Vijeće za ekonomske i financijske poslove, 20. lipnja 2014.

Vijeće je popunilo pravnu prazninu u vezi s dvostrukim neoporezivanjem

Na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove 20. lipnja ministri su se dogovorili o izmjeni poreznih pravila EU-a kojima će se popuniti pravna praznina koja je prekograničnim korporacijama omogućavala da se okoriste dvostrukim neoporezivanjem.

Dogovorena izmjena Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima (2011/96/EU) zaustavit će situaciju u kojoj prekogranične korporacijske grupe mogu iskorištavati razlike u nacionalnim poreznim zakonima i okoristiti se dvostrukim neoporezivanjem putem hibridnih zajmova.

U skladu s dogovorenim tekstom, država članica matičnog društva suzdržala bi se od oporezivanja dobiti od društva kćeri samo ako društvo kći matičnog društva te dobiti ne može odbiti.

Ta je izmjena dio napora širih razmjera i međunarodne obveze EU-a u pogledu borbe protiv utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja.

Sljedeći koraci

Države članice trebale bi prenijeti odredbu o izmjeni u nacionalno pravo do 31. prosinca 2015.

Direktiva o matičnim društvima i društvima kćerima – zašto je izmjena bila potrebna?

Izmjena se posebno bavi hibridnim zajmovima kojima se koriste prekogranične korporacijske grupe.

Hibridni zajmovi predstavljaju financijske instrumente koji imaju obilježja i duga i kapitala.

Zbog toga se u nekim državama članicama smatraju običnim zajmom, dok su u drugima kapital i stoga mogu služiti kao porezna olakšica ili biti izuzeti od oporezivanja, ovisno o poreznom pravu u zemlji.

Time je prekograničnim društvima bilo omogućeno da u skladu s tim raspodijele svoju dobit i na taj način izbjegnu oporezivanje dobiti od hibridnih zajmova u bilo kojoj državi članici.

Takvo porezno planiranje prije nije bilo isključeno jer se odredbama izvorne Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima od država članica tražilo da matična društva oslobode od plaćanja poreza na dobit koju su primila od svojih društava kćeri koja djeluju u drugim državama članicama.

Ostale važne točke na dnevnom redu

Proširenje europodručja – Litva

Zemlje europodručja (koje se sastaju unutar Vijeća) usvojile su preporuku Vijeću EU-a u vezi s donošenjem odluke kojom bi se Litvi omogućilo pridruživanje europodručju, nakon što su Komisija i Europska središnja banka objavile izvješća o konvergenciji.

Prije nego što se donese konačna odluka, prijedlog će se uputiti na raspravu Europskom vijeću i Europskom parlamentu koji će dati svoje mišljenje. Ako se postigne dogovor, Litva će uvesti euro kao svoju valutu 1. siječnja 2015.

Nacrt proračuna EU-a za 2015.

Vijeće je razmijenilo mišljenja o nacrtu prijedloga općeg proračuna EU-a za 2015. koji je predstavila Komisija. Nacrtom Komisije predviđena su plaćanja u ukupnom iznosu od 142,1 milijarde eura (+ 4,9 % u odnosu na 2014.) i obveze u iznosu od 145,6 milijarde eura (+ 2,1 %).

Očekuje se da će se Vijeće dogovoriti o stajalištu o nacrtu proračuna do kraja srpnja.

Europski semestar: preporuke za pojedine zemlje u pogledu ekonomskih i fiskalnih politika

Vijeće je odobrilo nacrte preporuka za pojedine zemlje koje se upućuju državama članicama u pogledu njihovih ekonomskihm i fiskalnih politika koje su navedene u nacionalnim programima. Posebna preporuka izdaje se za čitavo europodručje.

Očekuje se da će Europsko vijeće 27. lipnja podržati te preporuke. Završnu verziju tekstova usvojit će Vijeće EU-a u srpnju.

Zaključenje postupka u slučaju prekomjernog deficita

Vijeće je donijelo odluke o zaključenju postupka u slučaju prekomjernog deficita za .Belgiju, Češku Republiku, Dansku, Nizozemsku, Austriju i Slovačku. Tim se odlukama potvrđuje da su te zemlje smanjile deficit ispod 3 % BDP-a, što je referentna vrijednost EU-a za državni deficit.