Sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove (unutarnji poslovi), 28. rujna 2023.

Najvažniji rezultati

Unutarnji poslovi

Azil i migracije: vanjske dimenzije

U kontekstu velikog broja nezakonitih dolazaka migranata i tražitelja azila u cijelom EU-u Vijeće je raspravljalo o načinima izgradnje bliske i trajne suradnje s ključnim migracijskim zemljama podrijetla i tranzita.

Ministri i ministrice podržali su potrebu za jačanjem vanjske dimenzije migracijske politike EU-a radi suočavanja s migracijskim izazovima s kojima se, uz EU, suočavaju i drugi kontinenti i zemlje. Naglasili su da bi u sprečavanju nezakonitih migracija ključni bili usklađeni spoj razvojne pomoći za borbu protiv temeljnih uzroka migracija, borbe protiv krijumčarenja migranata, razvoja većeg broja zakonitih putova kao alternative nezakonitim migracijama i održive politike ponovnog prihvata i vraćanja.

Raspravljali su o razvoju preventivnog modela kojim bi se, uz solidno financiranje, otežali nezakoniti odlasci. Taj bi se model temeljio na suradnji sa zemljama podrijetla i tranzita i uključivao elemente kao što su zajedničke ophodnje, zajednički operativni centri, kontinuirana suradnja i uspostava sigurnih, uređenih i regularnih migracijskih putova.

Vanjska migracijska politika zahtijeva sveobuhvatna partnerstva s nekima od naših neposrednih susjeda i dijaloge o migracijama i mobilnosti s udaljenijim partnerima. Kako bi se učinkovito odgovorilo na strukturne izazove u zemljama podrijetla i tranzita, u vanjskoj migracijskoj politici EU-a potrebno je razviti pristup koji se u većoj mjeri zasniva na prevenciji.

Fernando Grande-Marlaska Gómez, vršitelj dužnosti španjolskog ministra unutarnjih poslova

Pakt o migracijama i azilu

Predsjedništvo je ministrima i ministricama pružilo najnovije informacije o različitim zakonodavnim predmetima u sklopu pakta o migracijama i azilu. Predsjedništvo je ujedno ponovno istaknulo svoju predanost postizanju dogovora o predmetima u sklopu pakta prije isteka aktualnog zakonodavnog razdoblja. Taj je cilj usuglašen u rujnu 2022. između pet rotirajućih predsjedništava, Europskog parlamenta i Europske komisije.

Predsjedništvo je također izrazilo zadovoljstvo širokom potporom delegacija najnovijem kompromisnom tekstu o uredbi o kriznim situacijama i izrazilo uvjerenje da bi se u Vijeću ubrzo mogao postići dogovor o pregovaračkom mandatu.

Od migracijske krize 2015. države članice pregovaraju o nizu propisa EU-a u cilju reforme zajedničkog europskog sustava azila. Ti će razni propisi EU-a o kojima se trenutačno pregovara nakon donošenja sačinjavati zajednički okvir koji obuhvaća sve aspekte upravljanja azilom i migracijama. On će uključivati veću razinu solidarnosti s državama članicama u koje pristiže većina migranata, veću podjelu odgovornosti i jasnija pravila za postupanje s osobama koje traže međunarodnu zaštitu. Istodobno će se paktom uspostaviti učinkovitiji i pravedniji postupci za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita, kao i za one kojima takva zaštita nije potrebna.

Španjolsko predsjedništvo općenito je istaknulo znatan napredak koji je dosad ostvaren, ali i važan rad koji tek predstoji u okviru međuinstitucijskih pregovora između Vijeća i Europskog parlamenta o različitim predmetima u sklopu pakta o migracijama i azilu.

• Migracijska politika i politika azila EU-a (osnovne informacije)
• EU-ova pravila o azilu (osnovne informacije)

Suradnja s Latinskom Amerikom u području unutarnje sigurnosti

Vijeće se dotaknulo suradnje sa zemljama Latinske Amerike u pogledu aspekata unutarnje sigurnosti, osobito borbe protiv organiziranog kriminala i trgovine drogom. Toj točki dnevnog reda prethodio je radni ručak ministara i ministrica EU-a s ministrima i ministricama Latinskoameričkog odbora za unutarnju sigurnost(CLASI), na kojem su raspravljali o pitanjima od zajedničkog interesa u vezi s borbom protiv teškog i organiziranog prekograničnog kriminala.

Ministri i ministrice EU-a i CLASI-ja postigli su dogovor o zajedničkoj izjavi, u kojoj se ističe potreba za udruživanjem snaga kako bi se odgovorilo na kriminalne prijetnje s kojima se suočavaju EU i zemlje Latinske Amerike. U izjavi se naglašava i potreba za time da se, među ostalim, izgrade djelotvorni kapaciteti za borbu protiv nezakonite trgovine drogom, trgovine ljudima i krijumčarenja migranata te da se ojača suradnja između europskih i latinoameričkih agencija.

Suradnja između EU-a i zemalja Latinske Amerike od presudne je važnosti u borbi protiv organiziranog kriminala. Današnja razmjena mišljenja s ministrima i ministricama Latinskoameričkog odbora za unutarnju sigurnost važan je korak u jačanju našeg međuregionalnog partnerstva. Fernando Grande-Marlaska Gómez, vršitelj dužnosti španjolskog ministra unutarnjih poslova

• Borba EU-a protiv organiziranog kriminala (osnovne informacije)
• Politika EU-a o drogama (osnovne informacije)
• Zajednička izjava EU-a i CLASI-ja

Privremena zaštita ukrajinskih izbjeglica

Kako bi se pružila sigurnost za više od 4 milijuna raseljenih osoba iz Ukrajine koje trenutačno žive u EU-u, Vijeće je postiglo dogovor o produljenju datuma isteka privremene zaštite osoba koje bježe od ruske agresije na Ukrajinu s 4. ožujka 2024. na 4. ožujka 2025. Mehanizam privremene zaštite aktiviran je 4. ožujka 2022., samo nekoliko dana nakon što su ruske oružane snage pokrenule veliku invaziju na Ukrajinu, i automatski je produljen za godinu dana. Radilo se o golemom činu solidarnosti država članica EU-a i njihovih građana i građanki kako bi se pružilo utočište navedenim osobama. EU je pokazao solidarnost s raseljenim osobama i državama članicama putem fleksibilnog sustava podjele odgovornosti.

Taj sustav pruža neposrednu i kolektivnu zaštitu (tj. bez potrebe za razmatranjem pojedinačnih zahtjeva) raseljenim osobama iz Ukrajine koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju.

• Odgovor EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu
• Solidarnost EU-a s Ukrajinom
• Priljev izbjeglica iz Ukrajine

Posljedice ruske agresije na Ukrajinu

Predsjedništvo je, na temelju informacija koordinatora EU-a za borbu protiv terorizma, iznijelo trenutačno stanje dijaloga o unutarnjoj sigurnosti s Ukrajinom. Taj dijalog provodi se od početka ruskog agresivnog rata kako bi se ublažile njegove moguće posljedice za unutarnju sigurnost EU-a. Izazovi o kojima se raspravlja uključuju sigurnost granica i trgovinu vatrenim oružjem.

Razno

Portugalski ministar obavijestio je delegacije o Drugoj europsko-arapskoj konferenciji o sigurnosti granica, koja će se 15. i 16. studenoga održati u Portu.

Točke „A”

Vijeće je donijelo odluku o uvjetima za sudjelovanje Norveške, Islanda i Švicarske u Fondu za integrirano upravljanje granicama (fond IBMF i instrument BMVI) za razdoblje od 2021. do 2027., čime se jača schengensko područje u cjelini.