Najvažniji rezultati
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavljali su EU na ovogodišnjem sastanku na vrhu skupine G7 koji je održan u Carbis Bayu u Cornwallu.
Tijekom trodnevnog sastanka čelnici i čelnice zemalja skupine G7 raspravljali su o nizu gorućih tema, među ostalim o bolesti COVID-19, pripravnosti za pandemije i gospodarskom oporavku, geopolitičkim izazovima i vanjskim poslovima, trgovini i razvoju, promicanju otvorenih društava i demokratskih vrijednosti te borbi protiv klimatskih promjena i zaštiti okoliša.
Sastanak na vrhu održan je u okviru predsjedanja Ujedinjene Kraljevine skupinom G7, a glavna tema bila je „bolja rekonstrukcija” nakon pandemije. Ujedinjena Kraljevina pozvala je čelnike Australije, Indije, Južne Koreje i Južne Afrike da kao gostujuće zemlje sudjeluju u jednom dijelu sastanka.
Na kraju sastanka na vrhu čelnici i čelnice zemalja skupine G7 donijeli su priopćenje čelnika.
- Priopćenje čelnika i čelnica zemalja skupine G7 – Zajednički program za globalno djelovanje s ciljem bolje rekonstrukcije
- Izjava predsjednika Charlesa Michela nakon sastanka na vrhu skupine G7 u mjestu Carbis Bay u Cornwallu od 11. do 13. lipnja 2021.
Infografika – COVID-19: doprinos EU-a globalnoj solidarnosti u pogledu cjepiva
Vidi potpunu infografiku
Zdravlje
Čelnici i čelnice postavili su zajednički cilj da se pandemija okonča 2022. Za to će biti potrebno cijepiti najmanje 60 % svjetskog stanovništva. Stoga je ubrzavanje uvođenja sigurnih, djelotvornih, dostupnih i cjenovno pristupačnih cjepiva međunarodni prioritet skupine G7.
Skupina G7 obećala je da će osigurati milijardu doza cjepiva tijekom sljedeće godine. Te će se doze usmjeravati prema onima kojima su najpotrebnije, u prvome redu putem instrumenta COVAX, koji u okviru Akceleratora pristupa alatima za borbu protiv bolesti COVID-19 (ACT-A) predstavlja stup posvećen cjepivima. Kada se to zbroji s brojem doza koji odgovara financijskom doprinosu skupine G7 u iznosu od 8,6 milijardi američkih dolara, ukupan doprinos skupine G7 iznosi više od dvije milijarde doza cjepiva.
Naglašavajući potrebu za pravednim pristupom cjepivima protiv bolesti COVID-19, čelnici i čelnice zemalja skupine G7 obvezali su se poduprijeti proizvodnju alata za borbu protiv bolesti COVID-19 u zemljama s niskim prihodima i ubrzati njihovu proizvodnju na svim kontinentima. Čelnici i čelnice konstruktivno će sudjelovati u raspravama u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o ulozi intelektualnog vlasništva, među ostalim osiguravanjem usklađenog rada na Sporazumu o TRIPS-u.
Prioritet je bio omogućiti zadovoljavanje potražnje za cjepivima, a u tom je pogledu EU preuzeo vodeću ulogu. Sada su nam se partneri pridružili kako bismo ubrzali proizvodnju i isporuku cjepiva diljem svijeta.
Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća
- Međunarodna solidarnost EU-a tijekom pandemije bolesti COVID-19 (osnovne informacije)
- Infografika – COVID-19: doprinos EU-a globalnoj solidarnosti u pogledu cjepiva
U središtu rasprava o globalnom zdravlju bilo je pitanje kako se bolje pripremiti za buduće pandemije i suočiti s dugotrajnim globalnim prijetnjama zdravlju. Čelnici i čelnice zemalja skupine G7 potvrdili su svoju specifičnu ulogu i odgovornosti u jačanju strukture globalnog zdravlja i zdravstvene sigurnosti.
Pozdravili su Rimsku deklaraciju donesenu na globalnom sastanku na vrhu o zdravlju 21. svibnja te sa zanimanjem očekuju suradnju sa skupinom G20 i relevantnim međunarodnim organizacijama u potrazi za multilateralnim djelovanjem u pogledu pripravnosti i odgovora na pandemije, uključujući razmatranje moguće vrijednosti ugovora o pandemijama.
Osim toga, donijeli su Deklaraciju o zdravlju iz Carbis Baya u kojoj se utvrđuje predanost skupine G7 boljem sprečavanju i otkrivanju budućih pandemija, odgovoru na njih i oporavku od njih s pomoću učinkovitog multilateralnog djelovanja i ojačanog globalnog zdravstvenog sustava u čijem je središtu Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Čelnici i čelnice također su pozvali na istraživanje uzroka bolesti COVID-19.
Pozivamo i na pravodobnu, transparentnu, stručnu i znanstveno utemeljenu drugu fazu istraživanja uzroka bolesti COVID-19, pod vodstvom SZO-a, među ostalim u Kini, u skladu s preporukom iz izvješća stručnjaka.
priopćenje čelnika i čelnica zemalja skupine G7
Gospodarski oporavak i radna mjesta
Kako bi ublažile posljedice pandemije, zemlje skupine G7 pružile su dosad nezabilježenu potporu građanima u iznosu većem od 12 bilijuna američkih dolara. Skupina G7 nastavit će podupirati svoja gospodarstva dok god bude potrebno, i to tako da se umjesto odgovaranja na krizu usmjeri na promicanje snažnog, otpornog, održivog, uravnoteženog i uključivog rasta usmjerenog prema budućnosti.
Kako bi se stvorio pravedniji globalni porezni sustav, povećao porezni prihod s ciljem potpore ulaganjima i suzbilo izbjegavanje plaćanja poreza, čelnici i čelnice podržali su uvođenje globalnog minimalnog poreza na dobit poduzeća u iznosu od najmanje 15 %, i to za svaku pojedinu zemlju, putem uključivog okvira skupine G20 i OECD-a. Cilj je postići dogovor na srpanjskom sastanku ministara i ministrica financija skupine G20 i guvernera središnjih banaka.
Slobodna i poštena trgovina
Skupina G7 jednoglasna je u svojem zalaganju za slobodnu i poštenu trgovinu, koja polazi od temeljnih načela i ciljeva multilateralnog sustava utemeljenog na pravilima. Međutim, čelnici i čelnice složili su se da je potrebna zajednička vizija za reformu multilateralnog trgovinskog sustava, s moderniziranim pravilima i reformiranom Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) u njegovu središtu. U tom su kontekstu istaknuli važnost pravilnog funkcioniranja pregovaračke zadaće WTO-a i sustava za rješavanje sporova.
Čelnici i čelnice obvezali su se na suradnju kako bi se otklonio rizik od istjecanja ugljika te kako bi se njihove trgovinske prakse uskladile s obvezama u okviru Pariškog sporazuma.
Ujedno su se obvezali na nastavak suradnje kako bi se osiguralo da u globalnim opskrbnim lancima ne bude prisilnog rada.
Pomicanje granica
Skupina G7 promicat će snažniju suradnju u području istraživanja i razvoja te promicati načela sigurnosti i integriteta istraživanja te otvorene znanosti. U tu svrhu čelnici i čelnice podržali su Pakt skupine G7 za suradnju u području istraživanja.
Klima i okoliš
Skupina G7 nastavit će povećavati napore koje ulaže u to da se očuva cilj ograničenja porasta temperature od 1,5 °C. Čelnici i čelnice ponovno su potvrdili svoju predanost Pariškom sporazumu i zajednički su se obvezali na postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova što je prije moguće, a najkasnije do 2050.
Očekuje se da će se zelenom tranzicijom smanjiti emisije, pojačati mjere prilagodbe diljem svijeta, zaustaviti i preokrenuti proces gubitka bioraznolikosti, otvoriti nova visokokvalitetna radna mjesta te povećati blagostanje i dobrobit. Zelena tranzicija temeljit će se na tehnologiji i bit će popraćena konkretnim mjerama u svim sektorima gospodarstava i društava zemalja skupine G7.
Posebne obveze uključuju daljnje ubrzavanje odmicanja od kapaciteta ugljena s nesmanjenim emisijama, uz istodobno pružanje potpore pogođenim radnicima, te ukidanje nove izravne državne potpore međunarodnoj proizvodnji toplinske energije iz ugljena s nesmanjenim emisijama do kraja 2021.
Prijelaz na gospodarstva s nultom neto stopom emisija poseban je izazov u pogledu financiranja za zemlje u razvoju. Čelnici i čelnice zemalja skupine G7 odlučni su u svojim bilateralnim i multilateralnim obvezama da financijskim sredstvima za borbu protiv klimatskih promjena podrže te napore partnera u pogledu dekarbonizacije.
Ponovno su potvrdili zajednički cilj razvijenih zemalja da se do 2025. zajednički mobilizira 100 milijardi američkih dolara godišnje iz javnih i privatnih izvora u kontekstu konkretnih mjera ublažavanja i transparentnosti u vezi s provedbom.
Ujedno su naglasili važnost visokointegriranih tržišta ugljika i optimalne upotrebe političkih sredstava kako bi se krenulo prema pravednom i učinkovitom određivanju cijena ugljika.
Čelnici i čelnice zemalja skupine G7 izrazili su predanost zaustavljanju i preokretanju procesa gubitka bioraznolikosti do 2030. te su podržali ambiciozan globalni okvir za bioraznolikost nakon 2020. koji će stranke donijeti na konferenciji COP15 o bioraznolikosti. Donijeli su Pakt skupine G7 za prirodu 2030., u kojem su navedene mjere u vezi s bioraznolikošću, koje su podijeljene u četiri temeljna stupa: tranzicija, ulaganja, očuvanje i odgovornost.
U skladu s tim paktom skupina G7 obvezala se da će do 2030. očuvati ili zaštititi najmanje 30 % svjetskog kopna i najmanje 30 % svjetskih oceana. Zemlje skupine G7 doprinijet će očuvanjem ili zaštitom najmanje 30 % vlastitih kopnenih, obalnih i morskih područja do 2030. u skladu s nacionalnim okolnostima i pristupima.
Rodna ravnopravnost
Čelnici i čelnice zemalja skupine G7 prepoznali su razoran i nerazmjeran učinak bolesti COVID-19 na žene i djevojčice, zbog čega bi moglo doći do nazadovanja u pogledu teško ostvarenog napretka, posebno u vezi s rodno uvjetovanim nasiljem, spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima te obrazovanjem i radnim mjestima.
Poboljšanje rodne jednakosti i ravnopravnosti okosnica je planova i politika skupine G7 u cilju bolje ponovne rekonstrukcije nakon pandemije, a zasniva se na trima ključnim prioritetima: obrazovanju djevojčica, osnaživanju žena i iskorjenjivanju nasilja nad ženama i djevojčicama.
Čelnici i čelnice obvezali su se u okviru cilja održivog razvoja br. 4 na dva nova globalna cilja koji se odnose na obrazovanje djevojčica:
- povećanje broja djevojčica koje seobrazuju u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom za 40 milijuna do 2026.
- povećanje broja djevojčica koje znaju čitati do 10. godine ili do kraja osnovne škole u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom za 20 milijuna do 2026.
Kako bi se zajamčilo da se ti ciljevi temelje na održivom financiranju, čelnici i čelnice zemalja skupine G7 najavili su da će se, uoči njegove nadopune u srpnju, u okviru Globalnog partnerstva za obrazovanje zajedno založiti za izdvajanje financijskih sredstava u iznosu od 2,75 milijardi američkih dolara tijekom sljedećih pet godina.
Globalna odgovornost i djelovanje
Velike svjetske demokracije predane su suradnji na promicanju zajedničkih vrijednosti u međunarodnom sustavu. Ta se obveza odražava u Izjavi o otvorenim društvima, koju su na sastanku na vrhu donijeli čelnici i čelnice skupine G7 te čelnici Australije, Indije, Republike Koreje i Južne Afrike.
U toj su izjavi čelnici i čelnice ponovno potvrdili i promicali vrijednosti i načela ljudskih prava, demokracije, socijalne uključenosti, rodne ravnopravnosti, slobode izražavanja, vladavine prava, učinkovitog multilateralnog sustava te raznolikih, neovisnih i pluralističkih civilnih društava.
Čelnici i čelnice potvrdili su posebnu odgovornost najvećih zemalja i gospodarstava u očuvanju međunarodnog sustava utemeljenog na pravilima i međunarodnog prava. Izrazili su predanost suradnji u tom pogledu sa svim partnerima, kao i u okviru svojeg članstva u skupini G20, UN-a i šire međunarodne zajednice, te su poticali druge da jednako postupe.
Čelnici i čelnice raspravljali su i o gorućim geopolitičkim i vanjskopolitičkim pitanjima, uključujući Kinu, Rusiju, Ukrajinu, Bjelarus, Tigre, Sahel, Libiju, Afganistan, Demokratsku Narodnu Republiku Koreju, Mjanmar, indo-pacifičku regiju, Iran i Irak.
U pogledu Kine i tržišnog natjecanja u globalnom gospodarstvu skupina G7 nastavit će se savjetovati o zajedničkim pristupima za problematične netržišne politike i prakse kojima se ugrožava pravedno i transparentno funkcioniranje globalnoga gospodarstva.
U kontekstu njihovih pojedinačnih odgovornosti u multilateralnom sustavu zemlje skupine G7 surađivat će na zajedničkim globalnim izazovima ako im je to u zajedničkom interesu, osobito u pogledu borbe protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti u kontekstu konferencije COP26 i drugih multilateralnih rasprava.
Istodobno ćemo time promicati svoje vrijednosti, među ostalim pozivanjem Kine na poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, posebno u odnosu na Xinjiang, kao i prava, slobode i visokog stupnja autonomije Hong Konga utvrđenih Zajedničkom kinesko-britanskom deklaracijom i Temeljnim zakonom.
priopćenje čelnika i čelnica zemalja skupine G7
Čelnici i čelnice ponovno su istaknuli da žele stabilne i predvidljive odnose s Rusijom. Pozvali su Rusiju da prestane s destabilizirajućim ponašanjem i zlonamjernim aktivnostima te da ispunjava svoje međunarodne obveze u području ljudskih prava.
Kad je posrijedi Ukrajina, pozvali su Rusiju da ublaži napetosti i djeluje u skladu sa svojim međunarodnim obvezama te da povuče svoje vojne postrojbe i opremu s istočne granice Ukrajine i poluotoka Krima.
Snažno ostajemo pri stajalištu da je Rusija strana u sukobu u istočnoj Ukrajini, a ne posrednik.
priopćenje čelnika i čelnica zemalja skupine G7
Kada su posrijedi stalna kršenja vlasti u Bjelarusuljudskih prava, temeljnih sloboda i međunarodnog prava za koja su odgovorne vlasti u Bjelarusu, skupina G7 surađivat će na tome da počinitelji odgovaraju za svoje postupke, među ostalim nametanjem sankcija, te će nastaviti podupirati civilno društvo, neovisne medije i ljudska prava u toj zemlji.
Čelnici i čelnice izrazili su duboku zabrinutost zbog aktualnog sukoba u etiopskoj regiji Tigre. Pozvali su na hitan prekid neprijateljstava, neometan pristup humanitarne pomoći svim područjima, trenutačno povlačenje eritrejskih snaga te su pozvali sve strane da nastave s vjerodostojnim političkim procesom.
Sedam mjeseci sukoba, okrutnosti, nasilja na temelju etničke pripadnosti te kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava vode tisuće nedužnih ljudi u jedan od najgorih slučajeva gladi uzrokovane ljudskim djelovanjem. Pozivamo cijelu međunarodnu zajednicu na djelovanje.
Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća
Razvoj
Čelnici i čelnice zemalja skupine G7 potvrdili su da COVID-19 ima dalekosežne posljedice na najsiromašnije zemlje, koje su se već borile s posljedicama sukoba, klimatskih promjena, socioekonomskih šokova i kroničnog nedostatka resursa i infrastrukture. Kako bi se pomoglo najnestabilnijim zemljama, skupina G7 podupire niz dopunskih mjera, uključujući otpis duga, financiranje razvoja i potporu razvoju putem Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Čelnici i čelnice zemalja skupine G7 prepoznali su znatne infrastrukturne potrebe u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, koje su se pogoršale uslijed pandemije bolesti COVID-19. Obvezali su se na znatne promjene u svojem pristupu financiranju infrastrukture na globalnoj razini, s posebnim naglaskom na Africi. Institucije za financiranje razvoja i multilateralni partneri namjeravaju uložiti najmanje 80 milijardi američkih dolara u privatni sektor u Africi tijekom sljedećih pet godina kako bi poduprli održiv gospodarski oporavak i rast.
Već nekoliko godina uvjereni smo, zajedno s nekim europskim čelnicima i čelnicama, da ta suradnja s Afrikom mora biti u središtu naših budućih međunarodnih odnosa. Sve više uspijevamo usuglasiti stajališta europskih zemalja o tom pitanju te smo sada uvjerili svoje partnere da mobiliziraju dodatna sredstva kako bismo osigurali strategiju za Afriku i Europu od koje će svi imati koristi.
Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća
O predsjedanju Ujedinjene Kraljevine skupinom G7
Ujedinjena Kraljevina predsjeda skupinom G7 od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. Njezin je glavni prioritet u tom razdoblju da vodeće demokracije pomognu svijetu u borbi protiv bolesti COVID-19, a zatim i u boljoj rekonstrukciji nakon te bolesti, te da stvore zeleniju i prosperitetniju budućnost na sljedeće načine:
- predvođenjem globalnog oporavka od koronavirusa uz jačanje otpornosti na buduće pandemije
- promicanjem našeg budućeg blagostanja tako da se zalažu za slobodnu i pravednu trgovinu
- borbom protiv klimatskih promjena i očuvanjem biološke raznolikosti planeta
- zagovaranjem naših zajedničkih vrijednosti.
Za više informacija o prioritetima predsjedništva Ujedinjene Kraljevine i sastanku na vrhu u Cornwallu posjetite internetske stranice britanskog predsjedništva skupine G7:
- internetske stranice britanskog predsjedništva skupine G7
- Internetske stranice sastanka na vrhu u Cornwallu (internetske stranice britanskog predsjedništva skupine G7)
U okviru priprema za sastanak na vrhu u Cornwallu Ujedinjena Kraljevina organizirala je videokonferenciju čelnika i čelnica zemalja skupine G7 19. veljače 2021. Na tom je sastanku predsjednik Michel pozvao na globalni sporazum o pandemijama te na pravedan i cjenovno pristupačan pristup cjepivima za sve.
Na kraju videokonferencije čelnici i čelnice donijeli su zajedničku izjavu.
Više o sastanku na vrhu skupine G7
Sastanak na vrhu skupine G7 forum je koji ima važnu ulogu u oblikovanju globalnih odgovora na globalne izazove i koji nadopunjuje globalnu gospodarsku koordinaciju koju provodi skupina G20.
Sastanak na vrhu okuplja čelnike i čelnice iz EU-a i sljedećih zemalja:
- Kanade
- Francuske
- Njemačke
- Italije
- Japana
- Ujedinjene Kraljevine
- Sjedinjenih Američkih Država.
Posljednji sastanak na vrhu skupine G7 održan je 2019. u Biarritzu (Francuska). U 2020., kada su tom skupinom predsjedale Sjedinjene Američke Države, nije održan sastanak na vrhu skupine G7.
Čelnici i čelnice u formatu G7 sastaju se od 2014., nakon što je Ruska Federacija povrijedila suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.
EU kao član skupine G7
Predstavnici tadašnje Europske zajednice prvi su put sudjelovali na sastanku na vrhu u Londonu 1977. Uloga EU-a prvotno je bila ograničena na područja u kojima je EU imao isključivu nadležnost, no s vremenom se proširila.
EU se postupno uključivao u sve političke rasprave koje su se našle na dnevnom redu sastanaka na vrhu, a od sastanka na vrhu u Ottawi (1981.) sudjeluje na svim njegovim radnim sjednicama.
EU ima sve odgovornosti koje članstvo podrazumijeva. Priopćenje sa sastanka na vrhu politički je obvezujuće za sve članice skupine G7.
Redoslijed zemalja predsjedateljica sljedeći je: Kanada 2018., Francuska 2019., SAD 2020., Ujedinjena Kraljevina 2021., Njemačka 2022., Japan 2023. i Italija 2024.
