Otpad

Otpad kao resurs

Otpad truje tlo i vodu, a naši se oceani pune plastičnim otpadom.

Loše gospodarenje otpadom uzrokuje onečišćenje i opterećuje prirodni okoliš, što predstavlja rizik za zdravlje ljudi.

Međutim, ako se njime pravilno gospodari, otpad može biti resurs. Ponovna uporaba i recikliranje otpada, umjesto njegova zbrinjavanja, može stvoriti vrijednost gospodarstvu.

U kružnom gospodarstvu materijali visoke vrijednosti izvlače se iz otpada i zatim prenamijenjuju kako bi se proizvela nova roba. Time se produljuje životni vijek materijala, izbjegava njihovo zbrinjavanje i smanjuje potreba za novim materijalima. Tako se doprinosi smanjenju utjecaja na prirodne resurse.

Zakonodavstvo EU-a o otpadu

Opći su ciljevi EU-a u borbi protiv otpada sljedeći:

• smanjiti negativne učinke sprečavanjem nastanka otpada i boljim gospodarenjem njime
• promicati recikliranje i ponovnu uporabu resursa i materijala, čime se podupire kružno gospodarstvo.

Pravila EU-a o otpadu temelje se na okvirnoj direktivi o otpadu kojom se utvrđuju ključna načela gospodarenja otpadom. Uspostavljene su mjere za borbu protiv određenih vrsta otpada, kao što su e-otpad ili otpad od hrane.

Okvirna direktiva o otpadu

Okvirna direktiva o otpadu sadržava osnovna načela i definicije gospodarenja otpadom. U njoj se definiraju vrste otpada i opasnog otpada te objašnjava kada otpad prestaje biti otpad i postaje sekundarna sirovina.

Direktivom se utvrđuje redoslijed prioriteta za otpad, koji se naziva „hijerarhija otpada”. U skladu s tom hijerarhijom trebalo bi prije svega spriječiti nastanak otpada, a zbrinjavati otpad bi trebalo samo ako se ne može ponovno upotrijebiti, reciklirati ili oporabiti.

Direktiva sadržava i ciljne vrijednosti koje države članice trebaju ostvariti. Među njima je cilj za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada, što treba povećati na najmanje 55 % mase do 2025., najmanje 60 % do 2030. i najmanje 65 % do 2035.

EU radi na reviziji direktive, posebno na reviziji pravila o otpadu od hrane i tekstilnom otpadu. Vijeće je postiglo dogovor o stajalištu o reviziji na temelju prijedloga koji je podnijela Europska komisija. Privremeni dogovor s Europskim parlamentom o konačnom obliku zakonodavnog akta postignut je u veljači 2025.

• Vijeće i Parlament postigli dogovor o smanjenju otpada od hrane i utvrđivanju novih pravila o tekstilnom otpadu (priopćenje za medije, 19. veljače 2025.)

Pošiljke otpada

Svake se godine izveze oko 32,7 milijuna tona otpada, dok se unutar EU-a trguje sa 70 milijuna tona.

Ako se trgovina otpadom ne regulira i ne kontrolira na odgovarajući način, ona može biti štetna za okoliš i zdravlje ljudi. Otpad koji sadržava opasne tvari može onečistiti tlo i oceane, što ima katastrofalne posljedice za okoliš.

EU ima uspostavljena pravila kojima se uređuju pošiljke otpada. Ta su pravila 2024. ažurirana kako bi se bolje regulirala trgovina otpadom unutar EU-a i s trećim zemljama.

Baterije i otpadne baterije

U proizvodnji baterija upotrebljavaju se mnoge nove sirovine, a otpadne baterije sadržavaju opasne tvari. EU je donio pravila kojima se uređuje cijeli životni ciklus baterija, od proizvodnje do ponovne uporabe i recikliranja, te istodobno osigurava sigurnost, održivost i konkurentnost sektora i proizvoda.

To će se postići s pomoću kriterija učinkovitosti, trajnosti i sigurnosti, strogih ograničenja za opasne tvari, kao što su živa, kadmij i olovo, te obveznih informacija o ugljičnom otisku baterija.

• Vijeće donijelo novu uredbu o baterijama i otpadnim baterijama (priopćenje za medije, 10. srpnja 2023.)

Otpad od električne i elektroničke opreme

Otpad od električne i elektroničke opreme uključuje širok raspon uređaja kao što su računala, hladnjaci i mobilni telefoni na kraju njihova životnog vijeka. Ta vrsta otpada može uzrokovati velike zdravstvene probleme i probleme za okoliš ako se odbačenim proizvodima ne gospodari na odgovarajući način. Moderna elektronika sadržava i rijetke resurse, uključujući kritične sirovine koje se mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti zahvaljujući učinkovitom gospodarenju otpadom.

Količina otpada od električne i elektroničke opreme koja se godišnje proizvede u EU-u brzo se povećava. Kako bi se taj trend preokrenuo i kako bi se promicalo bolje recikliranje materijala iz tog otpada, EU je donio pravila o njegovoj obradi, čime se doprinosi održivoj proizvodnji i potrošnji.

EU je 2024. donio izmjenu pravila kako bi se pojasnile određene odredbe o proširenoj odgovornosti proizvođača.

• Električni i elektronički otpad: Vijeće donijelo izmjene kako bi se pojasnilo tko plaća troškove gospodarenja otpadom (priopćenje za medije, 4. ožujka 2024.)

Ambalaža

Države članice EU-a u 2022. proizvele su gotovo 84 milijuna tona ambalažnog otpada, što je 20 % više nego 2011. Ako se ne poduzmu nikakve mjere, količina ambalažnog otpada mogla bi se do 2030. povećati za još 19 %, čime bi se doprinijelo povećanju onečišćenja i rizika koje ono donosi.

Kako bi se riješilo to pitanje, EU je revidirao svoje zakonodavstvo o ambalaži i ambalažnom otpadu. Cilj je:

• smanjiti stvaranje ambalažnog otpada
• promicati troškovno učinkovito kružno gospodarstvo za ambalažu
• uskladiti pravila o ambalaži u cijelom EU-u.

Postojane organske onečišćujuće tvari

Postojane organske onečišćujuće tvari, poznate i kao „vječne kemikalije” jer se ne razgrađuju u okolišu, osobito su štetne: toksične su i mogu predstavljati rizik za ljude i prirodu.

Te kemikalije mogu se naći u otpadu koji potječe od određenih potrošačkih proizvoda kao što su nepropusni tekstili, namještaj, plastika i elektronička oprema.

EU je 2022. donio pravila za ograničavanje prisutnosti takvih tvari u otpadu.

• Vijeće formalno donijelo dodatna ograničenja za „vječne kemikalije” u otpadu (priopćenje za medije, 24. listopada 2022.)