Rasipanje hrane

Učinak rasipanja hrane

Rasipanje hrane i njezin gubitak prije nego što stigne do potrošača predstavljaju globalni problem. Prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) otprilike trećina sve hrane proizvedene u svijetu izgubi se ili raspe u nekom trenutku u lancu opskrbe hranom.

U EU-u se svake godine raspe više od 59 milijuna tona hrane, što iznosi 132 kg po osobi.

Gdje dolazi do rasipanja hrane?

Više od polovine otpada od hrane u EU-u potječe iz kućanstava. To je gotovo dvostruko više od količine hrane koja se rasipa tijekom proizvodnje ili prerade. Na grafikonu su prikazane količine otpada od hrane po sektoru na temelju ukupno 132 kg otpada od hrane po stanovniku.

^{Izvor: Eurostat 2024., podaci iz 2022.}

Neučinkovitost koja je prisutna duž lanca opskrbe hranom i pri njezinoj potrošnji znatno utječe na okoliš, gospodarstvo i društvo.

Glavni učinci rasipanja hrane

Okoliš

Rasipanje hrane odgovorno je za 16 % ukupnih emisija stakleničkih plinova iz prehrambenih sustava EU-a.

Gospodarstvo

Zbog rasipanja hrane svake godine izgubi se do 132 milijarde eura.

Društvo

Gotovo 33 milijuna ljudi u EU-u ne može si priuštiti kompletan obrok svaki drugi dan, a istodobno se tone hrane rasipaju.

Kako se EU bori protiv rasipanja hrane?

EU i njegove zemlje predani su cilju održivog razvoja Ujedinjenih naroda da se do 2030. prepolovi globalna količina otpada od hrane po stanovniku na maloprodajnoj i potrošačkoj razini te da se smanji gubitak hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima.

Kako bi se ubrzalo djelovanje za postizanje tog cilja, EU je uveo posebne mjere za ograničavanje gubitaka i rasipanja hrane.

Okvirnom direktivom EU-a o otpadu utvrđuje se redoslijed prioriteta za mjere kojima se želi smanjiti gubitke i rasipanje. Sprečavanje je prva mjera koju bi države članice trebale provesti. Kad ono nije moguće, trebale bi poduzeti korake u svrhu ponovne upotrebe, recikliranja ili upotrebe hrane u druge svrhe.

Redoslijed prioriteta za smanjenje gubitka i rasipanja hrane

1. SPREČAVANJE: izbjegavanje gubitka i rasipanja hrane

2. PONOVNA UPOTREBA: ponovna upotreba u ljudskoj potrošnji s pomoću redistribucije i banaka hrane ili prenamjena u hranu za životinje

3. RECIKLIRANJE: oporaba nusproizvoda i ponovna upotreba hranjivih tvari, primjerice u kompostiranju

4. OPORABA: spaljivanje uz oporabu energije

Okvirnom direktivom EU-a o otpadu od država članica zahtijeva se da:

• smanje količinu hrane koja se gubi tijekom proizvodnje i distribucije
• smanje rasipanje hrane u kućanstvima
• potiču doniranje hrane
• prate i procjenjuju provedbu mjera EU-a za sprečavanje rasipanja hrane.

Druge mjere usmjerene na smanjenje gubitka i rasipanja hrane uključuju prenamjenu viška prehrambenih proizvoda primjerice u hranu za životinje ili kompost.

Ciljevi u pogledu smanjenja rasipanja hrane

U srpnju 2023. Europska komisija predstavila je prijedlog revizije Okvirne direktive EU-a o otpadu. Ta revizija uključuje nove pravno obvezujuće ciljeve za smanjenje otpada od hrane do 2030.

Vijeće je u lipnju 2024. postiglo dogovor o stajalištu za pregovore s Europskim parlamentom o predloženim ciljevima.

Privremeni dogovor suzakonodavaca postignut je u veljači 2025. U njemu su navedeni sljedeći ciljevi za smanjenje otpada od hrane.

• Vijeće i Parlament postigli dogovor o smanjenju otpada od hrane i utvrđivanju novih pravila o tekstilnom otpadu (priopćenje za medije, 19. veljače 2025.)