Partnerstva u području sigurnosti i obrane
Kako bi u cijelom svijetu promicao mir i sigurnost, EU uspostavlja partnerstva u području sigurnosti i obrane sa zemljama istomišljenicama koje nisu članice EU-a.
Što je partnerstvo u području sigurnosti i obrane?
Partnerstva u području sigurnosti i obrane neizostavno su uporište napora koje EU ulaže u promicanje mira i sigurnosti u Europi i cijelom svijetu. Tim partnerstvima stvoren je novi okvir za suradnju čija je svrha nastaviti jačati bilateralne odnose sa zemljama koje nisu članice EU-a, na obostranu korist.
Partnerstva se temelje na postojećoj dugogodišnjoj suradnji s partnerima sličnih stavova. Imaju oblik pravno neobvezujućih instrumenata.
Partnerstva u području sigurnosti i obrane ujedno su temelj Strateškog kompasa, donesenog u ožujku 2022. Njegovim donošenjem EU se obvezao na dosljedniju i opsežniju suradnju s bilateralnim partnerima i uspostavu prilagođenih partnerstava utemeljenih na zajedničkim vrijednostima i interesima.
Partnerstva u području sigurnosti i obrane potpisuje visoki predstavnik u ime Europske unije, uz odobrenje Vijeća. U partnerskim zemljama potpisuju ih ministar vanjskih poslova i/ili ministar obrane.
Strateški kompas za sigurnost i obranu
Zašto se uspostavljaju partnerstva u području sigurnosti i obrane?
Partnerstva u području sigurnosti i obrane ambiciozni su sporazumi u kojima se odražava sve veći interes EU-a i njegovih partnera za intenzivniju bilateralnu suradnju u području sigurnosti i obrane.
Svako partnerstvo u području sigurnosti i obrane prilagođeno je konkretnoj partnerskoj zemlji i obuhvaća brojna područja suradnje, kao što su:
- mir, sprečavanje sukoba i upravljanje krizama
- obrambene inicijative i sposobnosti
- suzbijanje hibridnih prijetnji te inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama
- sigurnost u svemiru, kibernetička sigurnost i pomorska sigurnost
- borba protiv terorizma
- neširenje oružja, razoružanje i nadzor naoružanja
- klimatska sigurnost
- žene, mir i sigurnost.
Koliko je partnerstava potpisano?
EU je dosad potpisao dvanaest partnerstava u području sigurnosti i obrane:
- Gana (24. ožujka 2026.)
- Australija (18. ožujka 2026.)
- Island (18. ožujka 2026.)
- Indija (27. siječnja 2026.)
- Kanada (23. lipnja 2025.)
- Ujedinjena Kraljevina (19. svibnja 2025.)
- Albanija (18. prosinca 2024.)
- Sjeverna Makedonija (19. studenoga 2024.)
- Južna Koreja (4. studenoga 2024.)
- Japan (1. studenoga 2024.)
- Norveška (28. svibnja 2024.)
- Moldova (21. svibnja 2024.).
U budućnosti se predviđa uspostava novih partnerstava.
Drugi sigurnosni i obrambeni dogovori
Osim partnerstava, EU u području sigurnosti i obrane uspostavlja i druge vrste dogovora s multilateralnim, regionalnim i nacionalnim partnerima.
U geopolitičkoj situaciji koja postaje sve složenija partnerstva zasnovana na zajedničkim interesima i dalje su čvrsto jamstvo multilateralizma i međunarodne suradnje i dijaloga.
Suradnja EU-a i UN-a
EU blisko surađuje s UN-om u mirovnim operacijama i upravljanju krizama u civilnim i vojnim kontekstima.
Kad je EU 2003. u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) pokrenuo svoje prve civilne i vojne misije i operacije, EU i UN objavili su zajedničku izjavu o suradnji u upravljanju krizama. Svoje strateško partnerstvo u mirovnim operacijama i upravljanju krizama otad su nastavili učvršćivati.
Suradnja EU-a i NATO-a
Strateško partnerstvo EU-a i NATO-a ostaje ključno za održavanje sigurnosti i stabilnosti na euroatlantskom području. Odnos EU-a i NATO-a formaliziran je na samom početku 21. stoljeća, kao rezultat koraka koji su 90-ih godina 20. stoljeća poduzeti kako bi se potaknula veća europska odgovornost u obrambenim pitanjima.
EU i NATO zajedno predstavljaju više od milijarde ljudi i obuhvaćaju neka od najvećih svjetskih gospodarstava. Za 23 zemlje EU-a koje su ujedno i članice NATO-a, ta organizacija i dalje je temelj njihove zajedničke obrane.
Suradnja s regionalnim partnerima
EU je predan suradnji s ključnim regionalnim partnerima, među kojima su Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Afrička unija (AU), Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS), Udruženje država jugoistočne Azije (ASEAN) i Vijeće za suradnju u Zaljevu (GCC).
Sudjelovanje u EU-ovim civilnim i vojnim misijama i operacijama
Zemlje koje nisu članice EU-a sudjeluju u njegovim civilnim i vojnim misijama i operacijama od 2003., kada su pokrenute. Njihovo sudjelovanje uređeno je okvirnim sporazumom o sudjelovanju, koji potpisuju dotična treća zemlja i EU.
U tim se sporazumima definiraju uvjeti sudjelovanja zemalja koje nisu članice EU-a u operacijama EU-a za upravljanje krizama te odnos tih zemalja s EU-om tijekom izvođenja misija. EU je s trećim zemljama sklopio više od 20 takvih sporazuma.
Sporazumi o razmjeni klasificiranih podataka
Sporazumi o sigurnosti klasificiranih podataka sa zemljama koje nisu članice EU-a sklapaju se kako bi se zahvaljujući razmjeni klasificiranih podataka unaprijedile sigurnost i zaštita građana obiju strana i uspostavili mehanizmi kojima će se zajamčiti sigurnost podataka koji se razmjenjuju. EU je sklopio više od 15 takvih sporazuma.
Sudjelovanje u projektima u sklopu PESCO-a
Iako je članstvo u stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) otvoreno samo za države članice EU-a, Vijeće je u studenome 2020. utvrdilo opće uvjete pod kojima zemlje izvan EU-a mogu biti pozvane da sudjeluju u pojedinačnim projektima u okviru PESCO-a.
Tako su, na primjer, Kanada, Norveška i Sjedinjene Američke Države pozvane da sudjeluju u projektu vojne mobilnosti 2021., Ujedinjena Kraljevina 2022., a Švicarska 2025.
Dijalozi o sigurnosti i obrani
EU s nizom partnerskih zemalja, regija i multilateralnih organizacija održava dijaloge i savjetovanja o sigurnosti i obrani. Tim se dijalozima želi potaknuti suradnja u svim područjima povezanima sa sigurnošću i obranom te uspostaviti platforma za rješavanje zajedničkih izazova i pitanja.
Osim toga, visoki predstavnik organizira Schumanov forum o sigurnosti i obrani kako bi se olakšao dijalog na visokoj razini o međunarodnim pitanjima u području mira, sigurnosti i obrane. Na tom se forumu okupljaju predstavnici država članica EU-a, partnerskih zemalja, međunarodnih i regionalnih organizacija, akademske zajednice i skupina za strateško promišljanje.
Također pogledajte
Europska obrambena pripravnost
Obrana EU-a u brojkama
Civilne i vojne misije i operacije
Posljednja izmjena: 24. ožujka 2026.