Ambalaža

Sve više ambalaže

Zakonodavstvo EU-a o ambalaži postoji od 1990-ih. Međutim, unatoč mjerama i naporima za smanjenje ambalaže, količina ambalažnog otpada u EU-u raste, osobito zbog povećanja kupnje putem interneta i kućnih dostava posljednjih godina, kao i zbog usputne konzumacije.

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je u 2021. svaki Europljanin u prosjeku proizveo više od 188 kg ambalažnog otpada. Od paketa u kojima se dostavljaju proizvodi kupljeni na internetu i folija za zamatanje do jednokratnih šalica za kavu i kapsula za napitke, svaki Europljanin svakog dana baci pola kilograma ambalaže, i to nerijetko odmah nakon kupnje.

Države članice EU-a u 2021. proizvele su 84 milijuna tona ambalažnog otpada, što je 24 % više nego 2010.

Ako se ne poduzmu nikakve mjere, količina ambalažnog otpada mogla bi se do 2030. povećati za još 19 %. Posljednjih godina količina ambalaže raste brže od gospodarstva i broja stanovnika EU-a.

Sve veći jaz između otpada i stopa recikliranja

Iako su se stope recikliranja u EU-u povećale za 23 % u odnosu na 2010., to nije bilo dovoljno da se održi korak s povećanjem ukupne količine nastalog ambalažnog otpada. Podaci pokazuju da postoji jaz između rasta količine ambalažnog otpada i stope recikliranja.

Izvješće Europske komisije iz 2023. pokazalo je da mnoge države članice imaju poteškoća u postizanju ciljeva EU-a u vezi s recikliranjem. Jedan je od uzroka ambalaža koja se ne može reciklirati. Ambalažu nije moguće reciklirati ako se ne može odvojeno prikupljati ili pravilno razvrstati odnosno ako infrastruktura i postupci za recikliranje nedostaju ili nisu učinkoviti.

• Izvješće za rano upozoravanje u vezi s otpadom

Papir i karton najčešći su otpadni ambalažni materijali

Papir i karton najčešći su otpadni ambalažni materijali, s udjelom od 34 milijuna tona u ukupnom ambalažnom otpadu nastalom u 2021.

Utjecaj ambalaže na okoliš

Ambalaža olakšava transport i zaštitu robe. Međutim, proizvodnja ambalaže i njezin otpad uvelike utječu na okoliš.

Iskorištavanje prirodnih resursa

Polovina papira koji se upotrebljava u EU-u namijenjena je za ambalažu.

Onečišćenje

Otprilike polovinu morskog otpada čini ambalaža, koja ujedno zagađuje tlo i zemlju.

Klimatske promjene

Emisije CO₂ iz ambalaže jednake su emisijama male ili srednje zemlje EU-a.

Nova pravila EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu

EU je u prosincu 2024. donio nova pravila kojima je revidirano zakonodavstvo EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu. Počela su se primjenjivati 12. kolovoza 2026.

Njihov je cilj:

• smanjiti stvaranje ambalažnog otpada
• promicati kružno gospodarstvo za ambalažu na troškovno učinkovit način
• uskladiti pravila o ambalaži u cijelom EU-u.

Ta pravila doprinose ciljevima europskog zelenog plana i njegova akcijskog plana za kružno gospodarstvo te zamjenjuju direktivu o ambalaži i ambalažnom otpadu iz 1994. tako što je pretvaraju u uredbu. To znači da su se ta pravila počela izravno primjenjivati u svim državama članicama bez potrebe da se prenesu u nacionalno pravo.

Uredbom će se stvoriti nova radna mjesta i poslovne prilike. Ambalažni sektor, uključujući aktivnosti proizvodnje i gospodarenja otpadom, u EU-u trenutačno ostvaruje ukupni promet od 370 milijardi eura. Zahvaljujući novim pravilima ambalažni sektor ima veću ulogu u preobrazbi EU-a u čišće, održivije i kružnije gospodarstvo.

• Održiva ambalaža: Vijeće odobrilo nova pravila za smanjenje otpada i veću ponovnu uporabu u EU-u (priopćenje za medije, 16. prosinca 2024.)

Sprečavanje, ponovna uporaba, recikliranje

Glavni je cilj EU-a uopće spriječiti nastanak ambalaže. Ako je ambalaža neizbježna, trebalo bi je ponovno upotrijebiti, reciklirati ili oporabiti energiju koju sadržava.

EU-ova hijerarhija otpada

Pravilima je obuhvaćena sva ambalaža, neovisno o korištenom materijalu, i sav ambalažni otpad, neovisno o njegovu podrijetlu (uključujući industrijski sektor, proizvođački sektor, maloprodaju i kućanstva).

Smanjenje ambalažnog otpada

Nova pravila uključuju sljedeće ciljeve za smanjenje ambalažnog otpada u usporedbi s količinama iz 2018.:

• 5 % do 2030.
• 10 % do 2035.
• 15 % do 2040.

Ti se ciljevi primjenjuju po stanovniku po državi članici.

Kako bi se navedeni ciljevi postigli, novim se pravilima:

• ograničavaju određene vrste jednokratne ambalaže
• smanjuje ambalažni materijal
• povećava ponovna uporaba ambalaže.

Jednokratna ambalaža

Određene vrste jednokratne ambalaže ograničene su, primjerice ambalaža za hranu i piće koji se izravno konzumiraju u restoranima i kafićima, vrećice za začine, jednokratne čaše i tanjuri, jednokratna minijaturna ambalaža za toaletne proizvode u hotelima i jednokratna plastična ambalaža za svježe voće i povrće. Vrlo lagane plastične vrećice, poput onih na tržnicama, također su ograničene novim pravilima, osim ako su potrebne zbog higijenskih razloga.

Smanjenje količine ambalažnog materijala

Poduzeća moraju smanjiti količinu materijala potrebnog za ambalažu, na primjer izbjegavati dvostruke stijenke i lažna dna te nerazmjerno velike pakete za prijevoz malih predmeta. Cilj je izbjeći nepotrebnu ambalažu i rasipanje resursa.

Ponovna uporaba, ponovno punjenje i vraćanje

Potrošači bi ambalažu trebali moći ponovno upotrijebiti, ponovno napuniti i vratiti. Uredbom se utvrđuju ciljevi za različite sektore i oblike ambalaže kako bi se povećala mogućnost ponovne uporabe i ponovnog punjenja, pri čemu krajnji potrošači popunjavaju vlastite spremnike, među ostalim za proizvode „za van”.

Promicanje kružnog gospodarstva

Novim pravilima želi se osigurati da se do 2030. sva ambalaža na tržištu EU-a može reciklirati na gospodarski održiv način.

Ciljevi recikliranja

Ciljevi recikliranja za 2025. i 2030. utvrđeni u prethodnoj direktivi EU-a za sve glavne ambalažne materijale i dalje se primjenjuju. Države članice mogu njihovo postizanje odgoditi za najviše pet godina.

Kako bi se navedeni ciljevi postigli, novim se pravilima:

• osigurava da se sva ambalaža može reciklirati
• povećava uporaba reciklirane plastike
• uvode jasnije oznake
• osigurava prikupljanje određenih jednokratnih spremnika.

Reciklirana plastika

Od 1. siječnja 2030. plastična ambalaža trebala bi sadržavati određenu minimalnu količinu reciklirane plastike kako bi se povećala upotreba reciklirane plastike.

Oznake za razvrstavanje

Novim pravilima o označivanju želi se postići da potrošačima bude lakše razvrstati ambalažni otpad različitih vrsta, identificirati kompostabilni otpad i saznati koliki je udio recikliranih materijala u ambalažnom otpadu. Tom mjerom podupiru se recikliranje i oporaba materijala te potiče kružno gospodarstvo, a stoga i smanjuje pritisak na upotrebu primarnih sirovina.

Prikupljanje jednokratnih spremnika

Novim se pravilima od država članica zahtijeva da uspostave sustave povratne naknade za određene jednokratne spremnike. Do 2029. države članice svake godine osigurat će odvojeno prikupljanje najmanje 90 % jednokratnih plastičnih boca i metalnih spremnika za napitke.

Ostale odredbe

Nova pravila obuhvaćaju i sigurnost ambalažnih materijala u cilju postupnog ukidanja upotrebe najštetnijih tvari.

Pravila sadržavaju i odredbe o proširenoj odgovornosti proizvođača i zelenoj javnoj nabavi.

Što će se promijeniti za potrošače?

Donošenjem uredbe promjene u dizajnu ambalaže i gospodarenju otpadom bit će vidljive potrošačima. Kako?

Evo nekoliko primjera:

Na proizvodima će se nalaziti oznake na kojima se jasno navodi u koji bi se spremnik trebali odlagati.

Oznaka će sadržavati popis materijala upotrijebljenih u ambalaži.

Hoteli će za toaletne proizvode upotrebljavati spremnike koji se mogu ponovno puniti.

Potrošači će pri kupnji hrane „za van” moći dobiti spremnike koji se mogu ponovno puniti bez većih troškova.

Ambalaža će se maksimalno smanjiti kako bi se izbjeglo nepotrebno rasipanje resursa.

Za neke jednokratne spremnike uspostavit će se sustavi povratne naknade.

Također pogledajte