Moldova

Proširenje

Zahtjev za članstvo u EU-u

Moldova je 3. ožujka 2022. podnijela zahtjev za članstvo u EU-u.

Europska komisija objavila je 17. lipnja 2022. mišljenje o tom zahtjevu za članstvo u EU-u.

Europsko vijeće 23. lipnja 2022.dodijelilo je Moldovi status zemlje kandidatkinje. Pozvalo je Europsku komisiju da izvijesti Vijeće o ispunjavanju uvjeta navedenih u mišljenju Komisije o tom zahtjevu za članstvo.

Zaključci Europskog vijeća, 23. i 24. lipnja 2022.

Pregovori o pristupanju

U studenome 2023. Europska komisija izdala je preporuku o otvaranju pregovora o pristupanju s Moldovom. U prosincu 2023. čelnici i čelnice EU-a odlučili su otvoriti pregovore o pristupanju s Moldovom te su pozvali Vijeće da donese pregovarački okvir nakon što se poduzmu relevantni koraci utvrđeni u izvješću Komisije od 8. studenoga 2023.

U skladu s revidiranom metodologijom proširenja Vijeće je 21. lipnja 2024. odobrilo pregovarački okvir, a četiri dana kasnije EU je održao prvu međuvladinu konferenciju s Moldovom kako bi s njome otvorio pregovore o pristupanju.

Konferencije o pristupanju

Pregovori o pristupanju odvijaju se na međuvladinim konferencijama (koje se često nazivaju i „konferencije o pristupanju”), na kojima sudjeluju ministri i veleposlanici država članica EU-a i zemlje kandidatkinje. Pregovori obuhvaćaju skup zajedničkih prava i zakonodavstva („pravna stečevina EU-a”) i podijeljeni su u različita poglavlja ili skupine poglavlja, koja pokrivaju različita područja politike. Konferencije o pristupanju mogu se održavati na razini ministara ili zamjenika.

EU je 25. lipnja 2024. održao prvu konferenciju o pristupanju s Moldovom, na kojoj su službeno otvoreni pregovori o članstvu.

Konferencija o pristupanju s Moldovom, 25. lipnja 2024.

Na drugoj Konferenciji EU-a i Moldove o pristupanju, održanoj 15. lipnja 2026., stranke su otvorile pregovore o prvoj skupini poglavlja posvećenoj temeljnim pitanjima. Ta skupina poglavlja obuhvaća funkcioniranje demokratskih institucija, reformu javne uprave i gospodarske kriterije te uključuje pregovaračka poglavlja u nastavku:

poglavlje 23. – Pravosuđe i temeljna prava
poglavlje 24. – Pravda, sloboda i sigurnost
poglavlje 5. – Javna nabava
poglavlje 18. – Statistika
poglavlje 32. – Financijski nadzor.

Tijekom Konferencije EU je utvrdio privremena mjerila za prvu skupinu poglavlja i za 23. i 24. poglavlje koja je potrebno ispuniti prije nastavka pregovora o toj skupini poglavlja. EU je ujedno utvrdio mjerila za privremeno zatvaranje poglavlja 5., 18. i 32.

Na sastancima Europskog vijeća održanima prije druge Konferencije o pristupanju čelnici i čelnice EU-a u više su navrata pozvali Vijeće da bez odgode otvori skupine pregovaračkih poglavlja, počevši od skupine poglavlja o temeljnim pitanjima, u skladu s metodologijom proširenja i pristupom koji se temelji na zaslugama.

Druga Konferencija o pristupanju s Republikom Moldovom, 15. lipnja 2026.

Godišnji pregled napretka

Vijeće svake godine razmatra napredak koji su zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i partneri, uključujući Moldovu, postigli na svojem europskom putu.

Dansko predsjedništvo Vijeća 16. prosinca 2025. objavilo je zaključke koje je politički podržalo 26 država članica EU-a.

Zaključci predsjedništva o proširenju, 16. prosinca 2025.

Istočno partnerstvo

Usporedno s procesom proširenja EU i Moldova također surađuju na jačanju političkih i gospodarskih odnosa, među ostalim u okviru Istočnog partnerstva.

Sporazum o pridruživanju između EU-a i Moldove

Sporazum o pridruživanju između EU-a i Moldove stupio je na snagu 1. srpnja 2016., nakon njegove privremene primjene od 1. rujna 2014. Sporazumom o pridruživanju Moldovi se omogućuje ostvarivanje koristi od područja slobodne trgovine (detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini).

Vijeće za pridruživanje

Vijeće za pridruživanje službeno je tijelo uspostavljeno na temelju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Moldove u svrhu praćenja i nadzora provedbe tog sporazuma.

Na devetom sastanku Vijeća za pridruživanje EU-a i Moldove održanom 4. lipnja 2025. naglasak je bio na procesu pristupanja Moldove EU-u, političkom dijalogu i reformama, suradnji i konvergenciji u području vanjske i sigurnosne politike te gospodarskoj i sektorskoj suradnji.

Liberalizacija viznog režima

Liberalizacija viznog režima stupila je na snagu 28. travnja 2014. Bezvizni režim s Moldovom olakšava putovanja te poslovne i međuljudske kontakte. Taj režim primjer je napretka postignutog u pogledu poboljšanja mobilnosti s istočnim partnerima.

Liberalizacija viznog režima za Moldovu (priopćenje za medije, 14. ožujka 2014.)

Roaming

Moldova je 1. siječnja 2026. uključena u područje EU-a na kojem se primjenjuje načelo „u roamingu kao kod kuće”. To znači da Moldavci u EU-u, kao i građani EU-a u Moldovi sada mogu upućivati pozive, slati poruke i upotrebljavati mobilne podatke bez dodatnih naknada.

Tom će se mjerom doprinijeti daljnjoj integraciji Moldove u EU-ovo jedinstveno tržište, što je jedan od glavnih ciljeva Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Moldove.

Pogodnosti EU-ova sustava mobilnog roaminga proširuju se na Moldovu i Ukrajinu od 2026. (priopćenje za medije, 25. srpnja 2025.)

Trgovinski odnosi EU-a i Moldove

Trgovinski odnosi između EU-a i Moldove definirani su područjem slobodne trgovine uspostavljenim u okviru detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini (DCFTA) koji je dio Sporazuma o pridruživanju.

Konkretno, detaljnim i sveobuhvatnim sporazumom o slobodnoj trgovini:

ukidaju se uvozne carine za većinu robe kojom se trguje između EU-a i Moldove
omogućuje se širok zajednički pristup trgovini uslugama za oba partnera.

Osim toga, i poduzeća iz EU-a i moldavska poduzeća mogu osnovati društvo kćer ili podružnicu na nediskriminirajućoj osnovi. To znači da ih se pri osnivanju poduzeća tretira kao domaća poduzeća na partnerskom tržištu.

Roba kojom se najviše trguje između EU-a i Moldove obuhvaća strojeve i uređaje, proizvode iz kemijskih ili srodnih industrija, prijevoznu opremu i mineralne proizvode.

Podaci o trgovini

EU je daleko najveći trgovinski partner Moldove, koji je odgovoran za više od polovine njezine ukupne trgovine robom 2025., kojom se ostvario promet veći od 7 milijardi eura. Drugi najveći trgovinski partner Moldove je Kina, na koju otpada više od 13 % njezine trgovinske razmjene, a slijedi je Ukrajina s 10 %.

Udio trgovine robom Moldove s Rusijom znatno se smanjio i sada čini samo 2,2 % njezine ukupne trgovine robom.

Tekstualna verzija

EU: 55,9 %
Kina: 13,1 %
Ukrajina: 10,3 %
Turska: 7,2 %
Rusija: 2,2 %
Ostali: 11,3 %

Financijska potpora za Moldovu

Makrofinancijska pomoć

EU je najveći pružatelj financijske pomoći Moldovi. Od 2021. mobilizirano je više od 2,2 milijarde eura.

Slijedom vojne agresije Rusije na Ukrajinu i njezinih štetnih posljedica na gospodarsku i financijsku stabilnost Moldove, Vijeće je 4. travnja 2022. odlučilo za Republiku Moldovu osigurati novi program makrofinancijske pomoći u iznosu od 150 milijuna eura u obliku zajmova i bespovratnih sredstava.

Isplata sredstava počela je 2022. Sastoji se od tri obroka isplaćena u razdoblju od 2022. do 2024.

Vijeće donijelo mjeru pružanja pomoći Republici Moldovi u iznosu od 150 milijuna eura (priopćenje za medije, 4. travnja 2022.)

Plan rasta

Kako bi doprinijela integraciji Moldove u EU, Komisija je 10. listopada 2024. predstavila plan rasta za Moldovu. Cilj je tog plana potaknuti socioekonomsku konvergenciju s EU-om i ubrzati temeljne reforme. On počiva na trima stupovima, a to su:

podupiranje socioekonomskih i temeljnih reformi u Moldovi
poboljšanje pristupa Moldove jedinstvenom tržištu EU-a
povećanje financijske potpore u razdoblju od 2025. do 2027. putem Instrumenta za reforme i rast za Moldovu.

Vijeće je 18. ožujka 2025. dalo konačno zeleno svjetlo za financijski stup plana, Instrument za reforme i rast. Instrumentom će se Moldovi pružiti potpora u razdoblju od 2025. do 2027., a očekuje se da će se osigurati do 385 milijuna eura bespovratnih sredstava te zajmovi u iznosu od 1,5 milijardi eura.

To je najveći paket financijske potpore EU-a od neovisnosti Moldove i nadovezuje se na drugu znatnu potporu EU-a toj zemlji.

Sigurnost i obrana

Partnerstvo za sigurnost i obranu

EU i Moldova potpisali su partnerstvo za sigurnost i obranu 21. svibnja 2024., na osmom sastanku Vijeća za pridruživanje EU-a i Moldove. Moldova je prva zemlja koja je potpisala takvo partnerstvo s EU-om.

Tim se partnerstvom potiču dijalog i suradnja u područjima kao što su:

suzbijanje hibridnih prijetnji
kibernetička sigurnost
borba protiv dezinformacija
osposobljavanje i izgradnja kapaciteta.

Njime se također utire put istraživanju novih načina i područja suradnje u području sigurnosti i obrane.

Partnerstvo za sigurnost i obranu EU-a i Moldove (Europska služba za vanjsko djelovanje)

Misija partnerstva EU-a u Moldovi

Vijeće je uspostavilo Misiju partnerstva EU-a u Republici Moldovi (EUPM) u svibnju 2023., a njezin je mandat posljednji put produljen do 31. svibnja 2027.

Cilj je te civilne misije jačanje otpornosti sigurnosnog sektora Moldove u područjima upravljanja krizama i hibridnih prijetnji, uključujući kibernetičku sigurnost i borbu protiv inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama (FIMI).

EUPM pomaže Moldovi i regiji u cjelini da ojačaju svoju stabilnost i sigurnost.

Europski instrument mirovne pomoći

U razdoblju od 2021. do 2026. EU je u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) dodijelio 317 milijuna eura financijskih sredstava za potporu modernizaciji i operativnoj djelotvornosti moldavskih oružanih snaga.

Stoga je Moldova, nakon Ukrajine, druga po iznosu primljene pomoći iz Europskog instrumenta mirovne pomoći.

Potpora nakon vojne agresije Rusije na Ukrajinu

Humanitarna pomoć i civilna zaštita

Od početka ruskog rata protiv Ukrajine više od 1,8 milijuna ljudi koji bježe od rata ušlo je u Moldovu, koja je i dalje domaćin više od 127 000 ukrajinskih izbjeglica. U razdoblju od 2022. do 2025. EU je Moldovi dodijelio 84 milijuna eura humanitarne pomoći.

Moldova je aktivirala Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi pružila potporu Ukrajincima koji dolaze u Moldovu. Države članice EU-a Moldovi su ponudile različite oblike pomoći, među ostalim skloništa, higijenski pribor i agregate za proizvodnju električne energije.

Solidarnost EU-a s Ukrajinom

Upravljanje granicama

EU je s Moldovom potpisao sporazum o statusu u vezi s operativnim aktivnostima koje provodi Frontex. Sporazumom se Frontexu omogućuje raspoređivanje timova koji pomažu moldavskim tijelima u zadaćama upravljanja granicama kao što su registracija i granične kontrole.

Moldova: Vijeće donijelo odluku o potpisivanju sporazuma o operativnoj potpori Frontexa s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu (priopćenje za medije, 17. ožujka 2022.)

Privremena liberalizacija trgovine

Vijeće je 2022. donijelo uredbu o privremenoj liberalizaciji trgovine za sedam moldavskih poljoprivrednih proizvoda koji još nisu u potpunosti liberalizirani: rajčice, češnjak, stolno grožđe, jabuke, trešnje, šljive i sok od grožđa. Ta je mjera posljednji put produljena do 24. lipnja 2024., što je značilo da je Moldova mogla barem udvostručiti svoj izvoz tih proizvoda u EU bez ikakvih carina.

Vijeće je 18. rujna 2025. odlučilo povećati pristup tržištu za tih sedam proizvoda. Cilj je prijeći s privremenog režima na dugoročni sporazum kojim se osigurava gospodarska stabilnost i potiču trgovinski tokovi te istodobno štite osjetljivi poljoprivredni sektori EU-a.

Taj će sporazum uključivati snažne zaštitne mjere protiv narušavanja tržišta. Pristup tržištu uvjetovan je i temeljit će se na postupnom usklađivanju Moldove s posebnim poljoprivredno-prehrambenim standardima EU-a do 2027.

Energetika

Elektroenergetske mreže Ukrajine i Moldove 16. ožujka 2022. uspješno su sinkronizirane s europskom kontinentalnom mrežom.

Izjava europske povjerenice Simson o početku trgovine električnom energijom između Ukrajine i EU-a (priopćenje za medije, 28. lipnja 2022.)

Sankcije kao odgovor na djelovanja kojima se destabilizira Moldova

Vijeće je 28. travnja 2023. donijelo novi pravni okvir za ciljane mjere ograničavanja, kojim se EU-u omogućuje da propiše sankcije osobama odgovornima za podupiranje ili provedbu djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju:

suverenitet i neovisnost Republike Moldove
demokracija, vladavina prava, stabilnost ili sigurnost te zemlje.

Taj pravni okvir za ciljane mjere ograničavanja donesen je na zahtjev Republike Moldove.

Zahvaljujući tom režimu sankcija EU može, primjerice, ciljano djelovati protiv pojedinaca koji ometaju ili podrivaju demokratski politički proces (kao što je održavanje izbora) ili pokušavaju potkopati ustavni poredak, među ostalim nasiljem. Buduće mjere ograničavanja mogle bi biti usmjerene i na pojedince koji su počinili teške financijske povrede u vezi s javnim sredstvima i neovlaštenim izvozom kapitala.

Režim sankcija primjenjuje se na 29 pojedinaca i 5 subjekata, a posljednji je put produljen do 29. travnja 2027.

Sankcije se sastoje od zamrzavanja imovine i zabrane stavljanja financijskih sredstava na raspolaganje sankcioniranim pojedincima i subjektima. Fizičkim osobama na koje se primjenjuju sankcije usto je zabranjeno putovati u EU.

Pokušaji destabilizacije Republike Moldove znatno su se intenzivirali od početka ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine i izravna su prijetnja stabilnosti i sigurnosti vanjskih granica EU-a.