Trgovina otpadom

Što je trgovina otpadom?

Nije uvijek slučaj da se otpad proizveden u pojedinoj zemlji u njoj i zbrinjava ili reciklira. Otpadom se može trgovati među zemljama. Namjena tog trgovanja može biti raznolika, primjerice:

• obrada otpada (uključujući oporabu sirovina sadržanih u otpadu)
• zbrinjavanje

Svake godine u svim gospodarskim aktivnostima i kućanstvima u EU-u stvara se više od 2000 milijuna tona otpada. To odgovara količini od 4,8 tona otpada po glavi stanovnika – za usporedbu, toliko otprilike teži afrički slon.

Iako se većina otpada nastalog u EU-u obrađuje na domaćem tržištu, znatne količine otpremaju se u druge zemlje. Oko 32,7 milijuna tona izvozi se, što je povećanje od 75 % od 2004., dok se u EU-u trguje sa 70 milijuna tona.

Turska je daleko najvažnije odredište izvoza otpada iz EU-a (13,7 milijuna tona), a slijede je Indija i Ujedinjena Kraljevina (podaci Europske komisije, 2020.).

Željezo i čelik otpad su kojim EU najviše trguje

Zašto je potrebno regulirati trgovinu otpadom?

Ako se trgovina otpadom ne regulira i ne kontrolira, ona može biti štetna za okoliš i zdravlje ljudi.

Štoviše, kad sadržava opasne tvari, otpad može uzrokovati onečišćenje tla i oceana te imati katastrofalne posljedice za okoliš. Na primjer, plastični otpad općenito nije biorazgradiv i vrlo dugo ostaje u okolišu.

Ograničavanjem izvoza otpada i uspostavom mjera praćenja rizici za okoliš mogu se ograničiti ili izbjeći.

Osim sprečavanja onečišćenja, utvrđivanjem pravila za trgovinu otpadom može se osigurati i da se sirovine sadržane u otpadu mogu ponovno uporabiti ili reciklirati te tako pomoći u razvoju održivog kružnog gospodarstva.

Danas se u EU-u reciklira samo 46 % ukupnog otpada (podaci Europske agencije za okoliš, 2020.). Procjenjuje se da se na globalnoj razini reciklira manje od 20 % otpada. To pokazuje da postoji velik potencijal za povećanje stopa recikliranja.

Koji se otpad najviše reciklira u EU-u?

Drugi je aspekt nezakonita trgovina otpadom.

Danas bi između 15 % i 30 % pošiljaka otpada moglo biti nezakonito. Pošiljke koje se ne prate izbjegnu kontrole i vrlo je moguće da će se takve pošiljke neodgovarajući način zbrinuti ili obraditi, što povećava rizike za okoliš. Osim toga, nezakonita trgovina otpadom propuštena je prilika za ponovnu uporabu i recikliranje materijala.

Kako EU regulira pošiljke otpada?

Pravilima EU-a o pošiljkama otpada, koja su prvi put donesena 2006., uređuju se:

• izvoz i uvoz otpada između EU-a i zemalja izvan EU-a
• pošiljke otpada između država članica EU-a.

Pravila se odnose na sve vrste otpada.

Unutar EU-a dopuštene su i regulirane i pošiljke opasnog i pošiljke neopasnog otpada. S druge strane, za pošiljke izvan EU-a pravilima se zabranjuje izvoz opasnog otpada iz zemalja EU-a u zemlje izvan EU-a i zemlje koje nisu članice OECD-a. Postupci obavješćivanja i odobrenja za pošiljke otpada utvrđeni su u pravilima.

Pravila izvan granica

Uredba EU-a o pošiljkama otpada temelji se na Baselskoj konvenciji iz 1989., koja je najopsežniji globalni sporazum o okolišu u pogledu opasnog otpada i drugih vrsta otpada. EU je stranka tog sporazuma Ujedinjenih naroda od 1994.

Osim toga, pravila EU-a o pošiljkama otpada temelje se na odluci Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2001. kojom se uspostavlja sustav kontrole oporabe otpada u zemljama OECD-a. Većina država članica EU-a članice su OECD-a.

• Baselska konvencija (internetske stranice)
• Odluka OECD-a o sustavu kontrole oporabe otpada

Ažuriranje pravila EU-a o pošiljkama otpada

EU je 2024. ažurirao svoja pravila kako bi se bolje regulirala trgovina otpadomunutar EU-a i s trećim zemljama. U skladu s europskim zelenim planom i akcijskim planom za kružno gospodarstvo, ciljevi su revidirane uredbe EU-a o pošiljkama otpada sljedeći:

• promicati kružno gospodarstvo u EU-u
• osigurati da izvoz otpada ne šteti okolišu i ljudskom zdravlju
• odgovoriti na problem nezakonitih pošiljaka.

Ažurirana pravila uključuju:

• stroža pravila o izvozu otpada u zemlje izvan EU-a
• poboljšana pravila za pošiljke unutar EU-a
• mjere za suzbijanje nezakonitih pošiljaka.

Izvoz u zemlje izvan EU-a

Nova pravila uključuju strože odredbe o izvozu otpada u zemlje izvan EU-a.

Cilj je osigurati da se otpad iz EU-a izvozi u zemlje izvan EU-a samo ako postoji jamstvo da država primateljica ima uspostavljene prakse gospodarenja koje su prihvatljive za okoliš i da otpad može obrađivati na održiv način.

Ažuriranjem pravila zadržava se zabrana izvoza:

• otpada namijenjenog zbrinjavanju u zemlje izvan EU-a
• opasnog otpada namijenjenog oporabi u zemlje koje nisu članice OECD-a.

Osim toga, uvedena su stroža pravila za izvoz plastičnog otpada u zemlje izvan EU-a. To uključuje zabranu izvoza neopasnog plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a, dok će izvoz neopasnog plastičnog otpada u zemlje OECD-a biti dopušten, ali će podlijegati strožem postupku prethodnog odobrenja.

Ažurirana pravila usto uključuju:

• popis zemalja kojima je odobren uvoz otpada iz EU-a na temelju kapaciteta tih zemalja za obradu otpada
• praćenje i kontrolu izvoza otpada u zemlje OECD-a koje provodi Europska komisija
• obvezu za izvozna poduzeća iz EU-a da provode neovisne revizije postrojenja za gospodarenje otpadom
• utvrđivanje obvezujućih kriterija za „rabljenu robu”, kao što su vozila i baterije.

Pošiljke unutar EU-a

Kad je riječ o premještanju otpada među državama članicama EU-a, nova pravila usmjerena su na poticanje kružnog gospodarstva.

Pravilima se poboljšavaju postupci kako bi se potaknulo održivije gospodarenje otpadom i povećale stope recikliranja sirovina.

Među tim su mjerama:

• zabrana pošiljki svih vrsta otpada namijenjenog zbrinjavanju, osim ako je to odobreno u okviru postupka prethodnog odobrenja
• manje strogi postupci za takozvane pošiljke otpada za oporabu sa „zelenog popisa”
• digitalizacija postupaka
• ubrzani postupci za oporabu otpada
• usklađivanje razvrstavanja otpada unutar EU-a.

Nezakonite pošiljke

Kako bi se riješio problem nezakonite trgovine otpadom, ažuriranim pravilima nastoji se:

• poduprijeti transnacionalne istrage nezakonite trgovine otpadom
• osnovati skupinu EU-a za provedbu Uredbe kako bi se povećala koordinacija, među ostalim i s međunarodnim partnerima
• poboljšati pravila o novčanim kaznama i provedbi.

Uloga Vijeća

Uredba EU-a o pošiljkama otpada slijedi redovni zakonodavni postupak. Vijeće i Europski parlament djeluju kao suzakonodavci i moraju postići dogovor o konačnom tekstu ažuriranih pravila.

Nakon što je Europska komisija u studenome 2021. objavila prijedlog revizije pravila, Vijeće je održalo rasprave na tehničkoj razini koje su uključivale predstavnike država članica u okviru Radne skupine za okoliš.

U svibnju 2023. države članice EU-a u okviru Vijeća postigle su dogovor o mandatu za pregovore s Europskim parlamentom. Vijeće i Europski parlament postigli su dogovor u studenome 2023.

Vijeće je pravila donijelo u ožujku 2024., čime je zakonodavni postupak dovršen.

• Pošiljke otpada: Vijeće odobrilo učinkovitija i ažurirana pravila (priopćenje za medije, 25. ožujka 2024.)

Odakle potječe otpad u EU-a?

Više od 35 % otpada u EU-u nastaje u građevinskom sektoru. Rudarstvo i vađenje sirovina drugi su najveći sektor u pogledu stvaranja otpada.