Pomorska sigurnost

EU je predan jamčenju sigurnih i zaštićenih mora na način kojim se štite interesi, građani i gospodarstvo EU-a. Osim toga, sve veća složenost pomorskih prijetnji, od napada na podvodnu infrastrukturu do kibernetičkih prijetnji i rizika koje predstavlja flota u sjeni, zahtijeva koordinirani odgovor.

Politika pomorske sigurnosti EU-a temelji se na njegovoj strategiji pomorske sigurnosti, koja je prvi put donesena 2014., a ažurirana 2023. Komisija je otad pokrenula „Europski pakt o oceanima”, sveobuhvatnu strategiju za zaštitu oceana, poticanje plavog gospodarstva i potporu obalnim zajednicama. Vijeće je 8. prosinca 2025. pozdravilo pakt i pozvalo na daljnje djelovanje, među ostalim u području pomorske sigurnosti i obrane.

EU promiče i upravljanje na moru utemeljeno na pravilima, u skladu sa svojim vrijednostima i međunarodnim pravom, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS). U tu svrhu EU surađuje s trećim zemljama sličnih stavova te regionalnim i multilateralnim organizacijama, među ostalim u strateški važnim pomorskim područjima.

• Zaključci Vijeća o revidiranoj strategiji pomorske sigurnosti EU-a (EUMSS) i njezinu akcijskom planu, 24. listopada 2023.
• Zaključci Vijeća o Europskom paktu o oceanima, 8. prosinca 2025.

Pomorske misije i sredstva EU-a

EU je globalni pružatelj pomorske sigurnosti, a pomorska sigurnost središnji je dio sigurnosnih i obrambenih politika EU-a. EU je predan daljnjem jačanju svojeg pomorskog angažmana, među ostalim putem svojih pomorskih operacija ATALANTA, IRINI i ASPIDES u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP). Vijeće je također dosljedno jačalo mandate tih pomorskih snaga, uz poseban naglasak na informiranosti o stanju u pomorstvu, među ostalim u vezi s praćenjem aktivnosti ruske flote u sjeni.

U skladu sa smjernicama iz Strateškog kompasa, EU je i dalje predan osiguravanju osposobljavanja i izgradnje kapaciteta partnera, poboljšanju razmjene informacija između civilnih i vojnih tijela te jačanju operativnih sustava za nadzor mora i granica.

EU je 2021. uveo novi koncept „koordinirane pomorske prisutnosti”. Riječ je o instrumentu kojim se nastoji ojačati zajedničko djelovanje EU-a u području pomorske sigurnosti najboljom uporabom pomorskih sredstava država članica u područjima od strateškog interesa za EU. Trenutačno se provodi u Gvinejskom zaljevu i sjeverozapadnom Indijskom oceanu.

EU usto sudjeluje u godišnjoj vježbi pomorske sigurnosti koja uključuje mornarice i obalne straže iz država članica kako bi se povećala spremnost, potaknula interoperabilnost i suzbile nove prijetnje.

• Strateški kompas za sigurnost i obranu

Ključna infrastruktura i kibernetički napadi

Zaštita ključne infrastrukture u pomorstvu, kao što su plinovodi, podmorski kablovi i odobalne vjetroelektrane, glavni je prioritet EU-a.

Zbog napada na plinovode Sjeverni tok u Baltičkome moru 2022., nezakonitih prisutnosti u blizini ključne infrastrukture u Sjevernome moru te opetovanih kibernetičkih napada i hibridnih kampanja EU treba pojačati svoje djelovanje i učinkovitije zaštititi svoju ključnu infrastrukturu na površini i podvodno. Usto, kako se pomorsko područje uključuje u proces digitalne transformacije, dolazi do veće složenosti i potencijalne ranjivosti u tom području.

Kako bi kopnena i odobalna ključna infrastruktura bila otpornija, EU će razvijati:

• inovativne tehnologije
• planove regionalne suradnje u području nadzora
• interoperabilne bespilotne sustave praćenja.

Vijeće je pozdravilo i Akcijski plan EU-a za sigurnost kabela za 2025., koji su predstavili Komisija i Visoki predstavnik, te je pozvalo na daljnju suradnju na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Vijeće je 15. prosinca 2025. donijelo izjavu o suzbijanju prijetnji koje predstavlja ruska flota u sjeni. Flota u sjeni dovodi do ozbiljnih rizika, uključujući potencijalnu štetu za okoliš te rizike za pomorsku sigurnost i zaštitu, integritet međunarodne pomorske trgovine, ključnu podmorsku infrastrukturu i poštovanje međunarodnih pomorskih pravila i standarda. Imajući to na umu, Vijeće je pozvalo visoku predstavnicu i države članice da koordiniraju odgovore na prijetnje koje predstavlja flota u sjeni.

• Kibernetička sigurnost: kako se EU bori protiv kibernetičkih prijetnji (osnovne informacije)
• Izjava o potpunom iskorištavanju okvira međunarodnog prava mora u vezi s prijetnjama koje predstavlja flota u sjeni i zaštitom ključne podmorske infrastrukture (15. prosinca 2025.)

Neeksplodirana ubojna sredstva

Od Prvog i Drugog svjetskog rata EU se suočava s izazovom koji predstavljaju velike količine neeksplodiranih ubojnih sredstava, kemijskog streljiva i nafte koja curi iz olupina brodova. Taj je problem dodatno pogoršan ruskim agresivnim ratom protiv Ukrajine, što je dovelo do prisutnosti mina u Crnome moru.

Vrsta, lokacija i količina tih ubojnih sredstava loše su dokumentirani u nekim morskim bazenima. To stvara znatne rizike za pomorsku sigurnost jer utječe na zaštitu pojedinaca i okoliša, postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru i ribolovne aktivnosti.

EU je predan sveobuhvatnom pristupu za rješavanje tog pitanja podizanjem svijesti o pomorstvu te razvojem alata i instrumenata za pomoć u ublažavanju rizika. Vijeće je pozdravilo i plan Komisije za razvoj koordinirane strategije za uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Pomorski kriminal

Pomorski kriminal veliki je izazov za EU i predstavlja ozbiljnu prijetnju pomorskoj sigurnosti. Takav kriminal uključuje:

• piratstvo
• krijumčarenje migranata
• trgovina ljudima, oružjem i narkoticima
• oružane pljačke na moru
• nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov
• pljačke morskih resursa
• neovlašteno istraživanje u isključivim gospodarskim pojasevima.

Ta kaznena djela predstavljaju prijetnju slobodi plovidbe i ugrožavaju glavne trgovinske rute. Kao globalni pružatelj sigurnosti, EU je predan suočavanju s tim izazovima primjenom preventivnih mjera.