Skip to content

Pojmovnik: reforma ekonomske i monetarne unije

Reforma ekonomske i monetarne unije (EMU)

Skup mjera za unapređenje funkcioniranja europodručja.

Na sastanku na vrhu europodručja u lipnju 2018. Euroskupina je dobila mandat za dodatno jačanje aktualnog sustava EMU-a.
Mandatom su bili obuhvaćeni:

  • jačanje bankovne unije
  • smanjenje rizikâ u bankovnom sektoru
  • uvođenje zajedničkog zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju, koji će se osigurati u okviru Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM)
  • te razvoj instrumenata financijske pomoći i uloge ESM-a.

Euroskupina je raspravljala i o raznim idejama za uspostavu fiskalnog kapaciteta za europodručje. Euroskupina je 4. prosinca donijela sveobuhvatno izvješće, koje je dostavljeno čelnicima i čelnicama uoči sastanka na vrhu europodručja 14. prosinca.

Bankovna unija

Sanacija vlastitim sredstvima: mehanizam u okviru kojega troškove spašavanja banke koja propada ili je vjerojatno da će propasti ponajprije snose njezini dioničari i vjerovnici, a ne porezni obveznici (sanacija javnim sredstvima).

Bankovna unija: sustav nadzora i sanacije banaka na razini EU-a koji djeluje na temelju pravila koja se primjenjuju u cijelom EU-u.

Zaštitni mehanizam ESM-a za Jedinstveni fond za sanaciju: upotrebljava se u slučaju sanacije banaka kada su nedostatna sredstva iz Jedinstvenog fonda za sanaciju. Sredstva dana u zajam iz zaštitnog mehanizma vratit će se bankovnom sektoru. Zaštitni mehanizam osiguravao bi se u okviru Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Europski sustav osiguranja depozita: prijedlog Komisije kojim se nastoji osigurati jaču i ujednačeniju zaštitu depozita u europodručju. Cilj je uspostava jedinstvenog zajedničkog programa kojim bi se svi depoziti u bankovnoj uniji osigurali do iznosa od 100 000 eura.

Minimalan zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL): najmanji iznos kapitala i obveza kojima banka mora raspolagati za podmirenje gubitaka i dokapitalizaciju u slučaju propasti. To je ključan instrument kojim se omogućuje da se bez ugrožavanja stabilnosti financijskog sustava uredno saniraju banke koje propadaju.

Neprihodonosni krediti: bankovni kredit smatra se neprihodonosnim kada dužnik više od 90 dana ne plati dospjeli dogovoreni obrok ili kamate.

Jedinstveni fond za sanaciju: fond za potporu sanaciji banaka koje propadaju. U cijelosti se financira iz bankovnog sektora.

Jedinstveni sanacijski mehanizam: sustav za urednu sanaciju banaka koje propadaju, uz minimalne troškove za porezne obveznike i realno gospodarstvo. Čine ga središnje sanacijsko tijelo unutar bankovne unije, Jedinstveni sanacijski odbor i Jedinstveni fond za sanaciju.

Jedinstveni nadzorni mehanizam: zajednički sustav nadzora banaka u EU-u. ESB izravno nadgleda najvažnije banke u europodručju. Manje banke ostaju pod nadzorom nadležnih nacionalnih tijela, pri čemu ESB ima prateću ulogu.

Reforma Europskog stabilizacijskog mehanizma

Restrukturiranje duga: proces kojim se privatnom ili javnom subjektu u financijskim teškoćama omogućuje smanjenje duga koji nije u mogućnosti otplaćivati ili ponovno pregovaranje o tome dugu radi poboljšanja ili ponovne uspostave likvidnosti kako bi mogao nastaviti s radom.

Europski stabilizacijski mehanizam (ESM): međunarodna financijska institucija koja pruža financijsku pomoć državama europodručja koje se nalaze u velikim problemima s financiranjem ili su u opasnosti da u njih zapadnu. Ima ukupni kreditni potencijal od 500 milijardi eura.

Skup alata za kreditiranje: skup alata koji su trenutačno na raspolaganju ESM-u da izvršava svoju zadaću: krediti u okviru programa makroekonomske prilagodbe, kupnje na (primarnima i sekundarnima) tržištima, preventivna kreditna linija, krediti za izravne i neizravne dokapitalizacije banaka. Dosad su se upotrebljavali samo krediti u okviru programa financiranja i neizravna dokapitalizacija banaka.

Preventivna kreditna linija: financijska pomoć koju ESM odobrava određenoj zemlji radi sprečavanja kriznih situacija prije nego što ona naiđe na poteškoće u prikupljanju sredstava na tržištima kapitala. Može se pružiti kreditom ili izdavanjem novih dionica ili obveznica. Postoje dvije vrste preventivnih kreditnih linija:

  • preventivna uvjetna kreditna linija (PCCL): dostupna je državi članici čije je gospodarsko i financijsko stanje u suštini dobro, što se utvrđuje s obzirom na ispunjavanje šest kriterija prihvatljivosti kao što su javni dug, vanjska pozicija ili tržišni pristup pod razumnim uvjetima.
  • kreditna linija s dodatnim uvjetima (ECCL): dostupna je državi članici čije je gospodarsko i financijsko stanje i dalje dobro, ali koja ne ispunjava kriterije prihvatljivosti za PCCL. Upotreba ECCL-a uvjetovana je donošenjem korektivnih mjera kako bi se izbjegli budući problemi u pogledu pristupa tržišnom financiranju.

Klauzule o zajedničkom djelovanju (CAC) na osnovi jedne odluke: pravna pravila za državne obveznice kojima se doprinosi uređenosti i predvidljivosti restrukturiranja duga. Njima se smanjuje rizik od toga da mala skupina imatelja obveznica odluči da neće sudjelovati u restrukturiranju i stvori manjinu kako bi ga blokirala s namjerom da postigne bolji dogovor za sebe (problem protivljenja vjerovnika restrukturiranju duga). Ta protivljenja restrukturiranju duga mogu dovesti do kašnjenja u rješavanju krize. Ministri i ministrice financija iz europodručja namjeravaju ta pravila uvesti do 2022. te navedenu obvezu uključiti u Ugovor o ESM-u.

Instrument za konkurentnost i konvergenciju

Prijedlog za uspostavu proračunskog instrumenta s ciljem poticanja gospodarske konvergencije kojom se unapređuje konkurentnost u državama članicama europodručja. Navedeni instrument bio bi dio proračuna EU-a.