"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
Ministri i ministrice okoliša EU-a sastali su se u Luxembourgu kako bi razmijenili mišljenja o paketu „Spremni za 55 %”, pripremili se sastanak na vrhu o klimi COP26 i raspravljali o novoj strategiji EU-a za šume za 2030. Vijeće je donijelo stajalište u prvom čitanju o izmjenama Aarhuške uredbe. Ministri i ministrice razgovarali su i o trenutačnom porastu cijena energije.
Sastanak na vrhu o klimi COP26
Sastanak je započeo raspravom o pripremama za sastanak Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), koji će se održati od 31. listopada do 12. studenoga u Glasgowu (COP26). Vijeće je usvojilo zaključke u kojima se utvrđuje stajalište EU-a za taj sastanak.
Svijet trenutačno nije na putu prema ispunjenju cilja da se globalno zatopljenje zadrži ispod 1,5 °C. Potrebno je uložiti još mnogo zajedničkih napora kako bi se temperatura našeg planeta održala unutar sigurnih granica. Na konferenciji COP26 EU će pozvati sve stranke Pariškog sporazuma da iznesu ambiciozne nacionalne ciljeve smanjenja emisija, a razvijene zemlje da povećaju sredstva za međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Danas usvojeni zaključci pokazuju da EU ima ne samo odlučnost, već i snažan mandat da vodi rasprave u pravom smjeru, odnosno prema zaštiti planeta u korist svih, te da bude na strani onih koji su najosjetljiviji na klimatske promjene.
Andrej Vizjak, slovenski ministar okoliša i prostornog planiranja
U zaključcima se sve stranke pozivaju da iznesu ambiciozne nacionalno utvrđene doprinose te se prepoznaje potreba za zajedničkim jačanjem napora za prilagodbu.
Vijeće podsjeća na to da su EU i njegove države članice vodeći svjetski donatori financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena. U zaključcima se ponovno potvrđuje njihova predanost jačanju mobilizacije međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena te se ostale razvijene zemlje pozivaju da povećaju svoje doprinose.
Vijeće u njima utvrđuje i stajalište EU-a u vezi s dovršetkom Pariškog pravilnika, posebno u pogledu dobrovoljne suradnje na temelju članka 6. i zajedničkog vremenskog okvira za nacionalno utvrđene doprinose.
Ministri i ministrice okoliša EU-a održali su prvu formalnu raspravu o paketu „Spremni za 55 %”, a posebno su se usredotočili na inicijative koje su u nadležnosti Vijeća za okoliš. Prijedlozima iz tog paketa namjerava se izmijeniti:
sustav EU-a za trgovanje emisijama
uredba o raspodjeli tereta
uredba o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu
uredba o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za automobile i kombije
te osnovati novi Socijalni fond za klimatsku politiku.
Zbog međusektorske prirode paketa za očekivati je da će rasprave biti složene i da će, realistično gledano, potrajati. Države članice općenito pozdravljaju paket „Spremni za 55 %” jer će EU-u pružiti konkretne instrumente za ostvarivanje većih klimatskih ambicija. Kako bi se procijenilo doprinose li svi dijelovi paketa općoj ravnoteži i na koji način, iznimno je važno razumjeti međupovezanost pojedinačnih predmeta.
Andrej Vizjak, slovenski ministar okoliša i prostornog planiranja
Paketom „Spremni za 55 %” želi se uskladiti klimatske politike EU-a s ciljem da EU do 2050. postane klimatski neutralan i da do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990.
Paket se sastoji od niza usko povezanih prijedloga kojima se mijenjaju postojeći zakonodavni akti ili pokreću nove inicijative u raznim područjima politika i gospodarskim sektorima.
U raspravi je naglasak bio na ravnoteži i međupovezanosti prijedloga, kao i na njihovu doprinosu većim klimatskim ambicijama EU-a. Ministri i ministrice iznijeli su mišljenja o raspodjeli napora među državama članicama i različitim gospodarskim sektorima, kao i unutar njih, te o utjecaju prijedlogâ na građane i građanke. Posebno su se osvrnuli na proširenje sustava trgovanja emisijama na zgrade i cestovni promet.
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o novoj strategiji EU-a za šume za 2030. Riječ je o jednoj od vodećih inicijativa u okviru europskog zelenog plana, koja se temelji na strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. Njome se želi doprinijeti postizanju ciljeva EU-a u području klime i bioraznolikosti.
Glavna pitanja koja su se postavila tijekom rasprave bila su odražava li nova strategija EU-a za šume zaključke Vijeća o strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. i pruža li dobru osnovu za to da EU bude pozitivan primjer i globalni predvodnik u području održivog upravljanja šumama. Vijeće će usvojiti zaključke o novoj strategiji za šume na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u studenome.
Vijeće je donijelo stajalište u prvom čitanju o izmjeni Aarhuške uredbe o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Stajalište Vijeća doneseno je nakon privremenog dogovora postignutog s Europskim parlamentom u srpnju 2021. te je završni korak u postupku donošenja.
Na zahtjev Grčke, Španjolske i Poljske ministri i ministrice raspravljali su o trenutačnom porastu cijena energije.
To je pitanje uvršteno na dnevni red sastanka Europskog vijeća 21. i 22. listopada. Prije rasprava u Europskom vijeću Komisija će objaviti komunikaciju o porastu cijena energije.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Komisija je obavijestila ministre i ministrice o izvješću o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 o biocidnim proizvodima. Belgija je iznijela informacije o potrebi za koordiniranim djelovanjem protiv perfluoroalkilnih i polifluoroalkilnih tvari (PFAS), a Njemačka je obavijestila ministre i ministrice o ministarskoj konferenciji o morskom smeću i onečišćenju plastikom, koju su u Ženevi zajednički organizirali Ekvador, Gana, Njemačka i Vijetnam uz potporu tajništva UNEP-a.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
Svijet trenutačno nije na putu prema ispunjenju cilja da se globalno zatopljenje zadrži ispod 1,5 °C. Potrebno je uložiti još mnogo zajedničkih napora kako bi se temperatura našeg planeta održala unutar sigurnih granica. Na konferenciji COP26 EU će pozvati sve stranke Pariškog sporazuma da iznesu ambiciozne nacionalne ciljeve smanjenja emisija, a razvijene zemlje da povećaju sredstva za međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Danas usvojeni zaključci pokazuju da EU ima ne samo odlučnost, već i snažan mandat da vodi rasprave u pravom smjeru, odnosno prema zaštiti planeta u korist svih, te da bude na strani onih koji su najosjetljiviji na klimatske promjene.