"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.

Za više informacija i promjenu postavki posjetite našu stranicu s politikom o kolačićima.

български español čeština dansk Deutsch eesti Ελληνικά English français Gaeilge hrvatski italiano latviešu lietuvių magyar Malti Nederlands polski português română slovenčina slovenščina suomi svenska
Skip to content

Ured europskog javnog tužitelja

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti proračunu EU-a.

Europski javni tužitelj

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) neovisno je tijelo Europske unije odgovorno za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima EU-a, što uključuje:

  • prijevare
  • korupciju
  • pranje novca
  • prekogranične prijevare u području PDV-a.

EPPO je započeo s radom 1. lipnja 2021.

Institucije i tijela EU-a te nadležna tijela iz 25 države članice koje su pristupile EPPO-u moraju prijaviti EPPO-u svaku kaznenu radnju koja utječe na proračun EU-a. Pojedinci također mogu prijaviti navodne slučajeve prijevare i drugih kaznenih djela.

Države članice sudionice

Dosad je 25 država članica EU-a odlučilo sudjelovati u naporima koji se ulažu u zaštitu proračuna EU-a od prijevara.

To su: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska.

Nakon što je Mađarska u svibnju 2026. podnijela zahtjev za pridruživanje, 10. srpnja 2026. Europska komisija potvrdila je njezino sudjelovanje u EPPO-u. Mađarska je 3. kolovoza 2026. postala 25. država članica sudionica.

Danska i Irska ostaju izvan EPPO-a jer obje imaju izuzeće od suradnje EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova.

Razlozi za uspostavu EPPO-a

Prije nego što je EPPO započeo s radom, istrage kaznenih djela kojima se šteti financijskim interesima EU-a mogla su provoditi isključivo nacionalna tijela, čiji su alati ograničeni jer ovlasti tih tijela prestaju na nacionalnim granicama.

Slično tome, tijela EU-a koja su EPPO-u prethodila u tom području, kao što su Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i Agencija Europske unije za kazneno pravosuđe (Eurojust), ne mogu pokretati kaznene istrage niti provoditi kazneni progon u državama članicama.

EPPO doprinosi uklanjanju tih nedostataka i suzbijanju kaznenih djela kojima se šteti proračunu EU-a.

Uloga i struktura EPPO-a

Uloga

Misija EPPO-a suzbijanje je prijevara usmjerenih protiv financija EU-a. Ured je ovlašten za istrage i kazneni progon kaznenih djela kojima se šteti financijskim interesima EU-a.

EPPO provodi prekogranične istrage prijevara povezanih sa sredstvima EU-a čiji iznos premašuje 10 000 eura ili prekograničnih prijevara u području PDV-a koje su izazvale štetu veću od 10 milijuna eura. Osim toga, blisko surađuje s nacionalnim tijelima kaznenog progona, kao i s drugim tijelima, poput Eurojusta i Europola.

Struktura

EPPO ima dvoslojnu strukturu, koja se sastoji od središnje i nacionalne razine.

Središnja razina

Središnja razina sa sjedištem u Luxembourgu sastoji se od glavnog europskog tužitelja i kolegija tužitelja.

Glavni europski tužitelj na čelu je EPPO-a, organizira njegov rad i zastupa Ured pri kontaktima s institucijama EU-a, državama članicama i zemljama izvan EU-a.

Laura Codruţa Kövesi imenovana je prvom glavnom europskom tužiteljicom u listopadu 2019.

Vijeće je u ožujku 2026. postiglo dogovor o imenovanju Andrésa Rittera novim glavnim europskim tužiteljem, s učinkom od 1. studenoga 2026. Glavnog europskog tužitelja sporazumno imenuju Vijeće i Europski parlament.

Kolegij tužitelja glavno je strateško i nadzorno tijelo EPPO-a. Definira strategiju EPPO-a, donosi njegova interna pravila i osigurava dosljedan pristup istragama i kaznenom progonu u svim državama članicama sudionicama.

Čine ga glavna europska tužiteljica i tužitelji iz država članica sudionica. Vijeće ima važnu ulogu u imenovanju europskih tužitelja. Svaka država članica sudionica predlaže kandidate za tu funkciju, a nakon neovisne ocjene Vijeće imenuje po jednog europskog tužitelja za svaku državu članicu.

Stalna vijeća prate i vode istrage te donose operativne odluke.

Nacionalna razina

Nacionalna razina sastoji se od delegiranih europskih tužitelja.

Delegirani europski tužitelji, koji dolaze iz 25 zemlje EU-a koje sudjeluju u EPPO-u, odgovorni su za provedbu kaznenih istraga i kaznenog progona. Djeluju potpuno neovisno o svojim nacionalnim tijelima.

Kako je tekla uspostava EPPO-a

Europska komisija još je 2013. podnijela prijedlog za uspostavu Ureda europskog javnog tužitelja. Za njegovo odobrenje bili su potrebni jednoglasni dogovor u Vijeću i suglasnost Europskog parlamenta.

Nakon više od tri godine pregovora Vijeće nije uspjelo postići jednoglasan dogovor o prijedlogu. Izostanak jednoglasnosti Vijeće je zabilježilo u veljači 2017., a sljedećeg mjeseca potvrdilo ga je Europsko vijeće.

U takvoj situaciji Ugovori EU-a omogućuju skupini od najmanje devet država članica da uspostavi pojačanu suradnju.

U travnju 2017. pokrenuta je pojačana suradnja u vezi s EPPO-om. U listopadu 2017. 20 država članica složilo se oko uspostave EPPO-a i Vijeće je donijelo uredbu o EPPO-u koja je stupila na snagu 20. studenoga 2017.

Danas, nakon pristupanja Mađarske u kolovozu 2026., sve države članice EU-a osim Danske i Irske sudjeluju u EPPO-u.

Posljednja izmjena: 3. kolovoza 2026.