Sastanak na vrhu Istočnog partnerstva, 15. prosinca 2021.

Najvažniji rezultati

Čelnici i čelnice EU-a, država članica EU-a i zemalja Istočnog partnerstva susreli su se 15. prosinca 2021. u Bruxellesu na šestom sastanku na vrhu Istočnog partnerstva.

Sastankom je predsjedao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. EU su predstavljali predsjednik Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

• Izjava predsjednika Michela na konferenciji za medije nakon šestog sastanka na vrhu Istočnog partnerstva

Istočni partneri koji su prisustvovali sastanku na vrhu bili su Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Republika Moldova i Ukrajina. Bjelarus je obustavio svoje sudjelovanje u Istočnom partnerstvu, ali EU nastavlja surađivati s bjeloruskim stanovništvom.

Na kraju sastanka na vrhu čelnici i čelnice donijeli su zajedničku izjavu.

• Sastanak na vrhu Istočnog partnerstva – zajednička izjava

Čelnici i čelnice naglasili su da se njihovo partnerstvo i dalje čvrsto zasniva na zajedničkim temeljnim vrijednostima, uzajamnim interesima te zajedničkoj odgovornosti, nadležnostima, uključivosti, diferencijaciji i uzajamnom preuzimanju odgovornosti.

Istočnim partnerstvom nastoje se potaknuti stabilnost, blagostanje i uzajamna suradnja, unaprijediti predanost nužnim reformama te iznaći rješenja za globalne i regionalne izazove.

Republika Azerbajdžan izdala je nacionalnu izjavu.

• Nacionalna izjava

Zajedničke vrijednosti

Čelnici i čelnice naglasili su svoju zajedničku odlučnost da poštuju temeljne vrijednosti koje dijele:

• jačanje demokracije i vladavine prava
• zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući prava pripadnika manjina
• promicanje rodne ravnopravnosti
• poticanje uključivih društava
• osiguravanje potpunog poštovanja načela i normi međunarodnog prava.

EU i dalje čvrsto podupire neovisnost i suverenost svih istočnih partnera te njihovu teritorijalnu cjelovitost u okviru međunarodno priznatih granica.

I dalje smo duboko zabrinuti zbog neprekidne destabilizacije i kršenja načela međunarodnog prava u mnogim dijelovima regije Istočnog partnerstva koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti. Pozivamo na ponovno ulaganje napora u promicanje mirnog rješavanja otvorenih sukoba u regiji Istočnog partnerstva na temelju načela i normi međunarodnog prava. Zajednička izjava sa Sastanka na vrhu Istočnog partnerstva

Čelnici i čelnice pozdravili su napore EU-a, njegov povećani angažman i ojačanu ulogu u sprečavanju i rješavanju sukoba te izgradnji povjerenja.

Ponovno su potvrdili suvereno pravo svakog partnera da odabere razinu ambicije i ciljeve u svojim odnosima s EU-om. Istočno partnerstvo nije usmjereno protiv nikoga, već je osmišljeno da doprinese miru i blagostanju svih zemalja u susjedstvu.

Partnerstvo

Čelnici i čelnice pozdravili su sporazume koje su istočni partneri i EU sklopili ili o kojima trenutačno pregovaraju:

• potpuno stupanje na snagu sporazumâ o pridruživanju te područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Gruzijom, Republikom Moldovom i Ukrajinom
• stupanje na snagu sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između EU-a i Armenije u ožujku 2021.
• napredak ostvaren u pregovorima o novom sveobuhvatnom sporazumu između EU-a i Azerbajdžana.

EU je uvažio inicijativu trojke pridruženih partnera (Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine) da unaprijede suradnju s EU-om.

EU izražava žaljenje zbog odluke bjeloruskih vlasti da obustave svoje sudjelovanje u Istočnom partnerstvu i sa zanimanjem iščekuje nastavak suradnje čim se uspostave potrebni uvjeti za mirnu demokratsku tranziciju kako bi se nadovezalo na zajednički program koji se zasniva na zajedničkim vrijednostima i interesima.

U međuvremenu, EU nastavlja surađivati s bjeloruskim građanima, civilnim društvom i neovisnim medijima te im pružati potporu, među ostalim putem sveobuhvatnog plana gospodarske potpore demokratskom Bjelarusu u iznosu do tri milijarde eura.

EU je podsjetio na prethodne izjave te osudio instrumentalizaciju migranata i izbjeglica koju provode bjeloruske vlasti, kao uostalom i svaki slučaj instrumentalizacije migranata u političke svrhe.

Otpornost i blagostanje

Čelnici i čelnice obvezali su unaprijediti otpornost tako što će se usredotočiti na sljedeće aspekte:

• jačanje vladavine prava
• uspostavu učinkovite, transparentne i odgovorne javne uprave na svim razinama vlasti
• hvatanje u koštac s prijevarama, korupcijom i gospodarskim kriminalom
• suzbijanje organiziranog kriminala
• jačanje sigurnosti i kiberotpornosti, među ostalim na hibridne prijetnje.

Čelnici i čelnice obvezali su se promicati postupno zbližavanje u području vanjske i sigurnosne politike u skladu s obvezama partnerâ prema EU-u.

Ujedno su ponovno potvrdili važnost jačanja strateške komunikacije za izgradnju otpornosti, uključujući borbu protiv dezinformiranja i manipulacije informacijama.

EU i zainteresirani partneri pozdravili su nedavno potpisivanje sporazumâ o zajedničkom zračnom prostoru s Armenijom i Ukrajinom, kojima će se stvoriti nove mogućnosti za potrošače i prijevoznike.

Pozdravili su i sporazume s Armenijom, Gruzijom, Republikom Moldovom i Ukrajinom o njihovu pridruživanju EU-ovu programu za istraživanja i inovacije Obzor Europa (2021. – 2027.).

• Obzor Europa (osnovne informacije)
• Armenija pristupila programu Obzor Europa (Europska komisija)
• Gruzija pristupila programu Obzor Europa (Europska komisija)
• Republika Moldova pristupila programu Obzor Europa (Europska komisija)
• Ukrajina pristupila programu Obzor Europa (Europska komisija)

Čelnici i čelnice radit će na jačanju otpornosti na promjene okoliša i klimatske promjene unaprjeđivanjem zelene tranzicije putem ulaganja i suradnje u području kružnog gospodarstva, zelenog rasta i prilagodbe klimatskim promjenama te jačanja bioraznolikosti.

EU podupire napore partnerskih zemalja usmjerene na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. postupnim napuštanjem ugljena te izradom ambicioznijih nacionalno utvrđenih doprinosa i ubrzavanjem njihove provedbe u skladu s obvezama preuzetima na konferenciji COP26.

Politika Istočnog partnerstva nakon 2020.

Čelnici i čelnice obvezali su se unaprijediti svoju suradnju na osnovi politike Istočnog partnerstva nakon 2020.

Oporavak, otpornost i reforme ključne su sastavnice budućeg programa koje se ističu u pet dugoročnih ciljeva politike Istočnog partnerstva nakon 2020., a to su:

• razvoj otpornih, održivih i integriranih gospodarstava
• osiguravanje odgovornosti institucija, vladavine prava i sigurnosti
• razvoj otpornosti na promjene okoliša i klimatske promjene
• realizacija otporne digitalne transformacije
• stvaranje otpornih, rodno ravnopravnih, pravednih i uključivih društava.

Ti su ciljevi popraćeni ambicioznim regionalnim gospodarskim i investicijskim planom u vrijednosti od 2,3 milijarde eura (koji uključuje vodeće inicijative za pojedine zemlje) za potporu društveno-gospodarskom oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19 i jačanje dugoročne otpornosti ubrzanjem zelene i digitalne transformacije. Očekuje se da će taj plan potaknuti do 17 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja.

Prva ulaganja kojima se doprinosi ciljevima gospodarskog i investicijskog plana uključuju sljedeće:

• isporuku 100 pametnih energetski učinkovitih autobusa u Erevan radi smanjenja zagušenja i onečišćenja zraka (Armenija)
• brzi internet u ruralnim dijelovima Gruzije koji će biti na korist 1000 zajednica
• poboljšanje povezivosti i uključivanje Moldove u transeuropsku prometnu mrežu
• povećanje energetske učinkovitosti zgrada u Moldovi i Ukrajini
• potporu malim i srednjim poduzećima u Azerbajdžanu i Ukrajini.

Gospodarski i investicijski plan nadovezuje se na znatnu potporu za suzbijanje pandemije u okviru pristupa Tima Europa te na aktualnu potporu cijepljenju i razvoju digitalnih COVID-19 potvrda.

• Budući prioriteti Istočnog partnerstva (informativni članak Europske komisije)
• Politika Istočnog partnerstva nakon 2020. (osnovne informacije)

Politika Istočnog partnerstva nakon 2020. utvrđena je u zajedničkoj komunikaciji Europske komisije i visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku iz ožujka 2020. Komunikaciju i njezine ciljeve pozdravilo je Vijeće u svojim zaključcima iz svibnja 2020., a čelnici i čelnice zemalja Istočnog partnerstva putem videokonferencije u lipnju 2020. Dodatne pojedinosti novog dnevnog reda navedene su u zajedničkom radnom dokumentu službi donesenom u srpnju 2021.

• Zajednička komunikacija: Politika Istočnog partnerstva u razdoblju nakon 2020., 18. ožujka 2020. (Eur-Lex)
• Zaključci Vijeća o politici Istočnog partnerstva nakon 2020., 11. svibnja 2020.
• Zajednički radni dokument službi – oporavak, otpornost i reforme: prioriteti Istočnog partnerstva nakon 2020., srpanj 2021.

Solidarnost

Čelnici i čelnice podsjetili su na to da društveno-gospodarski oporavak i dugoročniji razvoj nakon pandemije bolesti COVID-19 pružaju priliku za jačanje otpornosti ulaganjem u održivu povezivost te ubrzavanjem zelene i digitalne tranzicije.

Potvrdili su trajnu predanost EU-a i njegovih država članica pružanju potpore partnerskim zemljama u suočavanju s pandemijom i procesu cijepljenja, borbi protiv dezinformacija u vezi s cjepivom i poticanju dugoročne otpornosti zdravstva.

U okviru globalnog odgovora Tima Europa na bolest COVID-19 EU i njegove države članice osigurali su 2,5 milijarde eura za potporu partnerskim zemljama u suočavanju sa zdravstvenom krizom uzrokovanom koronavirusom i u njihovu dugoročnom društveno-gospodarskom oporavku. To obuhvaća gotovo 1,5 milijardi eura makrofinancijske pomoći Gruziji, Republici Moldovi i Ukrajini.

Za potporu u procesu cijepljenja i pristupu cjepivima na raspolaganje je stavljeno 75 milijuna eura. To obuhvaća 40 milijuna eura za aktualni projekt Svjetske zdravstvene organizacije u području uvođenja cjepiva i mehanizam od 35 milijuna eura pod koordinacijom Poljske kojim će se olakšati isporuka cjepiva iz država članica u zemlje Istočnog partnerstva, što se nadovezuje na više od 13 milijuna doza koje su dosad donirane putem COVAX-a i mehanizma EU-a za dijeljenje cjepiva. U sljedećih nekoliko tjedana u okviru tog programa već se očekuje donacija više od 400 000 doza cjepiva BioNTech/Pfizer iz Portugala u Armeniju.

Čelnici i čelnice pozdravili su uzajamno priznavanje digitalnih COVID-19 potvrda s Armenijom, Gruzijom, Republikom Moldovom i Ukrajinom, a uskoro i s Azerbajdžanom, čime se omogućuju sigurnija i lakša putovanja u EU i iz njega.

• Potpora EU-a zemljama Istočnog partnerstva u suzbijanju bolesti COVID-19 (informativni članak Europske komisije)

Zajednička odgovornost

Čelnici i čelnice pozvali su na jačanje zajedničke odgovornosti i ponovno potvrdili važnost uključivog angažmana svih dijelova društva. Naglasili su da je potrebna daljnja suradnja s civilnim društvom, posebno s mladima, te promicanje rodne ravnopravnosti, tolerancije i međukulturnog dijaloga.

Suradnja s civilnim društvom, među ostalim putem Foruma civilnog društva Istočnog partnerstva, i bolje dopiranje do lokalnih organizacija civilnog društva i socijalnih partnera, kao i njihova ciljana potpora, i dalje su sastavni dio Istočnog partnerstva.

Dodatne inicijative

Uoči sastanka na vrhu pokrenut je niz dodatnih inicijativa za potporu Istočnom partnerstvu.

Nova služba za pomoć u trgovini za Istočno partnerstvo dio je inicijative EU4Business. Njome se nastoji potaknuti konkurentnost u području trgovine za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) u zemljama Istočnog partnerstva i EU-u.

• Internetske stranice službe za pomoć u trgovini za Istočno partnerstvo

Sporazumom o financiranju za proračunsku potporu Moldovi u iznosu od 60 milijuna eura pomoći će se toj zemlji da prevlada posljedice teške krize opskrbe plinom. Taj je sporazum najavljen na šestom sastanku Vijeća za pridruživanje EU-a i Moldove 28. listopada 2021. i potpisan 15. prosinca 2021., a njime će se najranjivijim građanima pomoći da se nose s poskupljenjem energije.

• EU i Republika Moldova ojačali angažman i suradnju u području reformi (priopćenje za medije Europske komisije)

Europska komisija mobilizirala je novi paket pomoći u iznosu od 30 milijuna eura za potporu bjeloruskom stanovništvu u toj zemlji i izvan nje. Naglasak je tog paketa na pružanju potpore mladima, neovisnim medijima, MSP-ovima u egzilu i djelatnicima u području kulture.

• EU dodatno pojačao potporu bjeloruskom stanovništvu (priopćenje za medije Europske komisije)

Istočno partnerstvo daje rezultate

• Trgovina između EU-a i Istočnog partnerstva 2020. dosegla je više od 65 milijardi eura (+ 22 % u 10 godina)
• EU je najveći trgovinski partner za četiri od šest zemalja Istočnog partnerstva
• EU je podržao više od 185 000 MSP-ova u zemljama Istočnog partnerstva čime je otvoreno ili zadržano 1,65 milijuna radnih mjesta
• više od 80 000 prilika za razmjenu omogućeno je mladima
• gotovo 50 % lokalnih vlasti u zemljama Istočnog partnerstva obvezalo se na smanjenje emisija CO2.

Ključni popratni događaji

Istočno partnerstvo nadilazi odnose među vladama. Mladi, lokalne vlasti, civilno društvo, mediji, poduzeća i drugi dionici aktivno sudjeluju u povezanim događanjima kojima je popraćen sastanak na vrhu.

Sudionici sastanka viših dužnosnika predložili su prioritete i ciljeve na temelju zajedničkog radnog dokumenta službi.

• Zajednički radni dokument službi – oporavak, otpornost i reforme: prioriteti Istočnog partnerstva u razdoblju nakon 2020.”, srpanj 2021.

Ministri vanjskih poslova Istočnog partnerstva razmijenili su mišljenja o načinima za poboljšanje partnerstva, s posebnim naglaskom na pitanjima upravljanja i ulaganja, kao i na jačanju partnerstva za otpornost, oporavak i reforme.

• Sastanak ministara vanjskih poslova Istočnog partnerstva

Na petom forumu mladih Istočnog partnerstva, održanom putem interneta 23. i 24. studenoga, okupili su se mladi, osobe koje rade s mladima i oblikovatelji politika kako bi sudjelovali u raspravama o vrijednostima i sudjelovanju mladih u demokratskim procesima te razgovarali o ključnim postignućima, izazovima i prilikama za sudjelovanje mladih u kontekstu prioriteta inicijative Istočnog partnerstva u razdoblju nakon 2020.

• Peti forum mladih Istočnog partnerstva (vijesti)
• Forum mladih raspravlja o ključnim pitanjima uoči sastanka na vrhu Istočnog partnerstva (<em>EU Neighbours East</em>)
• Mladi u zemljama Istočnog partnerstva (informativni letak)

13. godišnja skupština Foruma civilnog društva Istočnog partnerstva održana je putem interneta od 30. studenoga do 2. prosinca 2021. Na njoj se okupilo više od 300 organizacija civilnog društva te donositelja odluka Istočnog partnerstva i EU-a kako bi raspravljali o završnim koracima i izazovima uoči sastanka na vrhu, kao i o ambicijama i ciljevima politika utvrđenima u novim dokumentima o politikama.

• Govor predsjednika Charlesa Michela na skupštini civilnog društva Istočnog partnerstva
• Internetske stranice Foruma civilnog društva Istočnog partnerstva

Događanje na visokoj razini u okviru mreže skupina za strateško promišljanje o Istočnom partnerstvu održano je u organizaciji Europske komisije i Njemačkog vijeća za vanjske odnose. Prvo takvo događanje održano je u rujnu 2020. na temu „Istočno partnerstvo EU-a u vrijeme previranja”.

• Mreža skupina za strateško promišljanje o Istočnom partnerstvu (Njemačko vijeće za vanjske odnose)

Na desetoj godišnjoj Konferenciji lokalnih i regionalnih vlasti (CORLEAP) za Istočno partnerstvo naglasak je stavljen na važnosti produbljivanja veza s lokalnim vlastima u zemljama Istočnog partnerstva.

Osnovne informacije

Istočni partneri: činjenice i brojke

• Odnosi EU-a i Armenije – informativni članak (ESVD)
• Odnosi EU-a i Azerbajdžana – informativni članak (ESVD)
• Odnosi EU-a i Bjelarusa – informativni članak (ESVD)
• Odnosi EU-a i Gruzije – informativni članak (ESVD)
• Odnosi EU-a i Moldove – informativni članak (ESVD)
• Odnosi EU-a i Ukrajine – informativni članak (ESVD)

EU Neighbours East

Taj informativni portal sadržava najnovije informacije o suradnji EU-a s istočnim partnerima: Armenijom, Azerbajdžanom, Bjelarusom, Gruzijom, Republikom Moldovom i Ukrajinom. Također sadržava posebnu stranicu o šestom sastanku na vrhu Istočnog partnerstva, dostupnu na osam jezika.

• Sastanak na vrhu Istočnog partnerstva (en)
• САММИТ ВОСТОЧНОГО ПАРТНЕРСТВА (ru)
• ԱԼԳ ԳԱԳԱԹՆԱԺՈՂՈՎ (hy)
• ŞT SAMMİTİ (az)
• САМІТ УП (by)
• აღმოსავლეთ პარტნიორობის სამიტი (ka)
• SUMMITUL PAE (ro)
• САМІТ СП (uk)

Prethodni sastanak na vrhu

Peti sastanak na vrhu Istočnog partnerstva održan je 2017.

• Sastanak na vrhu Istočnog partnerstva, 24. studenoga 2017.

20 ciljeva za 2020.

Na sastanku na vrhu 2017. čelnici i čelnice usvojili su „20 ciljeva za 2020.” – ambiciozan plan rada za poboljšanje života građana u zemljama Istočnog partnerstva. Plan rada bio je usmjeren na četiri prioritetna područja suradnje.

• 20 ciljeva za 2020. (osnovne informacije)
• 20 ciljeva za 2020.: postizanje konkretnih rezultata za građane (informativni članak ESVD-a)

Savjetovanje o budućnosti Istočnog partnerstva provedeno povodom njegove desete obljetnice pokazalo je svrhovitost tih 20 ciljeva, kao i to da su njima ostvareni konkretni i opipljivi rezultati.

Mladi europski veleposlanici

EU je pokrenuo inicijativu „Mladi europski veleposlanici” u lipnju 2016., kada je prvih 100 mladih imenovano mladim europskim veleposlanicima. Riječ je o nepolitičkoj i dobrovoljnoj mreži proaktivnih mladih ljudi iz zemalja Istočnog partnerstva, EU-a i Ujedinjene Kraljevine koji se žele povezati, razmjenjivati ideje i zajednički raditi na boljoj budućnosti. Trenutačno u 34 zemlje djeluje više od 700 mladih europskih veleposlanika.

Za šesti sastanak na vrhu Istočnog partnerstva, mladi europski veleposlanici u svakoj zemlji Istočnog partnerstva organiziraju na vodećim medijskim kanalima tematske rasprave koje će se putem popularnih platformi prenositi uživo za stotine tisuća ljudi. Teme za raspravu odabiru sami mladi europski veleposlanici, a naglasak je na budućim područjima ulaganja i suradnje EU-a koja su važna mladima, pri čemu se oslanjaju na dnevni red sastanka na vrhu na visokoj razini.

Rasprave se prenose uživo na stranici Facebook portala EU Neighbours East.

• Mladi europski veleposlanici (EU Neighbours East)
• EU Neighbours East (Facebook)

Dezinformacijski diskurs o Istočnom partnerstvu

Istočno partnerstvo i njegove članice meta su kampanja dezinformiranja, koje građanima uskraćuju jasne i provjerljive informacije o inicijativi i njezinim prednostima.

Radna skupina East Stratcom (Europska služba za vanjsko djelovanje) sastavila je informativni članak kako bi izložila najčešće dezinformacije o Istočnom partnerstvu i partnerskim zemljama.

• Dezinformacijski diskurs o Istočnom partnerstvu (EUvsDisinfo)

Korisne poveznice

• Istočno partnerstvo (osnovne informacije)
• Istočno partnerstvo (ESVD)
• Istočno partnerstvo (Europska komisija)