Jedinstveni nadzorni mehanizam

Ključni ciljevi:

• osigurati poboljšani nadzor nad bankovnim sektorom Europe u skladu s jedinstvenim skupom visokih standarda i zahtjeva
• osigurati otpornost europskog bankovnog sektora
• doprinijeti financijskoj stabilnosti i financijskoj integraciji europodručja i jedinstvenog tržišta u cjelini.

Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM), kao ključni stup bankovne unije, jest sustav na razini EU-a za bonitetni nadzor kreditnih institucija u europodručju te u državama članicama EU-a koje nisu u europodručju, ali koje odluče pridružiti se tom mehanizmu.

Njegov je cilj osigurati poboljšani nadzor nad bankovnim sektorom Europe.

Nadzor se provodi putem integrirane arhitekture koja se sastoji od nadnacionalnog tijela (Europska središnja banka) i nacionalnih nadzornih tijela koja blisko surađuju u skladu s jedinstvenim skupom visokih standarda i zahtjeva.

Aktivnosti jedinstvenog nadzornog mehanizma podupire još jedan ključni stup bankovne unije, odnosno jedinstveni sanacijski mehanizam, koji se sastoji od jedinstvenog sanacijskog tijela (odbor) i jedinstvenog fonda za sanaciju za pomoć u sanaciji banaka koje propadaju.

Glavne zadaće 

• nadzirati usklađenost kreditnih institucija s bonitetnim zahtjevima
• otkriti slabosti u ranoj fazi
• osigurati poduzimanje aktivnosti za uklanjanje tih slabosti kako bi se spriječilo da ta situacija postane prijetnja ukupnoj financijskoj stabilnosti.

Struktura

Jedinstveni nadzorni mehanizam čine Europska središnja banka (ESB) i nacionalna nadzorna tijela država članica EU-a koje u njemu sudjeluju.

Pravni akti

Osnivačke tekstove SSM-a čini uredba kojom se nadzorne zadaće dodjeljuju ESB-u i izmijenjena uredba o uspostavi Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

• Uredba Vijeća o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s bonitetnim nadzorom kreditnih institucija
• Izmijenjena Uredba 1093/2010 o osnivanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA)
• Izjava Vijeća o aranžmanima glasovanja u pogledu EBA-e

Dogovori o suradnji

Praktični dogovori o suradnji između Europske središnje banke i nacionalnih nadzornih tijela utvrđeni su uredbom o ESB-u, poznatom pod nazivom „Okvirna uredba o SSM-u”.

• SSM framework regulation (EUR-Lex)

Slični dogovori o suradnji uspostavljeni su između Vijeća EU-a i ESB-a, kao i između Europskog parlamenta i ESB-a.

• Memorandum o razumijevanju između Vijeća EU-a i ESB-a o suradnji u pogledu postupaka u vezi sa SSM-om
• Međuinstitucijski sporazum između Europskog parlamenta i ESB-a u pogledu SSM-a

Tko je zadužen za što u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma?

 

Europska središnja banka

ESB je odgovoran za cjelokupno funkcioniranje jedinstvenog nadzornog mehanizma.

On izravno nadzire sve „važne” banke u europodručju (pogotovo velike, sistemske banke) u bliskoj suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima.

Banke nad kojima se provodi izravni nadzor su one čija imovina iznosi više od 30 milijardi EUR ili čija imovina predstavlja najmanje 20 % BDP-a njihove matične zemlje. Trenutačno postoji oko 120 takvih banaka u europodručju, što predstavlja gotovo 85 % ukupne imovine njegova bankovnog sustava.

• Popis banaka koje nadzire ESB

Nadzor podrazumijeva provođenje redovitih provjera kako bi se osiguralo da banke mogu dobro funkcionirati. Nadzor uključuje provjeru načina na koji banke daju i uzimaju zajmove te ulažu, odnosno, općenito, kako poštuju jedinstvena pravila.

ESB je svoje nadzorne zadaće u potpunosti počeo obavljati u studenome 2014.

U pripremnoj fazi stabilnost banke provjeravala se u obliku „sveobuhvatne procjene”, uključujući provjere bilanci banaka, posebno kvalitete imovine, te u obliku „testiranja otpornosti na stres” kojima se ispituje jesu li banke dovoljno kapitalizirane i spremne izdržati krize.

ESB prema potrebi provodi takve procjene u suradnji s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo. 

• Smjernice ESB-a o nadzoru nad bankama

ESB je također ovlašten za dodjelu ili oduzimanje odobrenja za rad banaka, u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima, te za sankcioniranje banaka u slučaju neusklađenosti.

Uz to, ESB prati nadziranje manjih banaka koje obavljaju nacionalna nadzorna tijela. On može odlučiti izravno nadzirati bilo koju banku u državama članica koje sudjeluju u SSM-u kako bi se osigurala dosljedna primjena nadzornih standarda.

ESB odgovara Vijeću EU-a i Europskom parlamentu u pogledu provedbe tih pravila. ESB je dogovorio posebne aranžmane o transparentnosti i odgovornosti s Europskim parlamentom i Vijećem.

• Sveobuhvatna procjena (ESB)

Nadzorni odbor ESB-a

Nadzorne zadaće ESB-a provodi posebno osnovan nadzorni odbor. Odluke odbora smatraju se donesenima ako ih ne odbije upravno vijeće ESB-a.

Odbor čine:

• predsjednik
• potpredsjednik
• četiri predstavnika ESB-a
• jedan predstavnik iz svakog nacionalnog nadzornog tijela u sudjelujućim državama članicama EU-a.

Zemlje koje nisu u europodručju, ali sudjeluju u SSM-u, u nadzornom odboru imaju puno i jednako pravo glasa kao i članice europodručja.

Danièle Nouy imenovana je predsjednicom nadzornog odbora ESB-a u prosincu 2013., a Sabine Lautenschläger imenovana je potpredsjednicom nadzornog odbora u veljači 2014. Njihov mandat traje pet godina te se ne može obnoviti.

• Danièle Nouy imenovana za predsjednicu Nadzornog odbora ESB-a (priopćenje za medije)
• Sabine Lautenschläger imenovana potpredsjednicom nadzornog odbora ESB-a (priopćenje za tisak)
• Imenovanje članova nadzornog odbora (priopćenje za tisak)

Nacionalna nadzorna tijela

Nacionalna nadzorna tijela odgovorna su za nadziranje manjih banaka i obavljaju druge svakodnevne nadzorne zadaće u vezi sa zaštitom potrošača, pranjem novca, uslugama platnog prometa i podružnicama banaka iz trećih zemalja.

Vijeće EU-a

Vijeće imenuje predsjednika i potpredsjednika nadzornog odbora. Kandidate predlaže ESB, a Europski parlament mora ih odobriti.

Uz to, Parlament i Vijeće imaju pravo pokrenuti postupak za razrješenje predsjednika, iako je svako djelovanje koje se poduzima kao odgovor na to diskrecijsko pravo ESB-a.

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo

EBA je odgovorna za osiguravanje djelotvorne i dosljedne provedbe jedinstvenih pravila u bankovnom sektoru. Ona također sudjeluje u pripremi testova otpornosti banaka na stres koje treba provesti ESB jer EBA koordinira testiranje otpornosti na stres u cjelini na razini EU-a.

• Uloga EBA-e u testovima otpornosti na stres

Zašto je potreban jedinstveni nadzorni mehanizam?

Integrirani nadzor banaka na razini EU-a bio je potreban kako bi se pristupilo rješavanju povećanog rizika širenja problema preko granice u slučaju bankovnih kriza u EU-u. Rizik se povećavao, a povećavale su se i prekogranične aktivnosti europskog bankovnog sektora, kao i međuovisnosti koje su iz toga proizašle.

Rizik je bio posebno velik u europodručju u kojemu je nedavna financijska kriza pokazala da samo koordinacija nadzora nad bankama na nacionalnoj razini nije bila dovoljna kako bi se kontrolirale krize i zajamčila financijska stabilnost. Države članice stoga su odlučile da je potreban jedinstveni sustav za nadzor banaka.