Od polja do stola

Zašto bi hrana trebala postati zdravija i održivija?

Prehrambeni sustav EU-a osigurava svježu i sigurnu hranu za više od 400 milijuna europskih građana i građanki. Proizvodnja hrane nije samo ključna usluga, nego i izvor prihoda. Poljoprivredno-prehrambeni lanac jedan je od najvažnijih gospodarskih sektora EU-a.

Međutim, poljoprivredno-prehrambeni sektor znatno utječe na okoliš. Prema izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) prehrambeni sustavi izvor su oko trećine svjetskih emisija stakleničkih plinova. Osim toga, postojeći prehrambeni model ima štetne posljedice na zdravlje ljudi i doveo je do toga da više od 50 % odraslih osoba u Europi ima prekomjernu tjelesnu težinu.

EU mijenja način proizvodnje i potrošnje hrane u Europi kako bi se:

• smanjio ekološki otisak prehrambenih sustava
• povećala otpornost na krize
• nastavilo osiguravati zdravu i cjenovno pristupačnu hranu i za buduće generacije.

Što je strategija „od polja do stola”?

Komisija je u svibnju 2020. predstavila strategiju „od polja do stola” kao jednu od ključnih mjera u okviru europskog zelenog plana. Njome se namjerava postojeći prehrambeni sustav EU-a usmjeriti prema održivom modelu i doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

Uzimajući u obzir sigurnost hrane i sigurnost opskrbe hranom kao prioritete, glavni su ciljevi strategije:

• osigurati dostatnu, cjenovno pristupačnu i hranjivu hranu unutar granica mogućnosti planeta
• prepoloviti upotrebu pesticida i gnojiva te prodaju antimikrobnih sredstava
• povećati količinu zemljišta namijenjenog ekološkoj poljoprivredi
• promicati održiviju potrošnju hrane i zdravu prehranu
• smanjiti gubitak i rasipanje hrane
• suzbiti prijevare povezane s hranom u lancu opskrbe
• povećati dobrobit životinja.

Prelaskom na okolišno prihvatljiviji prehrambeni sustav žele se stvoriti nove poslovne prilike koje će pozitivno utjecati na prihode subjekata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Vijeće je u listopadu 2020. usvojilo zaključke o toj strategiji u kojima je podržalo cilj razvoja održivog europskog prehrambenog sustava, od proizvodnje do potrošnje. Države članice istaknule su da je potrebno osigurati:

• dostatnu i cjenovno pristupačnu hranu, istodobno doprinoseći postizanju klimatske neutralnosti EU-a do 2050.
• pravedan prihod i snažnu potporu za primarne proizvođače
• konkurentnost poljoprivrede EU-a na svjetskoj razini.

• Vijeće dalo prioritet mjerama za održive prehrambene sustave: zaključci o strategiji „od polja do stola” (priopćenje za medije, 19. listopada 2020.)

Strategija „od polja do stola” usklađena je sa strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. i ta se dva prijedloga međusobno dopunjuju.

• Bioraznolikost: kako EU štiti prirodu (osnovne informacije)

Koje su glavne inicijative politike „od polja do stola”?

Akcijski plan za ekološku proizvodnju

U akcijskom planu za ekološku poljoprivredu, koji je Komisija predstavila u ožujku 2021. kao dio strategije „od polja do stola”, navodi se niz mjera za povećanje ekološke poljoprivrede u EU-u.

Njegov je glavni cilj potaknuti ekološku proizvodnju kako bi do 2030. njezin udio u upotrebi poljoprivrednih zemljišta EU-a dosegao 25 %. Države članice EU-a potiču se da izrade nacionalne planove za ekološku poljoprivredu.

Vijeće je u srpnju 2021. usvojilo zaključke o tom akcijskom planu. Ministri i ministrice EU-a u njima su postigli dogovor o sljedećim glavnim točkama:

• ekološka poljoprivreda važna je za održivost europske poljoprivrede
• razvoj ekološke proizvodnje doprinosi osiguravanju prihoda i otvaranju radnih mjesta
• uravnoteženom ponudom i potražnjom ekoloških proizvoda osigurava se profitabilnost tog sektora
• pri utvrđivanju ciljeva i intervencija potrebno je u obzir uzeti posebnosti i različita stanja u državama članicama
• uključivanje javnih i privatnih dionika ključno je za ostvarivanje ciljeva strategije.

• Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, 19. srpnja 2021.
• Akcijski plan za ekološku proizvodnju (Europska komisija)

Plan za sigurnost opskrbe hranom

Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 razotkrilo je osjetljivost europskog prehrambenog lanca na ozbiljne izazove u opskrbi. Komisija je u studenome 2021. objavila komunikaciju u kojoj iznosi plan za nepredvidive situacije za osiguravanje sigurnosti opskrbe hranom u Europi tijekom kriza.

Na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo održanom u prosincu 2021. ministri i ministrice EU-a odobrili su zaključke o tom planu, u kojima se prepoznaje potreba da se europski prehrambeni sustav u budućnosti zaštiti od potencijalnih rizika i kriza. Ministri i ministrice složili su se da bi iskustva stečena u vezi s bolešću COVID-19 trebala poslužiti kao temelj pristupa EU-a budućim katastrofama.

Cilj je predloženih mjera pomoći EU-u u suočavanju s izazovima kao što su ekstremni vremenski uvjeti, problemi povezani sa zdravljem bilja i životinja te manjak ključnih resursa poput gnojiva, energije i radne snage. Te mjere uključuju sljedeće:

• uspostavu Europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krize u području sigurnosti opskrbe hranom (EFSCM)
• osnivanje stručne skupine kako bi se doprinijelo osiguravanju potpune pripremljenosti EU-a za moguće izazove u opskrbi hranom.

• Vijeće odobrilo zaključke o novom planu za zaštitu opskrbe hranom u Europi (priopćenje za medije, 13. prosinca 2021.)

Globalni standardi sigurnosti hrane

Vijeće je u veljači 2022. odobrilo zaključke o standardima sigurnosti hrane u međunarodnoj trgovini, u kojima poziva na veću integraciju pitanja održivosti u rad Komisije za Codex Alimentarius. To globalno tijelo, koje su 1963. osnovale Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu i Svjetska zdravstvena organizacija, forum je za pregovore o međunarodnim prehrambenim standardima, smjernicama i kodeksima postupanja. EU i njegove države članice članovi su tog tijela.

• Vijeće poziva na jače naglašavanje održivosti u standardima sigurnosti hrane (priopćenje za medije, 21. veljače 2022.)

Sekvestracija ugljika u poljoprivredi

Poljoprivreda i šumarstvo mogu imati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena apsorbiranjem ugljika iz atmosfere. Vijeće je u travnju 2022. usvojilo zaključke o poljoprivredi s niskom razinom emisija ugljika, koji se temelje na komunikaciji Komisije o održivim ciklusima ugljika predstavljenoj u prosincu 2021. Cilj je zaključaka potaknuti poljoprivredne prakse koje pomažu u održivom hvatanju ugljika iz atmosfere i njegovu skladištenju u tlu ili biomasi.

Prakse bez štetnog utjecaja na klimu mogu uključivati:

• sadnju živica ili stabala
• uzgoj mahunarki
• primjenu postrnih i pokrovnih usjeva
• konzervacijsku poljoprivredu i održavanje tresetišta
• pošumljavanje ili ponovno pošumljavanje.

U zaključcima su ministri i ministrice prepoznali važnost pružanja financijske potpore kojom se poljoprivrednike i šumare dostatno potiče da primjenjuju te prakse koje ne štete klimi.

• Vijeće usvojilo zaključke o financiranju poljoprivrede s niskom razinom emisija ugljika (priopćenje za medije, 7. travnja 2022.)

Održiva akvakultura

EU uvelike ovisi o uvozu proizvoda ribarstva i akvakulture. Međutim, taj sektor ima potencijal za rast u EU-u.

Ministri i ministrice EU-a u srpnju 2022. odobrili su zaključke Vijeća u kojima se poziva na izgradnju održivog, otpornog i konkurentnog sektora morske i slatkovodne akvakulture u EU-u.

• Vijeće odobrilo zaključke o novim strateškim smjernicama za akvakulturu za održiviji, otporniji i konkurentniji sektor akvakulture (priopćenje za medije, 18. srpnja 2022.)

Označivanje ekološke hrane za kućne ljubimce

Prije 2022. zahtjevi za ekološku hranu za kućne ljubimce općenito su bili utvrđeni na nacionalnoj razini. To je značilo da se hrana za kućne ljubimce mogla označiti kao ekološka čak i ako svi sastojci nisu potjecali iz ekološke proizvodnje.

Novom uredbom EU-a utvrđuju se zajednička pravila o označivanju ekološke hrane za kućne ljubimce. Cilj je uredbe:

• potrošačima olakšati da identificiraju ekološke sastojke u hrani za kućne ljubimce
• osigurati da hrana za kućne ljubimce sa znakom EU-a za ekološku proizvodnju sadržava najmanje 95 % ekoloških sastojaka
• doprinijeti razvoju ekološke proizvodnje u EU-u.

Vijeće je uredbu donijelo u listopadu 2023.

• Ekološka hrana za kućne ljubimce: Vijeće donijelo ažurirana pravila o označivanju (priopćenje za medije, 9. listopada 2023.)

Novi tržišni standardi za med, džemove i srodne proizvode

Vijeće radi na ažuriranju pravila za bolje informiranje potrošača o nizu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, među kojima su:

• med
• džemovi i marmelade
• voćni sokovi i nektari
• mlijeko u prahu.

Tim je ažuriranjem obuhvaćeno više direktiva (tzv. direktive o doručku), a cilj mu je promicati prelazak na zdraviju prehranu, pomoći potrošačima u donošenju informiranih odluka i osigurati transparentnost u pogledu podrijetla proizvoda.

Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o novim pravilima u siječnju 2024. Kako bi ta pravila stupila na snagu, trebaju ih formalno donijeti obje institucije.

• Direktive o doručku: Vijeće i Parlament postigli dogovor o boljem informiranju potrošača o medu, džemovima i voćnim sokovima (priopćenje za medije, 30. siječnja 2024.)

Nahranimo Europu: 60. obljetnica zajedničke poljoprivredne politike

Šezdeset godina od njezine uspostave, zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a podupire se otvoreno jedinstveno tržište poljoprivrednih prehrambenih proizvoda iz EU-a, čime se osiguravaju pristupačne cijene, održavaju neki od najviših svjetskih standarda sigurnosti i zaštite okoliša te čuva dinamičnost ruralnih zajednica. Povodom te obljetnice prikupili smo svjedočanstva europskih poljoprivrednika i korisnika.

• Pročitajte našu priču