Vijeće za vanjske poslove, 13. studenoga 2023.

Najvažniji rezultati

Stanje u Izraelu, Pojasu Gaze i regiji

Vijeće za vanjske poslove održalo je raspravu o stanju u Izraelu, Pojasu Gaze i regiji, nadovezujući se na izjavu o kojoj je Vijeće jednoglasno postiglo dogovor dan ranije, u kojoj je, među ostalim, pozvalo na hitne humanitarne stanke u sukobima u Gazi i uspostavu humanitarnih koridora.

Ministri i ministrice osobito su se usredotočili na humanitarno stanje u Gazi, a povjerenik Lenarčič izvijestio ih je o tom pitanju. Vijeće je istaknulo da je otvaranje graničnog prijelaza Rafah pozitivan razvoj događaja, ali nedovoljan za ublažavanje humanitarne situacije.

Ministri i ministrice naglasili su potrebu za povećanjem tranzitnih kapaciteta otvaranjem većeg broja kopnenih prijelaza ili stvaranjem namjenske pomorske rute te su još jednom zatražili trenutačno i bezuvjetno oslobađanje svih talaca i pristup Crvenoga križa taocima.

Vijeće je zatim raspravljalo o potrebi za izbjegavanjem eskalacije i prelijevanja sukoba na regiju. U tu svrhu EU komunicira sa svim relevantnim regionalnim akterima, obraćajući osobitu pozornost na stanje s Hezbolahom na sjevernoj izraelskoj granici s Libanonom.

Naposljetku, Vijeće se usredotočilo na potrebu za radom na dugoročnijem rješenju, odnosno scenariju nakon sukoba kojim se može zajamčiti stabilnost i održiv mir Palestini, Izraelu i široj regiji.

Ova dramatična kriza s kojom se suočavamo plaća se nevjerojatno visokom cijenom u životima Izraelaca i Palestinaca i dokaz je političkog i moralnog neuspjeha međunarodne zajednice. Nismo uspjeli pronaći rješenje za takvo stanje. To sada mora biti prilika da ljudi shvate da je rješenje apsolutno nužno i da mora postojati dvodržavna budućnost. Nije riječ samo o obnovi Gaze. Nju smo obnovili nekoliko puta. Moramo Palestincima izgraditi državu.

Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Visoki predstavnik predložio je ministrima i ministricama niz uvjeta za rad na rješenju, u bliskoj suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama i arapskim državama.

Ne možemo dopustiti prisilno raseljavanje palestinskog naroda izvan Gaze. Ne možemo izgnati Palestinece nadajući se da će ih primiti netko drugi. [...] Nema teritorijalne promjene ni smanjenja područja Gaze. Izraelske obrambene snage ne mogu opet trajno okupirati zemlju. Nema ni povratka Hamasa u Gazu. Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Visoki predstavnik istaknuo je da se stanje u Gazi ne može izdvojiti iz općeg palestinskoga pitanja, već da mora biti dio sveobuhvatnog i održivog rješenja. Različiti akteri moraju se obvezati na pronalaženje rješenja za Palestinsku samoupravu u Gazi, čiji mandat i legitimnost treba pažljivo osmisliti, o čemu odlučuje Vijeće sigurnosti UN-a.

Visoki predstavnik također je naglasio važnost snažnijeg sudjelovanja arapskih zemalja, kao i većeg sudjelovanja Europske unije u toj regiji.

• Izjava visokog predstavnika u ime Europske unije o humanitarnim stankama u Gazi, 12. studenoga 2023.

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine

Ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a raspravljali su o ruskoj agresiji na Ukrajinu nakon što im se ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba obratio putem videokonferencije i izvijestio ih o najnovijem razvoju događaja na terenu te vojnim prioritetima i potrebama Ukrajine.

Vijeće je ponovno istaknulo svoju nepokolebljivu predanost pružanju potpore Ukrajini i pružanju pomoći toj zemlji da se obrani od Putinova rata. Ministri i ministrice nadalje su raspravljali o vojnoj potpori EU-a i budućim obvezama u području sigurnosti, slijedom zadaće koju su im europski čelnici i čelnice povjerili ulistopadu 2023.

Visoki predstavnik potvrdio je da je prvi prioritet osigurati dodatnu vojnu potporu putem predložene namjenske omotnice Europskog instrumenta mirovne pomoći – Fonda za pomoć Ukrajini od 2024.

Nadalje, EU će nastaviti s osposobljavanjem ukrajinskih vojnika u okviru savjetodavne misije EU-a u Ukrajini, u kojoj je već osposobljeno više od 30 000 vojnika u manje od godinu dana, te će u predstojećem razdoblju osposobiti još 10 000 njih.

Naposljetku, EU će ustrajati na još jednom ključnom prioritetu, formuli za mir u Ukrajini, koju Vijeće smatra jedinim prijedlogom za pravedan i održiv mir o kojemu će se raspravljati na međunarodnoj razini.

Armenija/Azerbajdžan

Vijeće za vanjske poslove održalo je raspravu o Armeniji/Azerbajdžanu s obzirom na vojnu operaciju Azerbajdžana u Gorskom Karabahu 19. i 20. rujna 2023., masovnom raseljavanju više od 100 000 Armenaca iz Karabaha i trenutačnim naporima za normalizaciju odnosa.

Na sastanku Europskog vijeća u listopadu 2023. raspravljalo se o tome kako dodatno ojačati suradnju EU-a s Armenijom i poduprijeti demokratski izabrana tijela te otpornost, sigurnost i nastavak reformi u zemlji.

Na temelju toga Vijeće je pristalo istražiti mogućnost pružanja nesmrtonosne potpore Armeniji u okviru Europskoga instrumenta mirovne pomoći i jačanja misije EU-a u Armeniji kako bi se omogućilo više promatrača i više ophodnji, među ostalim u osjetljivim područjima. Ministri i ministrice razgovarali su i o mogućnosti liberalizacije viznog režima za Armeniju.

Moramo biti vrlo oprezni da ne bi došlo do pokušaja destabilizacije Armenije, iznutra ili izvana. Naša je poruka Azerbajdžanu jasna: svako kršenje teritorijalne cjelovitosti Armenije neprihvatljivo je i imat će ozbiljne posljedice za kvalitetu naših odnosa. Pozivamo na nastavak pregovora između Armenije i Azerbajdžana utemeljen na radu predsjednika Europskog vijeća. Potrebno nam je sklapanje mirovnog sporazuma te smo predani nastavku naše posredničke uloge. Odlučili smo pozvati armenskog ministra vanjskih poslova da nam se pridruži na marginama jednog od predstojećih sastanaka Vijeća za vanjske poslove. Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Ostale odluke

Vijeće je ujedno bez rasprave donijelo točke s popisâ zakonodavnih i nezakonodavnih točaka „A”.

Klimatska diplomacija

Ministrima i ministricama vanjskih poslova EU-a pridružio se kandidat za predsjednika konferencije COP 28 Sultan Al Jaber radi razmjene mišljenja o klimatskoj diplomaciji. U raspravi je potvrđena odlučnost EU-a da osigura to da Konferencija UN-a o klimi, unatoč trenutačnim geopolitičkim previranjima, ostane usmjerena na egzistencijalnu borbu protiv globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, s ambicioznim odlukama i obvezama.

Sastanak čelnika i čelnica EU-a i zapadnog Balkana

Nakon formalnog sastanka Vijeća za vanjske poslove ministri i ministrice EU-a sudjelovat će na ministarskom sastanku EU-a i zapadnog Balkana sa šest ministara i ministrica vanjskih poslova iz šest partnera sa zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Cilj ministarskog sastanka bio je dodatno pojačati suradnju EU-a sa zapadnim Balkanom, s naglaskom na zajedničkim sigurnosnim izazovima, kao što su vanjsko upletanje i manipulacija informacijama, kibernetičke prijetnje i posljedice ruske agresije na Ukrajinu, kao i suradnja na međunarodnim forumima.

* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

• Ministarski sastanak EU-a i zapadnog Balkana (priopćenje za medije, 13. studenoga 2023.)