladavine prava u nekoj državi članici na dovoljno izravan način utječu ili postoji ozbiljan rizik od toga da bi mogle utjecati na dobro financijsko upravljanje proračunom EU-a ili zaštitu financijskih interesa EU-a.

Taj je mehanizam dosad primijenjen jednom, u prosincu 2022., u slučaju Mađarske.

• Uredba o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava (Europska komisija)
• Mehanizam uvjetovanosti u pogledu vladavine prava: Vijeće odlučilo suspendirati 6,3 milijarde eura s obzirom na samo djelomične korektivne mjere Mađarske (priopćenje za medije, 12. prosinca 2022.)

Također pogledajte