Skip to content

Što je pranje novca?

Pranje novca i financiranje terorizma ozbiljna su prijetnja za gospodarstvo EU-a i njegov financijski sustav, kao i za sigurnost njegovih građana i građanki. 

Europska komisija 20. srpnja 2021. predstavila je paket zakonodavnih prijedloga kojim se građane i financijski sustav EU-a želi zaštititi od pranja novca i financiranja terorizma.

Vijeće je 30. svibnja 2024. donijelo taj zakonodavni paket, kojim će se i dalje jačati i proširiti pravila EU-a o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. U okviru paketa osniva se i novo Europsko tijelo za sprečavanje pranja novca (AMLA), koje će imati koordinacijsku ulogu, kao i ovlasti izravnog i neizravnog nadzora. 

AMLA će imati sjedište u Frankfurtu i započet će s radom sredinom 2025.

Infografika o definiciji pranja novca i statističkim podacima na razini EU-a i svjetskoj razini.

Što je pranje novca?

Pranje novca postupak je s pomoću kojega kriminalci skrivaju nezakonito podrijetlo svoje imovine.

Služe se ilegalnim financijskim sustavima za obradu transakcija i plaćanja podalje od mehanizama nadzora.

Pranje novca u brojkama

Procjene na svjetskoj razini:

715 milijardi – 1,87 bilijuna eura globalnog BDP-a (2 – 5 %) obuhvaćeno je pranjem novca svake godine

U EU-u:

70 % kriminalnih mreža aktivnih u EU-u provodi neku vrstu pranja novca radi financiranja svojih operacija i skrivanja svoje imovine

80 % kriminalnih mreža aktivnih u EU-u zlorabi legalne poslovne strukture za svoje kriminalne aktivnosti

Vrijednost sumnjivih aktivnosti i transakcija pri kojima se koriste financijski sustav i gospodarstvo EU-a iznosi između 117 i 210 milijardi eura.

Kako funkcionira pranje novca?

  1. Prikupljanje prljavog novca
  2. Polaganje – nezakonita dobit stavlja se u legitiman financijski sustav
  3. Preslojavanje – podrijetlo sredstava prikriva se njihovim kruženjem ili konverzijama (npr. putem lažnih faktura, zajmova, prijenosa između računa)
  4. Integracija – dobit ponovno ulazi u gospodarstvo (npr. putem ulaganja u nekretnine, luksuzne imovine, poslovnih pothvata)

Primjeri:

ilegalna bankarska usluga (mreže koje primaju novac kako bi se on mogao isplatiti trećim stranama izvan regulatornog nadzora)

krijumčarenje gotovine

posrednici za prijenos novca (pojedinci unovačeni za prijenos nezakonitih sredstava između računa)

zlouporaba legalnih poslovnih struktura

pranje novca putem proizvoda visoke vrijednosti

zlouporaba kriptovaluta (1,5 milijardi eura: procijenjena vrijednost transakcija kriptovaluta na tržištima tamnih mreža)

Izvor: Europska komisija, Eurojust, Europol, Ujedinjeni narodi

Više informacija:

Teme

Posljednja izmjena: 10. srpnja 2026.