Izmjene pravila o bankovnoj uniji

Veleposlanici i veleposlanice pri EU-u 15. veljače potvrdili su dogovor postignut između predsjedništva Vijeća i Parlamenta o nizu revidiranih pravila čiji je cilj smanjenje rizika u bankovnom sektoru EU-a.

Paket o kojem su Vijeće i Parlament postigli dogovor obuhvaća dvije uredbe i dvije direktive, koje se odnose na:

• kapitalne zahtjeve za banke (izmjene Uredbe 575/2013 i Direktive 2013/36/EU)
• oporavak i sanaciju banaka u poteškoćama (izmjene Direktive 2014/59/EU i Uredbe 806/2014).

Tom odlukom zaključen je pregovarački proces započet u studenome 2016. Vijeće je 4. prosinca 2018. potvrdilo prvi dogovor koji se odnosio na glavne elemente paketa mjera za banke. Veleposlanici i veleposlanice pri EU-u sada su potvrdili dogovor o svim mjerama za smanjenje rizika.

Paketom o smanjenju rizika namjerava se provesti reforme dogovorene na međunarodnoj razini nakon financijske krize iz 2007. i 2008. kako bi se ojačao bankovni sektor i riješili preostali izazovi za financijsku stabilnost. Prijedlozima predstavljenima u studenome 2016. obuhvaćeni su elementi o kojima su dogovor postigli Bazelski odbor za nadzor banaka i Odbor za financijsku stabilnost (FSB).

Jačanje okvira za sanaciju banaka jedna je od dogovorenih temeljnih mjera paketa za smanjenje rizika u bankovnom sustavu. Tim se paketom, na temelju utvrđenih zahtjeva u pogledu iznosa i kvalitete regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza (MREL), od globalnih sistemski važnih institucija (GSV institucije) zahtijeva povećani kapacitet pokrića gubitaka i dokapitalizacije radi osiguravanja učinkovitog i urednog postupka sanacije vlastitim sredstvima („bail-in”). Njime se ujedno osiguravaju privremene zaštitne mjere i moguća dodatna djelovanja za sanacijska tijela.

Paketom su radi smanjenja poticaja za prekomjerno preuzimanje rizika također postroženi kapitalni zahtjevi za banke uvođenjem obvezujućeg omjera financijske poluge i obvezujućeg omjera neto stabilnih izvora financiranja te uspostavom pravila za trgovanje vrijednosnim papirima i izvedenicama koja su osjetljiva na rizik.

Osim toga, bankovni paket sadrži mjere za poboljšanje kreditnog potencijala banaka i omogućivanje veće uloge banaka na tržištima kapitala, kao što su:

• smanjenje administrativnog opterećenja za manje banke i banke s jednostavnijim ustrojem, što se posebice odnosi na zahtjeve u pogledu izvješćivanja i objavljivanja informacija
• povećanje kapaciteta banaka da kreditiraju MSP-ove i financiraju infrastrukturne projekte.

Paket za banke sadrži i okvir za suradnju i razmjenu informacija među raznim tijelima koja se bave nadzorom nad prekograničnim bankovnim grupacijama i njihovom sanacijom. Dogovorenim mjerama održava se ravnoteža koja je na temelju stajališta Vijeća uspostavljena između ovlasti nadzornih tijela matičnih država članica i nadzornih tijela država članica domaćina kako bi se olakšao prekogranični protok kapitala i likvidnosti, uz istodobno osiguravanje odgovarajuće razine zaštite za deponente, vjerovnike i financijsku stabilnost u svim državama članicama. Dogovorom se uvode i izmjene čiji je cilj poboljšati suradnju među nadležnim tijelima o pitanjima povezanima s nadzorom nad aktivnostima za sprečavanje pranja novca.

• Bankovna unija: veleposlanici i veleposlanice pri EU-u potvrdili cjelokupni paket mjera za smanjenje rizika (priopćenje za medije, 15. veljače 2019.)

Ministri i ministrice financija potvrdili su dogovor postignut između austrijskog predsjedništva Vijeća i Europskog parlamenta o ključnim mjerama sveobuhvatnog zakonodavnog paketa čiji je cilj smanjenje rizikâ u bankovnom sektoru EU-a.

Prijedlozima se namjeravaju provesti reforme dogovorene na međunarodnoj razini nakon financijske krize 2007. i 2008. kako bi se ojačao bankovni sektor i riješili preostali izazovi za financijsku stabilnost. Prijedlozi obuhvaćaju elemente o kojima su dogovor postigli Bazelski odbor za nadzor banaka i Odbor za financijsku stabilnost (FSB), a predstavljeni su u studenome 2016.

Plan za dovršetak bankovne unije

Dogovorenim mjerama ostvaruju se tri ključna cilja koje je Vijeće utvrdilo u planu za dovršetak bankovne unije o kojemu je dogovor postignut u lipnju 2016.:

• poboljšanje okvira za sanaciju banaka, a posebno potrebne razine i kvalitete podređenosti obveza (MREL) kako bi se osigurao učinkovit i uredan proces sanacije vlastitim sredstvima (bail in)
• uvođenje mogućnosti da sanacijska tijela suspendiraju isplate i/ili ugovorne obveze banke kada je banka u sanaciji, tzv. instrument moratorija, kako bi se pomoglo u stabiliziranju situacije u kojoj se banka nalazi
• postroživanje kapitalnih zahtjeva banke kako bi se smanjili poticaji za prekomjerno preuzimanje rizika uvođenjem obvezujućeg omjera financijske poluge i obvezujućeg omjera neto stabilnih izvora financiranja te uspostavljanjem pravila za trgovanje vrijednosnim papirima i izvedenicama koja su osjetljiva na rizik.

Osim toga, paket o bankarstvu sadrži mjere za poboljšanje kreditnog potencijala banaka i omogućivanje veće uloge banaka na tržištima kapitala, kao što su:

• smanjenje administrativnog opterećenja za manje banke i banke s jednostavnijim ustrojem, što se posebice odnosi na zahtjeve u pogledu izvješćivanja i objavljivanja informacija
• povećanje kapaciteta banaka da kreditiraju MSP-ove i financiraju infrastrukturne projekte
• smanjenje troškova izdavanja/držanja određenih instrumenata, poput visokokvalitetnih sekuritizacijskih instrumenata ili pokrivenih obveznica.

Paket o bankarstvu sadrži i okvir za suradnju i razmjenu informacija među raznim tijelima koja se bave nadzorom nad prekograničnim bankovnim grupacijama i njihovom sanacijom.

Dogovorenim mjerama održava se ravnoteža koja je na temelju stajališta Vijeća uspostavljena između ovlasti nadzornih tijela matičnih država članica i nadzornih tijela država članica domaćina kako bi se olakšao prekogranični protok kapitala i likvidnosti, uz istodobno osiguravanje odgovarajuće razine zaštite za deponente, vjerovnike i financijsku stabilnost u svim državama članicama.

Postignutim dogovorom uvode se i izmjene čiji je cilj poboljšati suradnju među nadležnim tijelima o pitanjima povezanima s nadzorom nad aktivnostima za sprečavanje pranja novca.

Vijeće za ekonomske i financijske poslove postiglo je dogovor o svojem stajalištu o prijedlozima za smanjenje rizika u bankarskoj industriji, jačanju pravila o kapitalnim zahtjevima te oporavku i sanaciji banaka. Ministri i ministrice zatražili su da predsjedništvo započne pregovore s Europskim parlamentom čim Parlament za to bude spreman. Na temelju napretka postignutog u vezi sa smanjenjem rizika, ministri i ministrice ponovno su istaknuli svoju predanost postizanju napretka u svim komponentama, među ostalim u podjeli rizika, koja se navodi u planu Vijeća za dovršetak bankovne unije iz lipnja 2016.

• Dogovor Vijeća o mjerama za smanjenje rizika (priopćenje za medije, 25. svibnja 2018.)
• Vijeće za ekonomske i financijske poslove, 25. svibnja 2018.

Ministri razmotrili napredak u vezi s paketom o bankarstvu

• Vijeće za ekonomske i financijske poslove, 5. prosinca 2017.

Vijeće je 16. lipnja 2017. postiglo dogovor o svojem pregovaračkom stajalištu o nacrtu prijedloga izmjene uredbe o kapitalnim zahtjevima za banke u EU-u. Izmjenom se uvode prijelazne mjere za ublažavanje mogućeg negativnog učinka na regulatorni kapital banaka do kojeg može doći nakon uvođenja MSFI-ja 9.

Dogovorom se predsjedništvu Vijeća omogućuje da o prijedlogu započne pregovore s Europskim parlamentom čim Parlament postigne dogovor o svojem pregovaračkom stajalištu.

MSFI-jem 9 poboljšava se računovodstvo financijskih instrumenata zahtijevanjem ranog izdvajanja rezervacija za kreditne gubitke. Njime se rješavaju slabosti u računovodstvenom okviru utvrđene tijekom financijske krize. No veće rezervacije vrlo će vjerojatno dovesti do smanjenja regulatornog kapitala banaka.

Donošenjem tog prijedloga bankama bi se omogućilo da svojem redovnom osnovnom kapitalu ponovno dodaju dio povećanih rezervacija za kreditne gubitke kao dodatni kapital tijekom petogodišnjeg prijelaznog razdoblja. Taj dodatni iznos progresivno će se smanjivati svake godine prijelaznog razdoblja, sve dok na njegovu kraju ne dosegne nulu.

Prijedlogom se predviđa i trogodišnje razdoblje za postupno ukidanje izuzeća od ograničenja velike izloženosti za izloženosti banaka dugu javnog sektora država članica denominiranom u valuti bilo koje druge države članice.

MSFI 9 stupit će na snagu 1. siječnja 2018. te je Vijeće stoga odlučilo do tog datuma izdvojiti prijelazne odredbe u vezi s MSFI-jem 9 iz Komisijina prijedloga izmjene Uredbe 575/2013 o kapitalnim zahtjevima za banke iz studenoga 2016. te ubrzati njihovo stupanje na snagu.

• Nacrt uredbe o prijelaznom razdoblju za ublažavanje učinka uvođenja MSFI-ja 9 – kompromis predsjedništva, svibanj 2017.

Vijeće je 16. lipnja 2017. postiglo dogovor o svojem pregovaračkom stajalištu o nacrtu direktive kojim se mijenja okvir za oporavak i sanaciju banaka uvođenjem pravila za rangiranje neosiguranih dužničkih instrumenata u postupku u slučaju nesolventnosti (tj. hijerarhije bankovnih vjerovnika). Dogovorom se predsjedništvu omogućuje da započne pregovore s Europskim parlamentom čim Parlament odobri svoje pregovaračko stajalište.

Tim se prijedlogom mijenja i osnažuje članak 108. direktive o oporavku i sanaciji banaka koji se ranije odnosio na rangiranje depozita u insolvencijskoj hijerarhiji.

Njime se za države članice uvodi zahtjev da uspostave jasno podređivanje neosiguranih depozita koje bi trebalo sanirati vlastitim sredstvima ako banka propadne ili ako bude vjerojatno da će propasti.

Ta se pravila odnose, među ostalim, na velike depozite koji nisu obuhvaćeni sustavom osiguranja, tj. na udjele iznad granice od 100 000 eura koji nisu zaštićeni sustavom osiguranja depozita.

Od država članica zahtijevalo bi se da uspostave kategoriju „nepovlaštenog” nadređenog duga jer su aktualnom direktivom uspostavljene samo povlastice za fizičke osobe te mala i srednja poduzeća, dok povlašteno postupanje nije detaljno razjašnjeno.

• Nacrt direktive o rangiranju neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji – kompromis predsjedništva, svibanj 2017.

Radna skupina Vijeća za financijske usluge, koja se sastoji od nacionalnih stručnjaka iz država članica EU-a, počela je s radom na nizu zakonodavnih prijedloga za izmjenu postojećih pravila o bankovnoj uniji.

• Radna skupina za financijske usluge

Vijeće za ekonomske i financijske poslove razmijenilo je mišljenja nakon što je Europska komisija predstavila svoj paket zakonodavnih prijedloga čiji je cilj daljnje poboljšanje otpornosti bankovnog sektora EU-a i njegove sposobnosti za podupiranje realnoga gospodarstva.

Te su izmjene objavljene 23. studenoga 2016., a odnose se na jedinstvena pravila, i to na kapitalne zahtjeve za bankovni sektor i pravila za oporavak i sanaciju banaka te pravila povezana s jedinstvenim sanacijskim mehanizmom.

• Vijeće za ekonomske i financijske poslove, 6. prosinca 2016.

Vijeće je na sastanku 17. lipnja usvojilo zaključke o planu za dovršetak bankovne unije. U tom dokumentu pruža se pregled sljedećih koraka u bankovnoj uniji i poziva se Europsku komisiju da radi na prijedlozima za izmjenu pravila o bankovnoj uniji.

• Plan za dovršetak bankovne unije – zaključci Vijeća, 17. lipnja 2016.