Provjera konkurentnosti

U kontekstu rasprave o dugoročnoj strategiji EU-a za održiv rast ministri i ministrice EU-a razmijenili su mišljenja o vanjskoj dimenziji
konkurentnosti Europske unije.

Delegacije su pozdravile integrirani pristup održivom rastu utvrđen u izvješću finskog predsjedništva Vijeća.

• Vijeće za konkurentnost, 26.-27.9.2019.

Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o učinku tržišnog natjecanja na konkurentnost jedinstvenog tržišta.

Iako su se općenito složili da je tržišno natjecanje i dalje ključan instrument unutarnjeg tržišta EU-a, više delegacija izrazilo je potrebu za preispitivanjem definicije „relevantnog tržišta”, posebno u pogledu internetskih platformi koje posluju na globalnoj razini.

• Vijeće za konkurentnost, 27. i 28.5.2019.

Središnja tema rasprave u Vijeću bila je učinak europskih sektorskih lanaca vrijednosti na konkurentnost i rast.

Ministri i ministrice naglasili su kako tržište usluga ima sve veću ulogu u okviru globalnih lanaca vrijednosti.

• Vijeće za konkurentnost, 18. i 19. veljače 2019.

Vijeće je raspravljalo o budućem upravljanju jedinstvenim tržištem.

Tijekom rasprave Europska komisija predstavila je komunikaciju o toj temi koju je nedavno donijela.

• Vijeće za konkurentnost, 29. studenoga 2018.
• Jedinstveno tržište: najveći adut Europe u svijetu koji se mijenja (Europska komisija)

Vijeće je procijenilo važnostregionalne konvergencije za ukupno povećanje rasta produktivnosti i konkurentnosti.

Ministri su raspravljali o aspektima kao što su raspodjela troškova i koristi gospodarskog rasta i integracija diljem regija EU-a.

U tom kontekstu istaknuli su i potrebu za većim naglaskom na inovacijama i digitalizaciji s pomoću ulaganja u infrastrukturu i unaprjeđenja vještina građana.

• Vijeće za konkurentnost 27. i 28. rujna 2018.

Ministri su se usredotočili na konkretan učinak unutarnjeg tržišta na industrijsku bazu EU-a u smislu konkurentnosti i produktivnosti.

Naglasili su važnost lanaca vrijednosti za dugoročnu produktivnost i poticanje konkurentnosti.

Ministri su također pozvali Europsku komisiju da nastavi razvijati inicijative i ulaganja za buduće lance vrijednosti.

• Vijeće za konkurentnost, 28. i 29. svibnja 2018.

Vijeće je razmotrilo troškove koji proizlaze iz neopravdanih ograničenja na tržištima usluga.

Tim se ograničenjima smanjuje produktivnost proizvodnih sektora koji se koriste tim uslugama.

Uklanjanje takvih nepotrebnih ograničenja moglo bi donijeti velike koristi realnom gospodarstvu, posebno u sektoru maloprodaje.

• Vijeće za konkurentnost, 12. ožujka 2018.

Ministri su primili na znanje prezentaciju Europske komisije o svojoj komunikaciji naslovljenoj „Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju: Obnovljena strategija industrijske politike EU-a”.

To je uslijedilo nakon što je velik broj država članica zatražio dugoročne ciljeve za industrijsku politiku u kojoj bi se odražavala ambiciozna strategija.

Komisija je ujedno predstavila analizu trenutačne situacije i perspektive europskog industrijskog sektora u usporedbi s drugim snažnim gospodarstvima u svijetu. Analizom su obuhvaćeni parametri u vezi s trendovima kao što su zaposlenost u proizvodnji, inovacije i razina digitalnih vještina.

• Ishod sastanka Vijeća 30. studenoga 2017.
• Komunikacija o obnovljenoj strategiji industrijske politike (Europska komisija)

Komisija je predstavila analizu jedinstvenog tržišta iz perspektive lanca vrijednosti. Istaknuto je da usluge postaju sve relevantnije i da se ne može podcijeniti važnost učinka prelijevanja regulatornih opterećenja u uslužnim djelatnostima.

Mnogi su ministri naglasili veze između usluga i proizvodnje. Neki su napomenuli da je potrebno povećati sudjelovanje europskih malih i srednjih poduzeća u svjetskim lancima vrijednosti.

Naposljetku, mnogi su pozdravili namjeru Komisije da prati jedinstveno tržište sa stajališta razvoja i preobrazbe lanaca vrijednosti.

• Vijeće za konkurentnost, 29. i 30. svibnja 2017.

Ministri su razmijenili mišljenja o ulaganjima u nematerijalnu imovinu u poduzećima Europske unije. Takva ulaganja, na primjer, uključuju:

• vještine
• stručnost u upravljanju
• ugled poduzeća
• računalne programe
• dizajn
• intelektualno vlasništvo.

Ministri su potvrdili doprinos ulaganja u nematerijalnu imovinu gospodarstvu EU-a te razmotrili moguće poticaje i političke smjernice kojima bi se mogao omogućiti rast tog sektora. Smatraju da bi trebalo ukloniti prepreke ulaganjima te da bi se radi potpore ulaganjima u nematerijalnu imovinu mogle provesti brojne političke mjere. U to bi trebalo uključiti:

• odgovarajuću zaštitu intelektualnog vlasništva
• jednostavan pristup poduzeća, a posebno malih i srednjih poduzeća, financiranju za ulaganja u nematerijalnu imovinu
• mjere kojima se pogoduje poduzetničkom kapitalu
• porezne poticaje
• dodatne napore na promicanju ulaganja u ljudski kapital
• davanje prioriteta obrazovanju i vještinama
• potporu ulaganjima u istraživanja i razvoj.

• Vijeće za konkurentnost, 20.2.2017.

Ministri su raspravljali o učinku digitalizacije na produktivnost, s naglaskom na uslužnom sektoru.

Pružili su smjernice o tome kako povećati produktivnost u EU-u i smanjiti razlike u odnosu na naprednije regije u svijetu.

Konkretno su naveli sljedeće:

• potrebu za usmjeravanjem ulaganja u perspektivna područja kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije, istraživanja i inovacije
• brzu digitalizaciju uslužnog sektora
• promicanje digitalnih infrastruktura i međusobne povezanosti mreža
• produbljivanje jedinstvenog tržišta
• zakonodavstvo koje više pogoduje inovacijama
• promicanje osposobljavanja i vještina u novim tehnologijama
• inicijative za potporu malim i srednjim poduzećima i novoosnovanim poduzećima.

Vijeće je ujedno primilo na znanje napredak postignut u pogledu priprema za uspostavu tablice pokazatelja konkurentnosti. Tim alatom omogućit će se Komisiji i zemljama EU-a da bolje prate najnovije događaje u području konkurentnosti i poboljšaju kvalitetu procesa donošenja odluka. Tablicom pokazatelja bit će obuhvaćeni pokazatelji opće konkurentnosti, kao tematskih područja koja su najrelevantnija za provjeru konkurentnosti.

• Vijeće za konkurentnost, 26. i 27. svibnja 2016.

Ministri su u okviru „provjere konkurentnosti” razmijenili mišljenja o tome kako na najbolji način poduprijeti mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća u njihovu rastu i stvaranju radnih mjesta.

Rasprava je održana na temelju Komisijine prezentacije u kojoj su prikazani usporedni podaci o novoosnovanim poduzećima i aspektima povezanima s njihovim rastom.

Neke su delegacije pozdravile činjenicu da se, nakon godinâ smanjivanja broja osoblja, europska mala i srednja poduzeća šire i ponovno zapošljavaju, kako je navedeno u Komisijinu Godišnjem izvješću o europskim malim i srednjim poduzećima za 2014. – 2015.

Većina delegacija naglasila je niz ključnih područja u kojima politike EU-a mogu pomoći poduzećima u njihovu rastu, među ostalim:

• olakšavanje pristupa financiranju
• poticanje prekograničnih aktivnosti daljnjim razvojem unutarnjeg tržišta
• primjena načelâ bolje regulative kako bi se stvorilo regulatorno okružje koje će dobro funkcionirati i u budućnosti.

Ministri su, međutim, potvrdili da u odnosu na stvaranje radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima postoji velika heterogenost ovisno o državama članicama i sektorima gospodarske aktivnosti.

U prošlogodišnjem izvješću mreže izaslanika malih i srednjih poduzeća također je potvrđeno da su mala i srednja poduzeća za koja se čini da predvode oporavak u području stvaranja radnih mjesta u prvom redu ona koja se bave pružanjem usluga. Prema tom izvješću, koje je Vijeću predstavljeno 30. studenoga, općenito gledajući mala i srednja poduzeća polako, ali sigurno izlaze iz gospodarske krize.

Njihova je dodana vrijednost 2014. narasla za 3,3 % (u odnosu na 1,6 % 2013.). Osim toga, broj malih i srednjih poduzeća popeo se na ukupno 22,3 milijuna, što je za 3,6 % više u odnosu na 2008.

Prvi put u šest godina došlo je do rasta zapošljavanja u malim i srednjim poduzećima (za 1,2 %).

Pozitivan trend u uspješnosti malih i srednjih poduzeća odražava poboljšanje u makroekonomskim uvjetima i uvjetima poslovanja. Izlazak iz krize, međutim, događa se neujednačenom brzinom.

Mala i srednja poduzeća u velikoj većini država članica u 2014. proširila su svoje poslovanje. Međutim, još nije došlo do oporavka malih i srednjih poduzeća u državama najteže pogođenima krizom.

• Godišnje izvješće o europskim malim i srednjim poduzećima za 2014./2015. (Europska komisija)
• Vijeće za konkurentnost, 29. veljače 2016.

Čelnici EU-a usvojili su na sastanku Europskog vijeća izjavu o konkurentnosti u kojoj se ističe važnost konkurentnosti u ostvarivanju rasta i stvaranju radnih mjesta te potreba za potpunim iskorištavanjem potencijala unutarnjeg tržišta. Njome se institucije i države EU-a potiču da radi povećanja konkurentnosti teže boljoj regulativi te da stave izvan snage nepotrebno europsko zakonodavstvo.

Izjavom se naglašava potreba Europe za povećanjem svoje međunarodne konkurentnosti u području usluga i proizvoda te u ključnim područjima poput energije i jedinstvenog digitalnog tržišta.

Njome se ujedno poziva na snažan multilateralni trgovinski sustav utemeljen na pravilima te ustraje na potrebi za sklapanjem ambicioznih bilateralnih trgovinskih sporazuma sa zemljama i blokovima izvan EU-a.

Čelnici EU-a u izjavi traže od Vijeća za konkurentnost da „redovito ocjenjuje ostvaren napredak u odnosu na razne elemente” koji imaju učinak na konkurentnost EU-a. Time se osnažuje uloga postupka provjere konkurentnosti.

• Zaključci Europskog vijeća, 18. i 19. veljače 2016.
• Europsko vijeće, 18. i 19. veljače 2016.

Vijeće je ispitalo vezu između integracije unutarnjeg tržišta i konkurentnosti EU-a na svjetskim tržištima, s posebnim naglaskom na tržišnim udjelima EU-a na globalnim izvoznim tržištima i s njima povezanim konkurentnim prednostima za EU.

Tijekom rasprave određeni broj delegacija podržao je potpunu i pravodobnu primjenu niza instrumenata trgovinskih politika EU-a kako bi se osigurali ravnopravni globalni tržišni uvjeti. U tom je smislu spomenuto i teško stanje u nekim industrijskim sektorima, npr. u industriji čelika.

Komisija je u bliskoj budućnosti najavila organizaciju konferencije dionika na visokoj razini o energetski intenzivnim industrijama, uključujući sektor čelika, kako bi se preispitalo trenutačno stanje i razmotrila odgovarajuća rješenja.

Rasprava je održana na temelju izvješća koje je pripremilo luksemburško predsjedništvo. Izvješćem se pruža pregled rada obavljenog u okviru luksemburškog predsjedanja i iznose preporuke o tome na koji je način u budućnosti moguće dodatno poboljšati uključivanje konkurentnosti u politike.

• Provjera konkurentnosti: izvješće luksemburškog predsjedništva
• Vijeće za konkurentnost, 30. studenoga i 1. prosinca 2015.

Ministri nadležni za konkurentnost održali su prve rasprave u okviru nedavno pokrenutog postupka provjere konkurentnosti. Njihove rasprave bile su usmjerene na:

• najnovije gospodarske trendove i brojčane podatke na temelju prezentacije Komisije, s naglaskom na mikroekonomskim pitanjima
• uključivanje konkurentnosti u politike na temelju popisa glavnih inicijativa EU-a koje mogu imati učinak na konkurentnost.

Mnogi su sudionici smatrali da je poduzećima EU-a potrebno pomoći kako bi povećali svoju razinu konkurentnosti i proširili se, i to tako da regulatorni uvjeti postanu jednostavni i predvidljivi. Time bi se doprinijelo i poticanju razine ulaganja u Europi.

Postoji širok konsenzus oko toga da bi pravila EU-a trebala biti učinkovitija te pružati stvarnu dodanu vrijednost i potrošačima i poduzećima.

Velik broj delegacija ukazao je na aspekte trgovinske politike u vezi s kapacitetima za konkurentnost europskih industrija i poduzeća.

Među glavnim izazovima koji se očekuju za povećanje konkurentnosti, spomenuti su sljedeći:

• digitalizacija jedinstvenog tržišta, industrije te malih i srednjih poduzeća
• primjena načelâ pametne regulative, a da se pritom ne ugrožava razina zaštite potrošača i radnika
• potpora inovacijskim klasterima.

Luksemburško predsjedništvo sastavilo je okviran i nesveobuhvatan popis aktualnih i budućih inicijativa koje bi mogle imati znatan učinak na konkurentnost, među ostalim i inicijativa o kojima se raspravlja u drugim sastavima Vijeća. Time je ministrima omogućen neformalan pregled ključnih predmeta za uključivanje konkurentnosti u politike.

Ishod rasprava predsjedništvu je omogućio da podnese izvješće proslijeđeno Vijeću za konkurentnost koje se sastalo 30. studenoga.

• Sastanak Vijeća za konkurentnost, 1. listopada 2015.