Odnosi EU-a i Afrike

Promicanje mira i blagostanja

U vremenima obilježenima geopolitičkom nestabilnošću partnerstvo Europske unije i Afričke unije stup je stabilnosti i zajedničkih vrijednosti. U okviru odnosa Europske unije i Afričke unije promiče se mirna i prosperitetna budućnost koja se zasniva na međunarodnoj suradnji utemeljenoj na pravilima.

U 2025. Europska unija i Afrička unija obilježavaju 25 godina partnerstva. Tijekom proteklih četvrt stoljeća partnerstvo EU-a i Afričke unije razvilo se u opsežan politički, gospodarski i sigurnosni savez.

To je partnerstvo strateški prioritet EU-a. EU je vodeći afrički trgovinski partner, kao i najveći ulagač i glavni partner u području mira i sigurnosti, koji podupire regionalnu stabilnost i uključivi rast.

Afrika ima više od 1,4 milijarde stanovnika. Na tom se kontinentu nalaze neka od najbrže rastućih gospodarstava na svijetu i ima najbrojnije mlado stanovništvo.

Sastanci na vrhu Europske unije i Afričke unije

Sastanci na vrhu EU-a i AU-a u načelu se održavaju svake tri godine, a okupljaju šefove država ili vlada kako bi radili na prevladavanju zajedničkih izazova i utvrdili zajedničke ciljeve. Ti sastanci na vrhu održavaju se naizmjenično u Africi i Europi.

Na sedmom sastanku na vrhu EU-a i AU-a održanom u studenome 2025. čelnici i čelnice država članica Europske unije i Afričke unije raspravljali su o tome kako ojačati suradnju:

usmjerenu na prosperitetnu i održivu budućnost

u području mira, sigurnosti i upravljanja

u okviru multilateralnih foruma

u pogledu migracija i mobilnosti

• Sastanak na vrhu Europske unije i Afričke unije, 24. i 25. studenoga 2025.

Drugi formalni sastanci afričkih zemalja i EU-a

Partnerstvo EU-a i Afrike razvija se i putem formalnih dijaloga:

• redovitih ministarskih sastanaka ministara i ministrica vanjskih poslova afričkih zemalja i država članica EU-a te predstavnika Komisije Afričke unije i institucija EU-a
• godišnjih sastanaka Europske komisije i Komisije Afričke unije
• redovitih sastanaka Europskog parlamenta i Panafričkog parlamenta.

Područja suradnje EU-a i Afrike

Trgovina i ulaganja

EU je sklopio sporazume o povlaštenoj trgovini s 19 afričkih zemalja, odnosno:

• šest sporazuma o gospodarskom partnerstvu s 15 zemalja supsaharske Afrike
• četiri sporazuma o pridruživanju sa zemljama sjeverne Afrike.

Osim toga, 35 afričkih zemalja sudjeluje u programu EU-a „Sve osim oružja”, tri koriste standardni sustav općih carinskih povlastica (OSP), a jedna zemlja sustav OSP+.

Paketom ulaganja Afrika-Europa, pokrenutim u okviru strategije Global Gateway, mobilizirat će se javna i privatna ulaganja u iznosu do 150 milijardi eura, namijenjena poticanju održivog rasta na cijelom kontinentu.

• Strategija Global Gateway

Mir i sigurnost

Civilne i vojne misije i operacije

EU je u Africi pokrenuo više civilnih i vojnih misija i operacija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP).

Misije EU-a trenutačno su raspoređene u:

• Srednjoafričkoj Republici
• Libiji
• Maliju
• Mozambiku
• Somaliji.

EU je pokrenuo i regionalnu jedinicu za savjetovanje i koordinaciju za Sahel, inicijativu za sigurnost i obranu za potporu zapadnoafričkim zemljama u Gvinejskom zaljevu i tri pomorske operacije koje djeluju u blizini Afrike ili u vezi s krizama u Africi.

• Civilne i vojne misije i operacije

Europski instrument mirovne pomoći

EU podupire afričke zemlje i u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći, uspostavljenog u ožujku 2021. Cilj je tog instrumenta pomoći u sprečavanju sukoba, izgradnji i očuvanju mira te jačanju međunarodne sigurnosti i stabilnosti.

Europski instrument mirovne pomoći sastoji se od dva stupa financiranja: stupa za operacije i stupa za mjere pomoći. Iz stupa za operacije financiraju se zajednički troškovi misija i operacija ZSOP-a.

Iz stupa za mjere pomoći financiraju se djelovanja trećih zemalja i organizacija čiji je cilj jačanje vojnih i obrambenih kapaciteta te podupiranje vojnih aspekata mirovnih operacija. Vijeće je donijelo mjere pomoći za niz afričkih zemalja, uključujući Benin, Côte d’Ivoire, Demokratsku Republiku Kongo, Ganu, Kamerun, Keniju, Mali, Mauritaniju, Republiku Kongo, Ruandu i Somaliju.

• Europski instrument mirovne pomoći

Borba protiv terorizma

EU podupire inicijative i aktivnosti za borbu protiv terorizma na afričkom kontinentu.

Vijeće je 16. prosinca 2024. odobrilo zaključke čiji je cilj jačanje napora u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma i u kojima se poziva na veći angažman EU-a u inicijativama za borbu protiv terorizma pod afričkim vodstvom. Vijeće je također naglasilo važnost iskorištavanja članstva EU-a u Globalnom forumu za borbu protiv terorizma, kojim EU trenutačno i supredsjeda, kako bi se afričkim zemljama pružila potpora u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma.

EU od rujna 2022. supredsjeda Globalnim forumom za borbu protiv terorizma, prvo s Marokom, a od ožujka 2023. s Egiptom. Globalni forum neformalna je multilateralna platforma za jačanje međunarodnih napora u okviru strateškog, dugoročnog pristupa borbi protiv terorizma te sprečavanju i suzbijanju nasilnog ekstremizma.

EU je jedan od najvažnijih svjetskih doprinositelja programima za izgradnju kapaciteta za borbu protiv terorizma i drugim programima čiji je cilj sprečavanje nasilnog ekstremizma u Africi. Do siječnja 2024. u te je programe uloženo približno 559 milijuna eura, a više od 70 % sredstava namijenjeno je projektima u afričkim zemljama.

Osim toga, stručnjaci EU-a za borbu protiv terorizma / sigurnost koji su raspoređeni u nekoliko delegacija EU-a na afričkom kontinentu imaju ključnu ulogu u povezivanju s vladama domaćinima, regionalnim organizacijama i civilnim društvom.

• Borba protiv terorizma i nasilnog ekstremizma: Vijeće odobrilo zaključke o jačanju vanjskih i unutarnjih veza (priopćenje za medije, 16. prosinca 2024.)
• Borba protiv terorizma (Europska služba za vanjsko djelovanje)

Afrika bez mina

Protupješačke mine i dalje su ozbiljna prijetnja za civile te ometaju razvoj u mnogim dijelovima svijeta, uključujući Afriku. Konvencija o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju (poznata kao Ottawska konvencija), koja je stupila na snagu u ožujku 1999., međunarodni je okvir za okončanje patnji i žrtava uzrokovanih protupješačkim minama.

Do 2026. Konvenciji je pristupila 161 država, što uključuje većinu zemalja u Africi. Međutim, nekoliko afričkih država još nije ispunilo obvezu razminiranja miniranih područja pod svojom jurisdikcijom na temelju članka 5. Konvencije.

EU već dugo snažno podupire globalne napore za uklanjanje protupješačkih mina i njihovih humanitarnih posljedica. Jedan je od vodećih svjetskih donatora u području razminiranja.

Vijeće je 16. ožujka 2026. donijelo odluku o potpori izgradnji afričkih kapaciteta za kontinent bez mina. Na temelju te odluke EU će pružiti potporu afričkim zemljama s problemom protupješačkih mina u okviru projekta vrijednog tri milijuna eura, koji će provoditi Institut UN-a za istraživanje razoružanja (UNIDIR).

• Razoružanje: Vijeće donijelo odluku o potpori izgradnji afričkih kapaciteta za kontinent bez mina (priopćenja za medije, 16. ožujka 2026.)
• Konvencija o protupješačkim minama (Ujedinjeni narodi)

Klima i okoliš

Iako su afričke zemlje među onima koje su najteže pogođene klimatskom krizom, one su i ključni akteri u osmišljavanju održivih rješenja.

Zemljopisna blizina i sveobuhvatne gospodarske veze između EU-a i Afrike čvrsti su temelji za suradnju u rješavanju pitanja klimatske krize i promicanju zelene tranzicije.

Suradnja u okviru djelovanja u području klime odvija se u različitim oblicima, uključujući:

• paket ulaganja u okviru strategije Global Gateway, kojim se potiču inicijative za održivu i zelenu infrastrukturu u afričkim zemljama
• bilateralna i multilateralna partnerstva u pitanjima kao što su pošumljavanje, zeleni vodik, dekarbonizacija i otpornost na klimatske promjene.

• Globalno djelovanje u području klime
• Suradnja u području klime s Afrikom (Europska komisija)

Migracije

Zaključci Europskog vijeća o vanjskoj dimenziji migracija usvojeni posljednjih godina služe kao smjernice za institucije, tijela i države članice EU-a u tom području.

Jedan od ključnih elemenata jest sveobuhvatan pristup migracijama i azilu, koji je usmjeren na nekoliko ključnih područja, uključujući:

• zaštitu ugroženih migranata, tražitelja azila i izbjeglica
• zakonite migracije i mobilnost radne snage
• otklanjanje temeljnih uzroka nezakonitih migracija
• borbu protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima.

Uključuje i jačanje kapaciteta partnerskih zemalja za upravljanje granicama, uz vraćanje migranata koji nezakonito borave u EU-u u njihove zemlje podrijetla, kao i potporu za dobrovoljni povratak i održivu reintegraciju povratnika u njihove zemlje podrijetla.

Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku

EU je u studenome 2015. uspostavio Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku kako bi se otklonili temeljni uzroci prisilnog raseljavanja i nezakonitih migracija te doprinijelo boljem upravljanju migracijama. Mandat tog fonda istekao je 2021., ali projekti su se provodili do kraja 2025.

Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku imao je proračun od 5 milijardi eura, a provodili su ga različiti akteri, od agencija država članica EU-a do agencija UN-a i drugih međunarodnih organizacija te lokalnih nevladinih organizacija.

• Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku (Europska komisija)

Instrument EU-a za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju

Instrument EU-a za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI-GE) donesen je 14. lipnja 2021. s proračunom od 79,5 milijardi eura, od čega je 10 % dodijeljeno za djelovanja povezana s migracijama za razdoblje 2021. – 2027.

Instrument Globalna Europa pokriva više od 70 % financijskih sredstava EU-a za vanjske odnose. Temelji se na tri stupa, a to su geografski i tematski programi te djelovanja za brzi odgovor.

• Migracijska politika i politika azila EU-a
• Globalna Europa: Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (Europska komisija)

Regionalne strategije

Rog Afrike

Vijeće je 2021. odobrilo zaključke o uspostavi nove strategije za Rog Afrike. Nova strategija usmjerena je na produbljivanje strateškog partnerstva, smanjenje nestabilnosti te promicanje demokracije i održivog rasta.

Prethodnih godina EU je donio:

• Regionalni akcijski plan za Rog Afrike (2015. – 2020.)
• strateški okvir za Rog Afrike (2011.).

EU ima posebnog predstavnika (PPEU) za Rog Afrike.

• Rog Afrike: EU produbljuje strateške odnose s regijom (priopćenje za medije, 10. svibnja 2021.)
• Zaključci Vijeća o Regionalnom akcijskom planu EU-a za Rog Afrike za razdoblje 2015. – 2020. (priopćenje za medije, 26. listopada 2015.)
• Zaključci Vijeća o Rogu Afrike, 14. studenoga 2011.
• PPEU za Rog Afrike (Europska služba za vanjsko djelovanje)

Velika jezera

Vijeće je u veljači 2023. odobrilo zaključke u kojima se utvrđuje obnovljeni dugoročni angažman EU-a u regiji Velikih jezera.



Glavni je cilj i prioritet EU-a promicati mir, demokraciju i održivi razvoj u regiji Velikih jezera podupiranjem preobrazbe glavnih temeljnih uzroka nesigurnosti i nestabilnosti u zajedničke prilike. EU nudi potporu zemljama u toj regiji u njihovim nastojanjima da ostvare prijelaz:

• od napetosti do povjerenja, sigurnosti i stabilnosti
• s nezakonite trgovine prirodnim resursima na trgovinu i održivi razvoj
• s nadmetanja na suradnju i integraciju.

EU ima posebnog predstavnika (PPEU) za regiju Velikih jezera.

• Obnovljena strategija EU-a za Velika jezera: Vijeće odobrilo zaključke (priopćenje za medije, 20. veljače 2023.)
• Vijeće imenovalo nove posebne predstavnike EU-a za Bosnu i Hercegovinu, regiju Velikih jezera, Kosovo* te Južni Kavkaz i krizu u Gruziji, te produljilo mandat triju drugih predstavnika (priopćenje za medije, 26. srpnja 2024.)

Sahel

Vijeće je u travnju 2021. odobrilo zaključke o integriranoj strategiji EU-a u regiji Sahelu. Cilj je te nove strategije ojačati stabilno i dugoročno partnerstvo i uspostaviti okvir za politike i djelovanje u regiji.

S obzirom na sve veću nesigurnost i političku nestabilnost u regiji, trenutačno se radi na razvoju novog pristupa EU-a.

EU ima posebnog predstavnika (PPEU) za regiju Sahela.

• Sahel: Vijeće odobrilo zaključke o integriranoj strategiji EU-a u regiji (priopćenje za medije, 19. travnja 2021.)
• PPEU za Sahel (Europska služba za vanjsko djelovanje)

Sporazum iz Samoe

Sporazum iz Samoe sveobuhvatni je pravni okvir za odnose između EU-a i njegovih država članica te članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OAKPD), što je ukupno 77 zemalja, među kojima je 47 afričkih zemalja.

Cilj je sporazuma ojačati političku suradnju putem zajedničkih prioriteta i ciljeva tijekom razdoblja od 20 godina. Sporazum uključuje zajedničku osnovu na razini OAKPD-a i tri regionalna protokola za Afriku, Karibe i Pacifik, s naglaskom na specifičnim potrebama tih regija.

• Afričke, karipske i pacifičke zemlje

Također pogledajte

• Odnosi EU-a i Egipta: činjenice i brojke
• Odnosi EU-a s Afrikom (Europska služba za vanjsko djelovanje)
• Trgovina EU-a sa zemljama i regijama (Europska komisija)
• Razvojna suradnja EU-a u Africi (Europska komisija)