Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, 21.-22.11.2016., 21. i 22. studenoga 2016.

Najvažniji rezultati

21. studenoga 2016.

Mladi

Vijeće je usvojilo zaključke o promicanju novih pristupa u radu s mladima. Rad s mladima može mladima pomoći u razvijanju njihovih sposobnosti, vještina i pozitivnog stava.

U zaključcima se ističe važnost tog rada kako bi se izvan formalnih struktura doprlo do mladih različitog podrijetla, među ostalim do onih koji su marginalizirani i u nepovoljnom financijskom položaju. U njima se ujedno poziva na primjenu inovativnih alata za rad s mladima u područjima obrazovanja i osposobljavanja, sporta i kulture, socijalnih usluga te informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Slijedom rasprave na neformalnom sastanku na vrhu održanom u rujnu u Bratislavi ministri su ujedno razmijenili mišljenja o načinima za povezivanje mladih s europskim projektom.

„Mladi su važni akteri u današnjim društvima. Trebali bismo im pomoći da budu otvorena uma i široka znanja te voljni volontirati za Europu. Zauzvrat bismo im trebali pružiti perspektivne mogućnosti. Mladi se ljudi, međutim, u sklopu trenda koji se protivi establišmentu, osjećaju sve neugodnije u pogledu projekta Europske unije i sve nepovezaniji s njim. Danas smo, slijedom sastanka na vrhu u Bratislavi u rujnu 2016., pripremili ključne poruke koje želimo prenijeti europskim čelnicima nastojeći ponovno steći povjerenje mlade generacije.”

Peter Plavčan, slovački ministar obrazovanja, znanosti, istraživanja i sporta

Obrazovanje

Kao odgovor na komunikaciju Komisije o strateškoj važnosti vještina za održavanje radnih mjesta, rasta i konkurentnosti, Vijeće je usvojilo rezoluciju o Novom programu vještina, u kojoj se ističu glavni aspekti kojima će se Vijeće voditi u tom području.

U rezoluciji su obuhvaćena područja kao što su razvoj vještina, uzajamno priznavanje kvalifikacija, potpora za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te za više obrazovanje i načini za istraživanje punog potencijala digitalnoga gospodarstva s ciljem promicanja „cjeloživotnog ulaganja u ljude”.

Vijeće je ujedno postiglo politički dogovor o preporuci za nove prilike za odrasle u okviru Jamstva za vještine koje je predložila Komisija. Cilj je niskokvalificiranim odraslim osobama pružiti prilike za stjecanje novih vještina, znanja i sposobnosti prikladnih za tržište rada i aktivno sudjelovanje u društvu.

Vijeće je, s obzirom na prvu obljetnicu terorističkih napada u Parizu, u pravi trenutak usvojilo zaključke o sprečavanju radikalizacije koja vodi nasilnom ekstremizmu.

U njima ističe potrebu da se razotkriju i ospore nasilne ekstremističke ideologije i da se nasuprot njima ponude privlačne nenasilne mogućnosti te potrebu za pružanjem potpore roditeljima, braći i sestrama, osobama koje rade s mladima i ostalima koji dolaze u dodir s mladima izloženima riziku od nasilne radikalizacije.

Ističe i potrebu za uključivanjem pružatelja usluga u borbu protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu i za suradnjom s njima uz potpuno poštovanje slobode izražavanja, s obzirom na ulogu društvenih medija kao glavnog sredstva za pronalaženje, pripremu i aktiviranje mogućih radikala za počinjenje nasilnih djela.

„Upravo smo obilježili tužnu obljetnicu napadâ u Parizu u kojima su izgubljeni mnogi nevini životi i razorene mnoge obitelji. Borba protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma ostaje prioritetom u našem programu rada. Očito je da u njoj, želimo li je suzbiti, moraju sudjelovati sve upravljačke razine. Danas je Vijeće postiglo dogovor o tome da će se usredotočiti na preventivne mjere poput obrazovanja, volonterskih i kulturnih aktivnosti te rada s mladima. Taj se pristup može smatrati ‘blagim’, ali provede li se opsežno i energično, može učinkovito zaštiti naša liberalna društva.”

Peter Plavčan, slovački ministar obrazovanja, znanosti, istraživanja i sporta

22. studenoga 2016.

Kultura i audiovizualne usluge

Vijeće je primilo na znanje izvješće o napretku u pogledu prijedloga za reviziju direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMS). Cilj je prijedloga bolje uskladiti tu direktivu s digitalnim dobom uzimajući u obzir brzinu tehnološkog napretka, nove poslovne modele te promjenjive obrasce potrošnje.

Glavna pitanja o kojima se u Vijeću još raspravlja jesu proširenje područja primjene te direktive na platforme za razmjenu videosadržaja te opseg propisa u tom pogledu, propisi o televizijskom oglašavanju koji se odnose na kvantitetu, obveza pružatelja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev u vezi s promicanjem europskih djela, usklađivanje propisa za usluge koje se pružaju linearno i one koje se pružaju na zahtjev te uloga europskog tijela nacionalnih regulatora (ERGA).

„Zbog promjena u ekosustavu povezanom s audiovizualnim medijskim uslugama bilo je potrebno revidirati direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama kako bi bila primjerena novom digitalnom dobu. Jedan od njezinih ciljeva održanje je uspješnosti naše europske medijske industrije. Europa mora imati konkurentno jedinstveno tržište radi što lakšeg isporučivanja audiovizualnog sadržaja, zadovoljavanja potreba gledateljstva ma gdje se ono nalazilo te osiguravanja jednakih uvjeta za sve pružatelje takvih usluga. Istodobno trebamo zadržati ciljeve javne politike u pogledu zaštite maloljetnika, promicanja europskih djela i borbe protiv govora mržnje. Naše je predsjedništvo postiglo znatan napredak u pogledu novog prijedloga koji s ponosom predajemo malteškom predsjedništvu.”

Marek Maďrič, slovački ministar kulture i predsjednik Vijeća

Vijeće je usvojilo opći pristup o odluci o Europskoj godini kulturne baštine (2018.). Glavni su ciljevi te inicijative podizanje razine svijesti o bogatoj kulturnoj baštini Europe i prilikama koje ona pruža te razmjena europskih vrijednosti i ideala koji su dio kulturne baštine. Istodobno je njezin cilj skretanje pozornosti na izazove u pogledu kulturne baštine.

„Europska kulturna baština krunski je dragulj dostojan da ga cijela Europa vidi i njeguje. Zato je naše predsjedništvo uložilo napore u što brže stvaranje uvjeta za održavanje europske godine kulturnog nasljeđa u 2018. Drago nam je da smo danas u Vijeću dogovorili opći pristup u pogledu te važne odluke, kojom će se ponovno u središte pozornosti staviti kulturna baština. Jednoglasna potpora država članica jasno pokazuje da ta inicijativa dolazi u pravom trenutku. Sada možemo započeti pregovore s Europskim parlamentom.”

Marek Maďrič, slovački ministar kulture i predsjednik Vijeća

Razvoj strateškog pristupa u međunarodnim kulturnim odnosima već je neko vrijeme prioritet Vijeća. Ministri su razgovarali o načinu na koji EU i njegove države članice mogu učinkovito surađivati na iznalaženju globalnijeg pristupa s većim naglaskom na strategiji u tom području.

Sport

Vijeće je usvojilo zaključke o sportskoj diplomaciji, koji se odnose na korištenje sportom kao sredstvom utjecaja na diplomatske, međukulturalne, društvene, gospodarske i političke odnose. O tom se pitanju razgovaralo i na sastanku s predstavnicima iz sporta.

U zaključcima se države članice pozivaju da istraže kako se potencijali sporta mogu bolje iskoristiti na nacionalnoj razini, osobito edukacijom te uključivanjem poznatih sportaša kao glasnika koji će promicati pozitivne sportske i europske vrijednosti.