Postupak imenovanja novih čelnih osoba institucija EU-a u 2019.
Europsko vijeće ima važnu ulogu u imenovanju osoba na visoke položaje na razini EU-a. Vijeće je 2. srpnja 2019. izabralo predsjednika Europskog vijeća i predložilo kandidatkinju za predsjednicu Europske komisije, kandidata za visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te kandidatkinju za predsjednicu Europske središnje banke.
Predsjednik Europskog vijeća
U skladu s Ugovorima (članak 15. stavak 5.), Europsko vijeće bira svojeg predsjednika kvalificiranom većinom. Mandat predsjednika traje dvije i pol godine, a moguće ga je jednom produljiti.
Čelnici i čelnice EU-a 2. srpnja 2019. za predsjednika Europskog vijeća izabrali su Charlesa Michela. Dužnost je preuzeo 1. prosinca 2019.
Predsjednik Europske komisije
Postupak imenovanja predsjednika ili predsjednice Komisije za sljedećih pet godina utvrđen je u Ugovoru o Europskoj uniji (članak 17. stavak 7.).
„Uzimajući u obzir izbore za Europski parlament te nakon održavanja odgovarajućih savjetovanja, Europsko vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, predlaže Europskom parlamentu kandidata za predsjednika Komisije. Europski parlament bira toga kandidata većinom glasova svojih članova. Ako kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova, Europsko vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, u roku od jednog mjeseca predlaže novog kandidata kojeg Europski parlament bira prema istom postupku.” Ugovor o Europskoj uniji, članak 17. stavak 7.
Nadalje, u izjavi br. 11 uz Ugovor navodi se da su „Europski parlament i Europsko vijeće zajednički odgovorni za nesmetano odvijanje postupka koji prethodi izboru predsjednika Europske komisije. Prije odluke Europskog vijeća predstavnici Europskog parlamenta i Europskog vijeća stoga vode potrebna savjetovanja u okviru koji smatraju najprimjerenijim.”
Europsko vijeće donijelo je 2. srpnja 2019. odluku kojom se Europskom parlamentu predlaže Ursula von der Leyen kao kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije. Predloženu kandidatkinju Europski je parlament izabrao 16. srpnja 2019.
Vijeće je zajedničkom suglasnošću s novoizabranom predsjednicom Ursulom von der Leyen 10. rujna 2019. usvojilo popis ostalih osoba koje predlaže za imenovanje članovima Komisije za razdoblje do 31. listopada 2024. Te su osobe odabrane na temelju prijedlogâ država članica.
Vijeće je zajedničkom suglasnošću s novoizabranom predsjednicom Ursulom von der Leyen 25. studenoga 2019. usvojilo nov popis osoba koje je predlažilo za imenovanje članovima Komisije za razdoblje do 31. listopada 2024.
Europski parlament 27. studenoga 2019. glasovanjem je potvrdio Komisiju Ursule Von der Leyen. Europsko vijeće 28. studenoga pisanim postupkom imenovalo je novu Komisiju na razdoblje od 1. prosinca 2019. do 31. listopada 2024.
Izbor predsjednika Europske komisije (Infografika)
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Europsko vijeće kvalificiranom većinom i uz suglasnost predsjednika Komisije imenuje i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (članak 18. stavak 1.). Visoki predstavnik, koji se imenuje na razdoblje od pet godina, ima i drugu funkciju potpredsjednika Europske komisije te predsjeda sastancima Vijeća za vanjske poslove. Visokom predstavniku pomaže Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD).
Europsko vijeće 2. srpnja 2019. zaključilo je da je Josep Borrell Fontelles primjeren kandidat za visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Novoizabrana predsjednica Komisije Ursula von der Leyen složila se 26. srpnja s imenovanjem Josepa Borrella Fontellesa visokim predstavnikom.
Nakon toga Europsko vijeće 6. kolovoza službeno je imenovalo Josepa Borrella Fontellesa visokim predstavnikom.
Europski parlament 27. studenoga 2019. glasovanjem je potvrdio Komisiju Ursule Von der Leyen kao tijelo, s Josepom Borrellom Fontellesom kao visokim predstavnikom i potpredsjednikom Komisije. Europsko vijeće 28. studenoga pisanim postupkom imenovalo je novu Komisiju na razdoblje od 1. prosinca 2019. do 31. listopada 2024.
Predsjednik Europske središnje banke
Europsko vijeće imenuje predsjednika ESB-a na razdoblje od osam godina. Ono donosi svoju (konačnu) odluku na temelju preporuke Vijeća te se savjetuje i s Europskim parlamentom i Upravnim vijećem ESB-a (koje se sastoji od šest članova Izvršnog odbora i guvernera središnjih banaka iz 19 zemalja koje su članice europodručja). Europsko vijeće potom donosi odluku kvalificiranom većinom. Taj postupak naveden je u članku 283. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
Europsko vijeće je 2. srpnja 2019. zaključilo da je Christine Lagarde primjerena kandidatkinja za predsjednicu Europske središnje banke. Zatim je Vijeće za ekonomske i financijske poslove 9. srpnja 2019. izdalo formalnu preporuku. Europski parlament dostavio je mišljenje Europskom vijeću 17. rujna 2019., a Europska središnja banka 25. srpnja 2019.
Europsko vijeće 18. listopada 2019. imenovalo je Christine Lagarde predsjednicom Europske središnje banke na osmogodišnji mandat koji se ne može obnavljati. Dužnost je preuzela 1. studenoga 2019.
Imenovanje Izvršnog odbora ESB-a (Infografika)
Poštovanje zemljopisne, demografske i rodne raznolikosti
U izjavi br. 6 uz Ugovor jasno se navodi da je „pri izboru osoba pozvanih da obnašaju dužnosti predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Komisije i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku potrebno pridati dužnu pažnju zemljopisnoj i demografskoj raznolikosti Unije i njezinih država članica.” Postoje i općenitije odredbe Ugovora o potrebi da se osigura rodna ravnoteža.
Na neformalnom sastanku šefova država ili vlada EU-a održanome 23. veljače 2018. čelnici i čelnice EU-a raspravljali su o imenovanjima na visoke dužnosti, među ostalim i o postupku vodećih kandidata („Spitzenkandidaten”). Na konferenciji za medije nakon sastanka na vrhu predsjednik Donald Tusk izjavio je da su se čelnici i čelnice složili kako Europsko vijeće ne može unaprijed jamčiti da će predložiti jednog od vodećih kandidata za predsjednika Europske komisije. Čelnici i čelnice složili su se da taj postupak ni na koji način ne može biti automatski. U Ugovoru jasno stoji da je predlaganje kandidata samostalna nadležnost Europskog vijeća, uz uzimanje u obzir europskih izbora i nakon provođenja odgovarajućih savjetovanja.