"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i pitanja potrošača
Videokonferencija ministara i ministrica nadležnih za zapošljavanje i socijalna pitanja, 9. lipnja 2020.
Najvažniji rezultati
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Ministri i ministrice EU-a nadležni za zapošljavanje i socijalna pitanja održali su svoj treći sastanak tijekom pandemije bolesti COVID-19. U središtu rasprave prvi je put bio oporavak. Ministri i ministrice posebice su razmijenili mišljenja o tome kako nacionalne politike zapošljavanja i socijalne politike učiniti snažnijima a tržišta rada otpornijima u svrhu prevladavanja posljedica pandemije bolesti COVID-19.
Trenutačna kriza neizmjerno je utjecala na naše radne navike – rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme postali su norma, a upotreba digitalnih tehnologija u porastu je. U tom kontekstu ključno je da naše politike budu primjerene. Otpornije gospodarstvo EU-a zahtijeva kvalificiraniju radnu snagu. Stoga trebamo uvelike ulagati u obrazovanje i osposobljavanje, posebice u usavršavanje i prekvalifikaciju radnika i zaposlenika diljem Unije.
Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog suda Republike Hrvatske
Rasprava se zasnivala na sljedećim pitanjima koja je pripremilo predsjedništvo:
Tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 često se primjenjuju različiti fleksibilni radni uvjeti, kao što su rad na daljinu, fleksibilno radno vrijeme i inovativne informacijske i komunikacijske tehnologije. Smatrate li da bi njihova daljnja upotreba u budućnosti dugoročno bila gospodarski i društveno korisna?
Koji su vaši planovi u vezi s usavršavanjem/prekvalifikacijom, s obzirom na promjene u svijetu rada uzrokovane bolešću COVID-19 i s obzirom na digitalnu i zelenu tranziciju koje su u tijeku?
U kontekstu pandemije bolesti COVID-19, kako pristupate rješavanju pitanja zaštite i promicanja rodne ravnopravnosti, posebice u odnosu na ranjive skupine?
Ministri i ministrice pozdravili su donošenje paketa za oporavak, ali su istaknuli da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 stvorila ozbiljne izazove u području politike zapošljavanja i socijalne politike, posebice zbog široke upotrebe alata informacijske tehnologije, rada na daljinu i održavanja videokonferencija. Ministri i ministrice kao najizazovnija pitanja utvrdili su društvenu izolaciju, zaštitu podataka, zdravlje radnika te zaštitu prava zaposlenika i radnika. U pogledu radikalne preobrazbe obrazaca rada mnoge su delegacije istaknule potrebu da se nastavi socijalni dijalog te važnu ulogu koju bi socijalni partneri trebali imati u toj tranziciji.
Ministri i ministrice također su istaknuli da je trenutačnom krizom samo naglašena potreba za usavršavanjem i prekvalifikacijom kao načinima podupiranja gospodarskog oporavka i socijalne kohezije te izgradnje gospodarstva i društava koji bi bili otporniji na buduće izazove.
U pogledu rodne ravnopravnosti mnogi su ministri i ministrice utvrdili da nasilje u obitelji kao ozbiljno pitanje uslijed ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19. Razmijenili su iskustva u vezi s borbom protiv nasilja u obitelji i pružanjem pomoći žrtvama.
Ministri i ministrice općenito su se složili da bi politike oporavka trebalo oblikovati imajući na umu rodnu ravnopravnost, posebice s obzirom na činjenicu da ključne zadaće tijekom trenutačne zdravstvene krize obavljaju žene.
U ovim teškim vremenima medicinske sestre, zdravstveni i socijalni radnici te radnici u neformalnoj skrbi, od kojih su većina žene, na prvoj su liniji borbe protiv bolesti. U toj situaciji pitanje rodne ravnopravnosti pokazalo se još većim izazovom. Naša je današnja rasprava pokazala da su nam za oporavak od krize potrebne odgovarajuće politike za rješavanje dugoročnih problema, poput nejednake raspodjele odgovornosti za skrb i rodnih razlika u plaćama.
Vesna Bedeković, hrvatska ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Pod točkom „Razno” predsjedništvo je izvijestilo ministre i ministrice o tekućem postupku semestra i o preporukama za pojedinu zemlju iz 2020.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
Trenutačna kriza neizmjerno je utjecala na naše radne navike – rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme postali su norma, a upotreba digitalnih tehnologija u porastu je. U tom kontekstu ključno je da naše politike budu primjerene. Otpornije gospodarstvo EU-a zahtijeva kvalificiraniju radnu snagu. Stoga trebamo uvelike ulagati u obrazovanje i osposobljavanje, posebice u usavršavanje i prekvalifikaciju radnika i zaposlenika diljem Unije.
U ovim teškim vremenima medicinske sestre, zdravstveni i socijalni radnici te radnici u neformalnoj skrbi, od kojih su većina žene, na prvoj su liniji borbe protiv bolesti. U toj situaciji pitanje rodne ravnopravnosti pokazalo se još većim izazovom. Naša je današnja rasprava pokazala da su nam za oporavak od krize potrebne odgovarajuće politike za rješavanje dugoročnih problema, poput nejednake raspodjele odgovornosti za skrb i rodnih razlika u plaćama.