Kompas konkurentnosti
Kompasom konkurentnosti utvrđuje se plan kojim će se Europi omogućiti da ponovno ostvari gospodarski rast i blagostanje.
Zašto Kompas konkurentnosti?
U posljednjih 20 godina produktivnost Europe zaostaje za drugim velikim gospodarstvima. Potrebno je hitno djelovanje kako bi se oživjela njezina konkurentnost.
Zbog toga su u Izjavi iz Budimpešte iz studenoga 2024. čelnici i čelnice EU-a naglasili hitnost provedbe novog dogovora o europskoj konkurentnosti, utemeljenog na potpuno integriranom jedinstvenom tržištu.
Ne možemo se više voditi uobičajenim praksama.
Izjava iz Budimpešte
S obzirom na taj zahtjev čelnika i čelnica Europska komisija u siječnju 2025. predstavila je Kompas konkurentnosti.
Kompas se temelji na preporukama koje je Mario Draghi iznio u svojem izvješću o budućnosti europske konkurentnosti.
Ciljevi
Cilj je Kompasa konkurentnosti olakšati i ubrzati poslovanje te osigurati blagostanje Europe.
Kompas usmjerava rad Komisije za razdoblje 2024. – 2029. na temelju triju stupova, a to su:
- smanjenje inovacijskog jaza u odnosu na glavne konkurente EU-a
- povezivanje dekarbonizacije i konkurentnosti
- smanjenje ovisnosti i povećanje sigurnosti.
Inovacije
Prvi stup usmjeren je na poticanje rasta inovacijama.
Čelnici i čelnice EU-a naglasili su potrebu za poticanjem okružja koje je pogodnije za inovacije i koje se temelji na izvrsnoj znanosti kako bi se inovativni proizvodi brže i u širim razmjerima stavili na tržište.
Komercijalno se iskorištava samo trećina patenata registriranih u EU-u. Kako bi se smanjio inovacijski jaz u odnosu na konkurente EU-a i Europa zauzela vodeći položaj u području istraživanja i inovacija na globalnoj razini, u okviru Kompasa konkurentnosti navode se prijedlozi koji za cilj imaju:
- pomoći start-up poduzećima u pokretanju i širenju poslovanja
- poticati razvoj i industrijska primjena umjetne inteligencije
- pojednostaviti i uskladiti pravna pravila na razini EU-a
- poticati novi financijski proizvodi (primjerice poduzetnički kapital)
- olakšati mobilnost talenata i povećati rashodi za istraživanje i razvoj
- razvijati računalne infrastrukture, infrastrukture u oblaku te mrežne, satelitske i podatkovne infrastrukture.
Nadalje, nove mjere kojima se želi ostvariti vodeći položaj EU-a u strateškim tehnološkim sektorima, kao što su umjetna inteligencija, poluvodičke i kvantne tehnologije, napredni materijali, biotehnologija, tehnologije čiste energije, robotika, svemir, povezana i autonomna mobilnost, trebale bi Europi omogućiti da ojača svoju tehnološku suverenost i konkurentnost.
Dekarbonizacija
Zemlje EU-a predane su cilju da EU do 2050. postane klimatski neutralan.
Politike dekarbonizacije snažan su pokretač rasta ako se dobro integriraju u industrijske, konkurentske, ekonomske i trgovinske politike.
Kako bi bio konkurentniji, EU istodobno mora riješiti strukturne probleme koji su razlog za visoke cijene energije u Europi i njegovu ovisnost o uvozu fosilnih goriva.
Drugi stup Kompasa konkurentnosti obuhvaća sljedeće inicijative Komisije, čiji je cilj učinkovita dekarbonizacija gospodarstva:
- plan za čistu industriju i akt o ubrzavanju industrijske dekarbonizacije kako bi se proizvođačima pomoglo da prijeđu na čistu proizvodnju i tehnologije te kako bi se promicali novi kružni poslovni modeli
- akcijski plan za priuštivu energiju kako bi se olakšao pristup jeftinoj energiji
- plan za postupno ukidanje uvoza ruskih fosilnih goriva kako bi se smanjila energetska ovisnost EU-a
- akcijski plan za elektrifikaciju i paket mjera za europske mreže kako bi se modernizirala i proširila energetska mreža i infrastruktura EU-a
- izmjene europskog zakona o klimi kako bi se utvrdio cilj smanjenja emisija za 90 % do 2040.
- akt o kružnom gospodarstvu kako bi se poticala bolja upotreba i ponovna upotreba resursa.
- Plan za čistu industriju
-
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
- Akcijski plan za priuštivu energiju
- Europski akcijski plan za čelik i metale
Sigurnost
U Kompasu se ističu i trgovina kao ključni pokretač blagostanja EU-a i potreba da EU diversificira i ojača svoje lance opskrbe te osigura njihovu otpornost.
Trgovina
Komisija namjerava potpisati i provesti dodatne trgovinske sporazume te sklopiti partnerstva za čistu trgovinu i ulaganja kako bi pomogla u osiguravanju opskrbe kritičnim sirovinama, čistom energijom, održivim gorivima namijenjenima uporabi u prometu i čistim tehnologijama iz cijelog svijeta.
Komisija je pokrenula i platformu kojom se poduzeća iz EU-a osnažuju za djelotvornu nabavu proizvoda i sirovina povezanih s energijom.
Planirano preispitivanje pravila o javnoj nabavi, uključujući davanje prednosti europskim proizvodima u javnoj nabavi, bit će usmjereno na jačanje tehnološke sigurnosti i domaćih lanaca opskrbe.
Obrana
U Kompasu konkurentnosti naglašava se potreba za daljnjom suradnjom među državama članicama u području obrane, i to sudjelovanjem u zajedničkoj nabavi i zajedničkom istraživanju i razvoju te udruživanjem resursa.
Pripravnost
Kompasom se također naglašava potreba za konkretnim mjerama kako bi se poboljšala pripravnost EU-a za postojeće i potencijalne prijetnje.
Pokretači konkurentnosti
U Kompasu je utvrđeno pet načina kojima se može osigurati konkurentnost EU-a u svim sektorima.
Pojednostavnjenje
Komisija je predstavila niz prijedloga za pojednostavnjenje pravila, smanjenje regulatornog opterećenja i ubrzavanje administrativnih postupaka kako bi Europa postala privlačnija za ulaganja.
Jedan je od ciljeva smanjenje administrativnog opterećenja za MSP-ove za najmanje 35 %.
Pojednostavnjenje pravila EU-a
Dovršetak i širenje jedinstvenog tržišta
Komisija želi raditi na uklanjanju postojećih prepreka kako bi sva poduzeća mogla u potpunosti iskoristiti prednosti koje zbog svoje veličine nudi jedinstveno tržište zahvaljujući horizontalnoj strategiji za jedinstveno tržište.
Posebna pozornost posvetit će se MSP-ovima i start-up poduzećima.
Jedinstveno tržište
Financiranje
Budući da će konkurentnija, inovativnija i dekarbonizirana Europa imati velike potrebe za financiranjem, EU treba bolje mobilizirati privatna ulaganja i preciznije usmjeravati javna sredstva. Zbog toga je Komisija predstavila strategiju o uniji štednje i ulaganja.
U okviru Kompasa predviđeni su i prijedlozi za:
- produbljivanje integracije tržišta kapitala EU-a
- pomoć u mobilizaciji kapitala za europske projekte
- usmjeravanje štednje u gospodarstvo
- stvaranje dodatnih kapaciteta financiranja za banke promicanjem sekuritizacijskog tržišta EU-a.
Unija štednje i ulaganja
Komisija je ujedno predložila restrukturiranje sljedećeg dugoročnog proračuna (višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034.) kako bi se poduprla konkurentnost EU-a.
Novi Europski fond za konkurentnost (ECF) objedinit će 14 postojećih pojedinačnih programa u jedan pravilnik, s jedinstvenom platformom za podnošenje zahtjeva. Obuhvaća četiri područja, a to su:
- zdravlje, biotehnologija, poljoprivreda i biogospodarstvo
- otpornost, sigurnost, obrana i svemir
- digitalno vodstvo
- čista tranzicija i industrijska dekarbonizacija.
Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2028. – 2034.
Vještine
Kako bi se osigurala bolja usklađenost između dostupnosti vještina i potražnje na tržištu rada, Komisija različitim planovima i inicijativama nastoji izgraditi uniju vještina.
Komisija usto namjerava predstaviti plan za kvalitetna radna mjesta s ciljem uklanjanja prepreka koje ograničavaju pristup tržištu rada, posebno za žene, mlade, starije građane koji žele ostati gospodarski aktivni, niskokvalificirane osobe i osobe s invaliditetom.
Koordinacija politika
Komisija će predložiti novi alat za koordinaciju konkurentnosti, čiji će cilj biti bolje usklađivanje zajedničkih strateških interesa na razini EU-a i na nacionalnoj razini.
Njime bi se EU-u i državama članicama trebalo pomoći da:
- rade na zajedničkim prioritetima konkurentnosti u odabranim ključnim područjima
- surađuju na projektima od zajedničkog europskog interesa.
Uloga Vijeća u Kompasu konkurentnosti
Europsko vijeće odgovorno je za utvrđivanje opće političke strategije i vodstva za EU.
Čelnici i čelnice EU-a utvrdili su „naprednu i konkurentnu Europu” kao jedan od ključnih elemenata strateškog programa za razdoblje 2024. – 2029., u kojem se utvrđuju prioriteti za rad EU-a na politikama.
Vijeće EU-a djeluje kao suzakonodavac, zajedno s Europskim parlamentom, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.
To znači da će ministri i ministrice EU-a, koji će se sastajati u različitim sastavima Vijeća, raspravljati o predloženim mjerama nakon što Komisija podnese prijedloge za novo zakonodavstvo najavljeno u Kompasu konkurentnosti. Korak nakon toga bit će pregovori s Europskim parlamentom o konačnom obliku akata, a potom bi obje institucije trebale donijeti ta nova pravila, koja time postaju pravo EU-a.
Vidjeti također
Industrija
Klimatske promjene: što poduzima EU
Uloga EU-a u globalnoj trgovini
Posljednja izmjena: 16. lipnja 2026.