Skip to content

Zajednički postupak azila

Uredbom o zajedničkom EU-ovu postupku azila utvrđuju se pravila kojima se osigurava pravedno i učinkovito donošenje odluka o zahtjevima za međunarodnu zaštitu.

Pojednostavnjenje postupka azila

Kako bi se uskladili EU-ovi postupci azila, izmijenjenom uredbom zamijenit će se direktiva o postupku azila. Među ostalim, revidiranim pravilima:

  • uvode se obvezni postupci na granici kako bi se na vanjskim granicama EU-a brzo ocijenilo jesu li zahtjevi neutemeljeni ili nedopušteni
  • utvrđuju se standardi u pogledu prava i obveza tražitelja azila
  • sprečava se zlouporaba sustava uspostavom jasnih postupaka.

Postupak na granici

Uredbom o postupku azila uvodi se obvezni postupak na granici za određene kategorije podnositelja zahtjeva kako bi se na vanjskim granicama EU-a brzo procijenilo jesu li zahtjevi neutemeljeni ili nedopušteni.

Osobama na koje se primjenjuje postupak azila na granici nije dopušten ulazak na državno područje države članice.

Ključni aspekti postupka na granici:

Uvodi se obvezni postupak na granici za osobe koje predstavljaju sigurnosni rizik, koje obmanjuju nadležna tijela pružanjem lažnih informacija ili uskraćivanjem informacija ili koje dolaze iz zemalja s niskom stopom priznavanja.

U svakoj se državi članici uspostavlja odgovarajući kapacitet, u smislu prihvata i ljudskih resursa, za razmatranje određenog broja zahtjeva u bilo kojem trenutku u okviru postupka na granici. Na razini EU-a taj je odgovarajući kapacitet 30 000.

Odgovarajući kapacitet svake države članice utvrdit će se na temelju formule kojom se uzima u obzir:

  • broj nezakonitih prelazaka granice
  • dolasci nakon operacija traganja i spašavanja
  • zabrane ulaska tijekom trogodišnjeg razdoblja.

Daljnji ključni aspekti postupka na granici:

Uvodi se sustav određivanja prioriteta kako bi se odredilo na koga bi se prvo trebao primijeniti postupak na granici, tj. na podnositelje zahtjeva koji imaju veće izglede za vraćanje, koji predstavljaju sigurnosni rizik ili koji nisu maloljetnici ili članovi obitelji. Kada se postupak na granici primjenjuje na potonju kategoriju, prednost bi trebalo dati razmatranju njihovih zahtjeva.

Predviđaju se i iznimke od postupka na granici, na primjer za maloljetnike koji ne predstavljaju sigurnosni rizik ili ako se potrebna potpora ne može pružiti podnositeljima zahtjeva s posebnim potrebama u vezi s prihvatom ili postupovnim potrebama.

Naposljetku, države članice dužne su uspostaviti mehanizam za praćenje temeljnih prava u vezi s postupkom na granici.

Prava i obveze tražitelja azila

Reformiranom uredbom o postupku azila pojednostavnjuju se postupovni aranžmani te se ujedno utvrđuju standardi za prava i obveze tražitelja azila, kao što su:

  • postupovna jamstva kojima se štite prava podnositelja zahtjeva, među ostalim tako da im se pružaju odgovarajuće i pravodobne informacije te im se omogućuje da budu saslušani tijekom osobnog intervjua i da imaju pristup usmenom prevođenju
  • pravo na besplatno pravno savjetovanje za sve podnositelje zahtjeva tijekom upravnog postupka te na besplatnu pravnu pomoć i zastupanje tijekom žalbenog postupka
  • veća pozornost posvećena ranjivim pojedincima s posebnim postupovnim potrebama, kao što su maloljetnici bez pratnje.
Sličica dokumenata i povećala.

postupovna jamstva

Sličica sudačkog čekića i pločice.

besplatno pravno savjetovanje

Sličica osobe koja grli drugu osobu u znak potpore.

veća pozornost posvećena ranjivim pojedincima

Koncepti sigurne zemlje

Uredbom o postupku azila utvrđuju se i usklađena pravila za određivanje sigurnih zemalja, tj. zemalja koje u načelu ne generiraju potrebu za zaštitom ili u kojima tražitelji azila nisu u opasnosti. Osigurava li treća zemlja djelotvornu zaštitu ovisi o kriterijima kao što su:

  • pravo na ostanak na državnom području treće zemlje
  • pristup sredstvima za život dostatnima za održavanje primjerenog životnog standarda s obzirom na cjelokupnu situaciju u trećoj zemlji
  • pristup zdravstvenoj zaštiti i osnovnom liječenju bolesti pod uvjetima koji su općenito predviđeni u trećoj zemlji
  • obrazovanje pod uvjetima koji su općenito predviđeni u trećoj zemlji
  • dostupnost djelotvorne zaštite dok se ne nađe trajno rješenje.

Rad na paktu o migracijama i azilu

Vijeće i Europski parlament 20. prosinca 2023. postigli su dogovor o tom važnom zakonodavstvu u kojem se utvrđuju postupci koje treba slijediti, kao i o mnogim drugim predmetima iz pakta o migracijama i azilu.

Predstavnici država članica EU-a 8. veljače 2024. podržali su dogovor postignut u prosincu i tri zakonodavna akta o kojima su Vijeće i Parlament dogovor postigli 2022.

Odobrena je i uredba o vraćanju na granici kojom se omogućuje primjena pakta na one europske zemlje koje imaju različita schengenska pravila.

Vijeće je pakt EU-a o migracijama i azilu donijelo 14. svibnja 2024.

Posljednja izmjena: 19. veljače 2025.