Skip to content

Poticanje strukturnih reformi i ulaganja: fleksibilnost pravila Pakta o stabilnosti i rastu

Pregled

Kako bi se poduprli napori EU-a na povećanju razina ulaganja i poticanju strukturnih reformi, Europsko vijeće složilo se u srpnju 2014. da postoji potreba za istraživanjem načina na koji bi se postojeća pravila Pakta o stabilnosti i rastu mogla fleksibilnije primjenjivati, a da ih se ne izmijeni.

Slijedom smjernica Europskog vijeća Europska komisija izdala je u siječnju 2015. komunikaciju pod naslovom „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu”.

U njoj se objašnjava kako Komisija namjerava fleksibilnije primjenjivati Pakt o stabilnosti i rastu pri ocjenjivanju usklađenosti država članica s pravilima Pakta.

Komisija već primjenjuje svoje novo tumačenje pravila Pakta, s obzirom na to da nema potrebe za izmjenom postojećih pravila te stoga ni potrebe za zakonodavnim mjerama.

Vijeće je u veljači 2016. potvrdilo zajednički dogovoreno stajalište o navedenoj komunikaciji, na temelju kojeg će se ažurirati „Kodeks ponašanja”, tj. sadašnje tumačenje načina na koji bi se pravila Pakta o stabilnosti i rastu trebala primjenjivati („Specifikacije za provedbu Pakta o stabilnosti i rastu”).

Ključni ciljevi

Fleksibilnija primjena pravila Pakta o stabilnosti i rastu trebala bi pomoći:

  • potaknuti provedbu strukturnih reformi
  • potaknuti ulaganja.

U Vijeću

Veljača 2016.: Vijeće je potvrdilo zajednički dogovoreno stajalište o fleksibilnoj primjeni Pakta o stabilnosti i rastu. Na temelju dogovorenog stajališta ažurirat će se Kodeks ponašanja o provedbi Pakta o stabilnosti i rastu.

Prosinac 2015.: Vijeće je potvrdilo zajednički dogovoreno stajalište o fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu. Gospodarski i financijski odbor složio se sa stajalištem.

Listopad 2015.: Vijeće za ekonomske i financijske poslove raspravljalo je o komunikaciji Komisije o fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu na temelju prezentacije predsjedatelja Gospodarskog i financijskog odbora.

Siječanj 2015.: Vijeće je raspravljalo o fleksibilnoj primjeni pravila Pakta o stabilnosti i rastu te se usredotočilo na primjenu „klauzule o strukturnim reformama” i „kauzule o ulaganjima”. Vijeće se ujedno složilo s time da Gospodarski i financijski odbor nastavi s tehničkom analizom komunikacije Komisije.

Smjernice o uporabi fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu: ključne točke

U komunikaciji o primjeni fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu glavna je tema fleksibilnija primjena pravila Pakta o stabilnosti i rastu uzimanjem u obzir sljedećih čimbenika:

  1. strukturnih reformi koje poduzimaju države članice
  2. investicijskih aktivnosti koje provode vlade
  3. konjunkturnih uvjeta u svakoj državi članici.

1. Fleksibilna primjena „klauzule o strukturnim reformama”

Klauzula o strukturnim reformama neće se jednako primjenjivati na države članice koje su obuhvaćene preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu i na one koje su obuhvaćene korektivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu.

Države članice obuhvaćene preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu

Postojeća pravila:

državama članicama obuhvaćenima preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu dopušteno je privremeno odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja (SPC) ili od fiskalnog plana prilagodbe za njegovo postizanje ako provode velike strukturne reforme. Tim se pravilom državama članicama daje mogućnost pokrivanja kratkoročnih troškova provedbenih reformi kojima se ostvaruje dugoročna korist te im se daje više vremena za postizanje njihova srednjoročnog proračunskog cilja.

Fleksibilna primjena:

Odstupanja se mogu odobriti ako strukturne reforme udovoljavaju nizu kriterija, odnosno:

  • ako su „velike”
  • ako se njima ostvaruju provjerljivi dugoročni pozitivni učinci na proračun
  • ako su u potpunosti provedene.

Osim toga, ta odredba primjenjivala bi se na one države članice koje još nisu počele provoditi reforme, ali već mogu dostaviti detaljne planove s jasno utvrđenim mjerama i vjerodostojnim rokovima za njihovu provedbu.

Odobreno privremeno odstupanje ne smije prelaziti 0,5 % BDP-a, a države članice svoj srednjoročni proračunski cilj moraju postići u roku od četiri godine.

Osim toga, države članice kojima je odobreno odstupanje moraju zadržati granicu sigurnosti kako bi se osiguralo da odstupanje ne dovede do situacije u kojoj državni deficit prelazi 3 % BDP-a.

Vijeće će odobriti privremeno odstupanje nakon što Komisija dovrši procjenu i potvrdi da su dogovorene reforme u potpunosti provedene.

Države članice obuhvaćene korektivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu

Postojeća pravila:

Komisija mora ispitati relevantne srednjoročne gospodarske, proračunske i druge čimbenike u državi članici prije nego što može pokrenuti postupak u slučaju prekomjernog deficita ili predložiti produljenje rokova za smanjenje prekomjernog deficita. Tim čimbenicima obuhvaćena je provedba strukturnih reformi.

Fleksibilna primjena:

Uzimanje u obzir većih strukturnih reformi koje su u tijeku teplanova za veće strukturne reforme. Takvi planovi moraju sadržavati jasne mjere i realistične rokove za njihovu provedbu.

To znači da Komisija, ako zemlja koja je obuhvaćena korektivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu ima održive planove reformi, može:

  • preporučiti da Vijeće odobri produljenje roka za smanjenje prekomjernog deficita za one zemlje koje su već obuhvaćene postupkom u slučaju prekomjernog deficita
  • preporučiti da Vijeće odobri dulji rok za smanjenje prekomjernog deficita pri pokretanju postupka u slučaju prekomjernog deficita.

Praćenje

Provedba reformi pratit će se u okviru europskog semestra. Zemlja koja podliježe postupku u slučaju prekomjerne neravnoteže morat će opisati svoje strukturne reforme u planu korektivnog djelovanja. U tom će se slučaju provedba reformi pratiti u okviru postupka u slučaju prekomjerne neravnoteže.

2. Fleksibilna primjena „klauzule o ulaganjima”

Ulaganja u vezi s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU)

Predložena fleksibilna primjena:

1. ne pokretati postupak u slučaju prekomjernog deficita za one države članice čijim se državnim deficitom krši referentna vrijednost od 3 % BDP-a ako je kršenje uzrokovano ulaganjem u projekt koji sufinancira EFSU. Međutim, odstupanje od ciljanog deficita mora biti malo i privremeno.

2. Ne uzimati u obzir mala kršenja referentne vrijednosti duga, 60 % BDP-a, ako vlada sudjeluje u ulaganjima povezanima s EFSU-om.

Ta bi se pravila primjenjivala na sve države članice, bez obzira na to jesu li obuhvaćene preventivnim ili korektivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu.

Druga ulaganja

Postojeća pravila:

Paktom o stabilnosti i rastu dopuštena su privremena odstupanja od srednjoročnog proračunskog cilja ili od fiskalnog plana prilagodbe za njegovo postizanje za one države članice čija se ulaganja mogu smatrati istovjetnima većim strukturnim reformama.

Fleksibilna primjena:

„klauzula o ulaganjima” primjenjivat će se na javna ulaganja tako da se u obzir uzme specifična situacija u svakoj državi članici.

To znači da će državama članicama čija se ulaganja mogu smatrati jednakovrijednima većim strukturnim reformama biti odobreno privremeno odstupanje od njihova srednjoročnog proračunskog cilja ili plana prilagodbe za njegovo postizanje ako je ispunjeno sljedeće:

  • njihov rast BDP-a je negativan ili njihov BDP ne doseže svoj potencijal
  • odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja ili plana za njegovo postizanje ne vodi do državnog deficita većeg od 3 % BDP-a, a primjerena granica sigurnosti je očuvana kako bi se spriječilo takvo kršenje
  • razine ulaganja povećane su uslijed odobrenog odstupanja
  • odstupanje je povezano s činjenicom da određena država članica sufinancira projekte koji se financiraju i iz programa EU-a te EFSU-a
  • država članica nadomješta privremena odstupanja u roku utvrđenom u programu države članice (program stabilnosti za države članice europodručja i program konvergencije za države članice koje nisu u europodručju).

Ta bi se pravila primjenjivala na države članice obuhvaćene preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu.

Europska komisija preispitat će primjenu klauzula o strukturnoj reformi i klauzula o ulaganjima do kraja lipnja 2018. Pritom će, među ostalim, ispitati jesu li klauzulom o ulaganjima potaknuta nova ulaganja te koje su implikacije daljnje primjene te klauzule.

3. Konjunkturni uvjeti

U okviru preventivnog dijela Pakta uveden je pristup kojim će se voditi više računa o gospodarskom ciklusu države članice. Komisija će primjenjivati složeniju metodu („matricu”) za uspostavu fiskalnog plana prilagodbe svake zemlje, ovisno o tome je li zemlja u gospodarskim teškoćama ili se gospodarski oporavlja.

Pri ocjenjivanju stanja u zemlji na koju se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita (korektivni dio Pakta) Komisija će u što većoj mjeri razlikovati proračunska kretanja koja su pod državnom kontrolom od onih koja su povezana s neočekivanim padom gospodarske aktivnosti.

Očekuje se da će Europska komisija Vijeću do 30. lipnja 2018.podnijeti izvješće o preispitivanju učinkovitosti matrice. Posebno će ispitati je li se matricom uspješno doprinijelo promicanju protucikličnih politika država članica i postizanju njihovih srednjoročnih ciljeva. Provjerit će i je li se njome omogućilo smanjenje javnog duga „zadovoljavajućim tempom”.

Što je Pakt o stabilnosti i rastu?

Pakt o stabilnosti i rastu, kojim se osigurava i sprečavanje i odvraćanje, sastoji se od rezolucije i dviju uredaba Vijeća:

  • o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika
  • o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita.

Što je srednjoročni proračunski cilj?

Srednjoročni proračunski cilj (SPC) odnosi se na ciljani strukturni proračunski saldo svake države članice u odnosu na BDP, za koji se očekuje da će ga svaka zemlja dosegnuti u određenom vremenskom roku. Srednjoročnim proračunskim ciljem zahtijeva se da stanja proračuna država članica budu blizu uravnoteženosti ili u višku. Nadalje, on pomaže osigurati da države članice poštuju zahtjeve za održavanjem svojeg javnog duga ispod 60 % BDP-a, a državnog deficita ispod 3 % BDP-a te da njihove javne financije budu sveukupno održive.

Srednjoročni proračunski cilj utvrđuje se za svaku pojedinu zemlju svake tri godine. Može se i češće preispitivati ako država članica provodi strukturne reforme koje imaju učinak na njezine javne financije.

Napredak koji bi države članice svake godine trebale ostvariti u postizanju tog cilja naziva se „plan prilagodbe za postizanje srednjoročnog proračunskog cilja” i utvrđuje se za svaku pojedinu zemlju. Napredak se prati odgovarajućim postupcima izvješćivanja u sklopu europskog semestra.

Povezani dokumenti i publikacije

Vidi također