Reforma sustava EU-a za trgovanje emisijama
Ukratko
Glavni elementi odluke za uspostavljanje rezerve za stabilnost tržišta sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) sljedeći su:
- rezerva za stabilnost tržišta uspostavit će se 2018. i staviti u funkciju od 1. siječnja 2019.
- potiče prilagodbu godišnjih količina emisijskih jedinica za prodaju na dražbi ako se ukupni broj emisijskih jedinica u optjecaju ne zadrži unutar predviđenog raspona
- prijenos 900 milijuna „odgođenih emisijskih jedinica” u rezervu za stabilnost tržišta (umjesto stavljanja na dražbu 2019. – 2020.)
- neraspoređene emisijske jedinice 2020. izravno će se prenijeti u rezervu za stabilnost tržišta
- pri preispitivanju sustava EU-a za trgovanje emisijama i rezerve za stabilnost tržišta uzet će se u obzir istjecanje ugljika i aspekti konkurentnosti, uključujući zapošljavanje i pitanja povezana s BDP-om.
Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) pokrenut je 2005. radi promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na isplativ i ekonomski učinkovit način. Njime se ograničava količina stakleničkih plinova koju mogu ispustiti energetski intenzivna industrija, proizvođači energije i zračni prijevoznici. Emisijske jedinice ograničene su na razinu koju određuje EU, a poduzeća mogu dobiti ili kupiti pojedinačne jedinice. Kvota se s vremenom smanjuje kako bi se postupno smanjila i količina emisija.
Posljednjih godina ekonomska je kriza doprinijela smanjenju emisija i smanjila potražnju za emisijskim jedinicama. To je, uz druge moguće čimbenike, dovelo do smanjenja cijene ugljika i nastanka velikog viška emisijskih jedinica u sustavu, iz čega proizlazi rizik da sustav EU-a za trgovanje emisijama neće biti u stanju potaknuti smanjenje emisija na troškovno učinkovit način niti pokrenuti inovacije usmjerene na smanjenje emisija ugljika.
Smanjenje stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 40 % do 2030. (u odnosu na razine iz 1990.) jedan je od ciljeva koje je Europsko vijeće dogovorilo kao dio okvira klimatske i energetske politike do 2030. Budući da će sustav EU-a za trgovanje emisijama biti glavni instrument za postizanje tog cilja, potrebno ga je reformirati kako bi dobro funkcionirao.
Kao prvi korak reforme EU je nedavno donio odluku o uspostavi rezerve za stabilnost tržišta sustava trgovanja emisijama EU-a. Svrha je rezerve ispraviti veliki višak emisijskih jedinica koji je nakupljen u sustavu trgovanja emisijama EU-a te sustav učiniti otpornijim na neravnoteže u ponudi i potražnji.
Komisija je 15. srpnja 2015. predstavila drugi prijedlog, u kojem se šire preispituje sustav EU-a za trgovanje emisijama. Cilj je prijedloga prihvatiti smjernice Europskog vijeća u pogledu uloge koju bi sustav EU-a za trgovanje emisijama trebao odigrati u postizanju EU-ova cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. te ga pretočiti u zakon. Predloženim izmjenama usto se želi potaknuti inovacije i upotrebu tehnologija s niskom razinom emisija ugljika, što će pomoći u stvaranju novih mogućnosti za radna mjesta i rast, istodobno zadržavajući mjere potrebne za zaštitu industrijske konkurentnosti u Europi.
Detaljnije
Prijedlog o reviziji direktive o sustavu EU-a za trgovanje emisijama radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika – 2015/148(COD)
Kako bi se postigao cilj smanjenja emisija EU-a za najmanje 40 % do 2030., sektori obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama svoje će emisije u odnosu na 2005. morati smanjiti za 43 %. To znači da će se ukupna količina emisijskih jedinica smanjivati brže nego prije: od 2021. nadalje za 2,2 % godišnje umjesto 1,74 %. To znači dodatno smanjenje emisija od otprilike 556 milijuna tona između 2020. i 2030., što je približno jednako godišnjim emisijama Ujedinjene Kraljevine.
Prijedlog Komisije među ostalim uključuje sljedeće izmjene:
- reviziju sustava besplatne dodjele emisijskih jedinica, uz poseban naglasak na sektorima izloženima najvećem riziku od premještanja proizvodnje izvan EU-a (to obuhvaća otprilike 50 sektora)
- izdvajanje znatne količine emisijskih jedinica koje se besplatno dodjeljuju za nova i rastuća postrojenja
- fleksibilnija pravila za bolje usklađivanje količine emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu s proizvodnjom
- ažuriranje svih referentnih vrijednosti koje se upotrebljavaju za mjerenje emisijskog učinka kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak postignut od 2008.
Očekuje se da će se između 2021. i 2030. poduzećima besplatno dodijeliti otprilike 6,3 milijardi emisijskih jedinica u vrijednosti do 160 milijardi eura.
Komisija predlaže i stvaranje nekoliko mehanizama za potporu kojima će se industriji i energetskim sektorima pomoći u suočavanju s inovacijskim i ulagačkim izazovima koji proizlaze iz prijelaza na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. To uključuje dva nova fonda:
- Fond za inovacije, kojim se proširuje postojeća potpora za primjenu inovativnih tehnologija na napredne inovacije u industriji
- Fond za modernizaciju, kojim se omogućuju ulaganja u modernizaciju energetskog sektora i širih energetskih sustava te povećanje energetske učinkovitosti u deset država članica s nižim dohocima.
U Vijeću / Europskom vijeću
Prijedlog revizije sustava EU-a za trgovanje emisijama za razdoblje 2021. – 2030.
Pregovori o prijedlogu revizije sustava EU-a za trgovanje emisijama i njegovo donošenje slijedit će redovni zakonodavni postupak. To znači da je Vijeće suzakonodavac s Europskim parlamentom.
Vijeće za okoliš 28. veljače 2017. postiglo je dogovor o svojem pregovaračkom stajalištu (opći pristup). Europski parlament dogovor o svojem stajalištu postigao je 15. veljače 2017.
Estonsko predsjedništvo postiglo je 9. studenoga privremeni dogovor s Europskim parlamentom. Ishod tih pregovora sljedećeg je dana predstavljen veleposlanicima EU-a (Coreperu).
Vijeće (veleposlanici EU-a) potvrdilo je 22. studenoga privremeni dogovor između estonskog predsjedništva i Europskog parlamenta. Dogovoreni će tekst biti proslijeđen Europskom parlamentu radi odobrenja.