Digitalna budućnost za Europu

Digitalna tranzicija u EU-u

Digitalne tehnologije mijenjaju naše živote, od načina kako komuniciramo do toga kako živimo i radimo. Digitalizacija bi mogla pružiti rješenja za mnoge izazove s kojima se Europa i Europljani suočavaju i ponuditi mogućnosti kao što su:

• otvaranje radnih mjesta
• unapređivanje obrazovanja
• poticanje konkurentnosti i inovacija
• borba protiv klimatskih promjena i omogućavanje zelene tranzicije.

Nakon pandemije bolesti COVID-19, digitalizacija je ključan element i za gospodarski oporavak i za otpornost europskih sektora zdravstva i skrbi. Digitalizacijom je EU-u dan dodatan poticaj za ubrzavanje tehnološke tranzicije poticanjem e-zdravstva i promicanjem razvojnih tehnologija kao što su računalstvo u oblaku, kvantne tehnologije i računalstvo visokih performansi.

Kako bismo naša društva i gospodarstva učinili spremnima za digitalno doba, EU je predan stvaranju sigurnog digitalnog prostora za građane i građanke te poduzeća na način koji je uključiv i pristupačan svima. To znači omogućavanje digitalne transformacije kojom se štite vrijednosti EU-a i temeljna prava i sigurnost građana i građanki te istodobno jača digitalna suverenost Europe.

„Put u digitalno desetljeće” EU-ov je program politike za digitalnu transformaciju. Njime se utvrđuju digitalni ciljevi i ključne etape koje treba ostvariti do 2030. Programom se u prvi plan stavljaju digitalne vještine i obrazovanje, a temelji se na četirima područjima: vještinama, poslovanju, javnoj upravi i infrastrukturi.

• Digitalno desetljeće Europe (Europska komisija)
• Videokonferencija članova i članica Europskog vijeća, 25. i 26. ožujka 2021.
• Europski plan oporavka

Ključna područja politika u vezi s digitalnom strategijom EU-a

EU radi na nekoliko politika kojima se potiče digitalna transformacija.

Digitalno desetljeće

Komisija je u ožujku 2021. predstavila Digitalni kompas u kojem se utvrđuju vizija i ciljevi za poticanje digitalizacije u EU-u do 2030. Strategija uključuje predloženu odluku o uspostavi programa politike „Put u digitalno desetljeće”, kojim se utvrđuje upravljački okvir za postizanje digitalnih ciljeva do 2030.

Vijeće je donijelo program 8. prosinca 2022.

• Digitalna tranzicija: oblikovanje digitalne budućnosti EU-a
• „Put u digitalno desetljeće”: Vijeće donijelo ključni program politike za digitalnu transformaciju EU-a (priopćenje za medije, 8. prosinca 2022.)

Europska deklaracija o digitalnim pravima i načelima

EU u okviru Digitalnog kompasa želi donijeti europsku deklaraciju o digitalnim pravima i načelima. Cilj je te deklaracije definirati prava građana i građanki u digitalnom prostoru i uspostaviti okvir načela kojih su se EU i države članice suglasni pridržavati u digitalnoj transformaciji.

Ministri i ministrice EU-a nadležni za telekomunikacije u prosincu 2021. raspravljali su o prijedlogu Komisije. Izrazili su snažnu potporu deklaraciji, kojom bi se pojasnilo da na internetu vrijede ista temeljna prava kao i izvan njega.

Pregovori koje su tri institucije EU-a vodile o deklaraciji zaključeni su 14. studenoga 2022. Vijeće je donijelo deklaraciju 5. prosinca 2022.

Vijeće je 20. listopada 2023. odobrilo zaključke o digitalnom osnaživanju kako bi se zaštitila temeljna prava u digitalnom dobu i zajamčilo njihovo ostvarivanje.

• Europska deklaracija o digitalnim pravima i načelima (osnovne informacije)
• Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku (telekomunikacije), 3. prosinca 2021.
• Digitalno desetljeće Europe: digitalni ciljevi za 2030. (Europska komisija)
• Deklaracija o digitalnim pravima i načelima: vrijednosti EU-a i građani u središtu digitalne transformacije (priopćenje za medije, 14. studenoga 2022.)
• Vijeće utvrdilo viziju za zaštitu temeljnih prava u digitalnom svijetu (priopćenje za medije, 20. listopada 2023.)

Digitalne usluge

Internetske platforme važan su dio digitalnog tržišta i gospodarstva EU-a. Države članice EU-a prepoznaju potrebu za jačanjem, modernizacijom i pojašnjavanjem pravila za digitalne usluge kako bi se:

• zajamčila sigurnost korisnika na internetu
• omogućio rast inovativnih digitalnih poduzeća.

Pravni okvir EU-a za digitalne usluge nije se mijenjao otkad je 2000. donesena direktiva o elektroničkoj trgovini. U međuvremenu su se digitalne tehnologije, poslovni modeli i usluge mijenjali dosad nezabilježenom brzinom.

Paket o digitalnim uslugama EU-ov je odgovor na potrebu za regulacijom digitalnog prostora. Dvama zakonodavnim aktima u okviru tog paketa nastoje se utvrditi mjere za zaštitu korisnika uz istodobno podupiranje inovacija u digitalnom gospodarstvu.

Aktom o digitalnim uslugama uvode se nova pravila za zaštitu temeljnih prava građana i građanki EU-a na internetu. Stupio je na snagu 16. studenoga 2022.

Aktom o digitalnim tržištima stvaraju se ravnopravni uvjeti za poduzeća EU-a regulacijom velikih tehnoloških poduzeća. Stupio je na snagu 1. studenoga 2022.

• Akt o digitalnim tržištima (osnovne informacije)
• Akt o digitalnim uslugama (osnovne informacije)
• Zakonodavni paket o digitalnim uslugama (Europska komisija)
• Akt o digitalnim tržištima (infografika)

Podatkovno gospodarstvo

Zahvaljujući tehnološkom razvoju dostupan je sve veći broj podataka. Vijeće nastoji stvoriti jedinstveno tržište podataka usklađeno sa zajedničkim vrijednostima EU-a, uz omogućavanje opsežnije razmjene podataka i ponovne uporabe podataka među sektorima i preko granica.

Europska komisija predložila je europsku strategiju za podatke kojom će se olakšati digitalna transformacija u sljedećih pet godina. Na svojem izvanrednom sastanku u listopadu 2020. Europsko vijeće pozdravilo je tu strategiju, kojom se podupiru globalne digitalne ambicije EU-a, kako bi se izgradilo istinsko europsko konkurentno podatkovno gospodarstvo, uz istodobno osiguravanje europskih vrijednosti i visoke razine sigurnosti podataka, zaštite podataka i privatnosti.

Važna sastavnica europske strategije za podatke jest Akt o upravljanju podacima, čiji je cilj promicanje dostupnosti podataka za ponovnu uporabu u različitim sektorima i preko granica.

Aktom o upravljanju podacima uspostavit će se pouzdani mehanizmi za povećanje povjerenja u usluge podatkovnog posredovanja i poticanje podatkovnog altruizma u cijelom EU-u, a taj će akt istodobno imati središnju ulogu u omogućavanju i usmjeravanju uspostave zajedničkih interoperabilnih podatkovnih prostora na razini EU-a u strateškim sektorima kao što su energetika, mobilnost i zdravlje.

Vijeće je 16. svibnja 2022. odobrilo Akt o upravljanju podacima.

• Vijeće odobrilo Akt o upravljanju podacima (priopćenje za medije, 16. svibnja 2022.)
• Promicanje razmjene podataka: predsjedništvo postiglo dogovor s Parlamentom o Aktu o upravljanju podacima (priopćenje za medije, 30. studenoga 2021.)
• EU želi olakšati razmjenu podataka: Vijeće postiglo dogovor o stajalištu o Aktu o upravljanju podacima (priopćenje za medije, 1. listopada 2021.)
• Europska podatkovna strategija (Europska komisija)

Vijeće radi i na uredbi o usklađenim pravilima o pravednom pristupu podacima i njihovoj uporabi (Akt o podacima).

Glavni su ciljevi tog Komisijina prijedloga akta o podacima osigurati pravednu raspodjelu vrijednosti podataka među akterima u podatkovnom gospodarstvu te poticati pristup podacima i njihovu upotrebu.

Vijeće i Europski parlament postigli su 27. lipnja 2023. privremeni dogovor o Aktu o podacima.

• Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku (telekomunikacije), 3. lipnja 2022.

Kako bi se ubrzala digitalna tranzicija i ostvarila pametnija mobilnost u EU-u, Vijeće je revizijom direktive iz 2010. donijelo novi okvir za uvođenje inteligentnih prometnih sustava (ITS).

Revidiranom direktivom o ITS-u ujedno se nastoji ubrzati dostupnost i povećati interoperabilnost digitalnih podataka koji pokreću usluge kao što su planeri multimodalnih putovanja i navigacijske usluge. Time će se omogućiti komunikacija između vozila i cestovne infrastrukture kako bi se primjerice upozorilo na neočekivane situacije kao što su gužve u prometu. Vijeće je tu novu direktivu donijelo 23. listopada 2023.

• Vijeće donijelo novi okvir za poticanje uvođenja inteligentnih prometnih sustava (priopćenje za medije, 23. listopada 2023.)

Oporezivanje digitalnoga gospodarstva

Digitalne usluge predstavljaju sve veći izazov za postojeće sustave oporezivanja. Postojeća pravila kojima su uređena pitanja međunarodnog oporezivanja osmišljena su tako da se primjenjuju na poduzeća s fizičkom prisutnošću u nekoj zemlji. Stoga se dobit od digitalnih aktivnosti često ne oporezuje u zemlji u kojoj se dobit ostvaruje.

Radi se na prilagodbi sustavâ oporezivanja zemalja EU-a kako bi bile spremne za digitalno doba. EU ima važnu ulogu u tom procesu, osobito u kontekstu aktualnih pregovora u okviru Organizacije za gospodarski razvoj i suradnju (OECD), kojima se nastoji pronaći dugoročno rješenje utemeljeno na globalnom konsenzusu. Vijeće je unatoč tome spremno istražiti moguća rješenja na razini EU-a ako postizanje globalnog rješenja ne bude izgledno.

• Oporezivanje digitalnoga gospodarstva

Umjetna inteligencija

Umjetnom inteligencijom može se doprinijeti inovativnijem, učinkovitijem, održivijem i konkurentnijem gospodarstvu, a pritom i unaprijediti sigurnost, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu građana i građanki. Njome se podupire i borba protiv klimatskih promjena. Iako podupire razvoj tehnologije umjetne inteligencije, Vijeće je svjesno potencijalnih rizika i potiče etički pristup toj tehnologiji usmjeren na čovjeka.

Europsko vijeće u listopadu 2020. pozvalo je Komisiju da:

• predloži načine za povećanje europskih i nacionalnih javnih i privatnih ulaganja u uvođenje umjetne inteligencije te inovacije i istraživanje u tom području
• osigura bolju koordinaciju te više mreža i sinergije među europskim istraživačkim centrima na temelju izvrsnosti
• pruži jasnu i objektivnu definiciju visokorizičnih sustava umjetne inteligencije.

Komisija je u travnju 2021. objavila prijedlog uredbe čiji je cilj uskladiti pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji) i koordinirani plan koji obuhvaća skup zajedničkih djelovanja Komisije i država članica. Tim paketom pravila nastoji se povećati povjerenje u umjetnu inteligenciju i potaknuti razvoj i unapređivanje tehnologije umjetne inteligencije.

Vijeće je u listopadu 2021. raspravljalo o predloženom aktu, ističući, s jedne strane, znatne društvene i gospodarske koristi koje umjetna inteligencija može donijeti u širokom rasponu sektora i, s druge strane, potrebu da se zaštiti privatnost i zajamče sigurnost i zaštita.

Vijeće je 6. prosinca 2022. donijelo stajalište o novim pravilima za umjetnu inteligenciju.

• Akt o umjetnoj inteligenciji
• Akt o umjetnoj inteligenciji: Vijeće pozvalo na promicanje sigurne umjetne inteligencije kojom se poštuju temeljna prava (priopćenje za medije, 6. prosinca 2022.)
• Sigurna, zakonita i pouzdana umjetna inteligencija (informativna priča)

Nakon višemjesečnih pregovora koji su zaključeni maratonskim trodnevnim raspravama Vijeće i Europski parlament 9. prosinca 2023. postigli su privremeni dogovor o navedenom aktu.

Parlament i Vijeće, kao suzakonodavci EU-a, konačni su tekst formalno odobrili 23. travnja odnosno 21. svibnja 2024. Akt o umjetnoj inteligenciji trebao bi se primjenjivati od 2026.

• Akt o umjetnoj inteligenciji (UI): Vijeće dalo konačno zeleno svjetlo prvim pravilima o umjetnoj inteligenciji u svijetu (priopćenje za medije, 21. svibnja 2024.)
• Akt o umjetnoj inteligenciji: Vijeće i Parlament postigli dogovor o prvim pravilima za umjetnu inteligenciju u svijetu (priopćenje za medije, 9. prosinca 2023.)

Više radnih mjesta u području umjetne inteligencije

Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i robotici do 2025. u svijetu bi se moglo otvoriti 60 milijuna novih radnih mjesta.

Povezivost

Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da je potrebna brza i sveprisutna povezivost diljem EU-a kako bi se svim Europljanima i Europljankama omogućio pristup digitalnoj tehnologiji. EU je postavio ciljeve za povezivost do 2025., uključujući:

• gigabitnu povezivost za sve glavne socioekonomske pokretače
• neprekinutu pokrivenost mrežom 5G svih gradskih područja i glavnih kopnenih prometnih pravaca
• pristup internetskoj vezi od najmanje 100 Mbps za sva europska kućanstva.

Opći je cilj EU-a razviti usklađena pravila za usluge povezivosti u EU-u. Neke od mjera koje su već provedene jesu:

• podupiranje bežičnih mreža kao što je 5G
• ukidanje naknada za roaming u EU-u.

EU je u travnju 2022. donio revidirana pravila o roamingu u EU-u. Njima se osigurava da osobe tijekom putovanja u druge zemlje EU-a i dalje mogu zvati, slati tekstualne poruke i surfati internetom bez dodatnih naknada. Nova pravila primjenjivat će se do 2032.

• Vijeće odobrilo nastavak mobilnog roaminga bez dodatnih naknada (priopćenje za medije, 4. travnja 2022.)
• Povezivost (Europska komisija)

Kibernetička sigurnost

S obzirom na to da kibernetičke prijetnje i kaznena djela na internetu postaju sve brojniji i sofisticiraniji, EU radi na poboljšanju svoje sposobnosti za odgovor na njih te očuvanju integriteta, sigurnosti i otpornosti digitalne infrastrukture te komunikacijskih mreža i usluga. Snažnijim odgovorom u pogledu kibernetičke sigurnosti može se osigurati veće povjerenje u digitalnu tehnologiju te zaštititi siguran, otvoren i zaštićen kibernetički prostor. Tijekom izvanrednog sastanka Europskog vijeća u listopadu 2020. čelnici i čelnice EU-a pozvali su na jačanje sposobnosti EU-a da se štiti od kibernetičkih prijetnji, osigura sigurno komunikacijsko okružje, pogotovo kvantnim šifriranjem, i osigura pristup podacima za pravosudne potrebe i potrebe izvršavanja zakonodavstva.

• Kibernetička sigurnost

Budući da sve više kriminalaca upotrebljava tehnologiju za planiranje i počinjenje kaznenih djela, nadležna tijela sve se više oslanjaju na e-dokaze u borbi protiv kriminala. EU trenutačno raspravlja o novim pravilima kako bi se olakšao i ubrzao pristup e-dokazima.

• Bolji pristup e-dokazima u cilju borbe protiv kriminala

Europska digitalna identifikacija (eID)

U listopadu 2020. Europsko vijeće pozvalo je na razvoj okvira za sigurnu javnu elektroničku identifikaciju (eID) na razini EU-a, uključujući interoperabilne digitalne potpise, kako bi se ljudima pružila kontrola nad vlastitim identitetom i podacima na internetu te omogućio pristup javnim, privatnim i prekograničnim digitalnim uslugama.

Komisija je u lipnju 2021. predstavila prijedlog uredbe o europskoj elektroničkoj identifikaciji. Prijedlog uključuje stvaranje europske lisnice za digitalni identitet u obliku aplikacije koja omogućuje sigurnu pohranu i razmjenu dokumenata te upravljanje njima.

Vijeće je 6. prosinca 2022. donijelo stajalište za pregovore o elektroničkoj identifikaciji. Vijeće želi osigurati visoku razinu sigurnosti europske digitalne lisnice, kao i to da se njome poštuje privatnost podataka i da bude besplatna za sve.

Vijeće i Parlament 29. lipnja 2023. postigli su dogovor o Uredbi o elektroničkoj identifikaciji.

• Vijeće i Parlament postigli dogovor o europskom digitalnom identitetu (eID) (priopćenje za medije, 29. lipnja 2023.)
• Siguran digitalni identitet za sve

Digitalizacija pravosuđa

Dodatnom digitalizacijom pravosudnih sustava država članica može se poboljšati pristup građana i poduzeća pravosuđu te unaprijediti učinkovitost i djelotvornost sudskih postupaka.

Neke zemlje EU-a već su počele upotrebljavati digitalne alate u području pravosuđa, kao što su:

• vođenje digitalnih sudskih postupaka
• elektronička komunikacija između stranaka
• elektronički prijenos dokumenata
• videosaslušanja i videokonferencije.

Države članice trebale bi u većoj mjeri upotrebljavati digitalne alate u sudskim postupcima, vodeći računa da se pri tome ne ugrožavaju temeljna načela kao što su neovisnost i nepristranost sudova.

Vijeće je 8. prosinca 2023. donijelo uredbu o digitalizaciji prekogranične pravosudne suradnje i pristupa pravosuđu te prateću direktivu, kojima će se olakšati elektronička komunikacija u kontekstu postupaka prekogranične pravosudne suradnje u građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima.

Ministri i ministrice pravosuđa EU-a nedavno su odobrili i strategiju za e-pravosuđe za razdoblje od 2024. do 2028. Strategijom će se državama članicama pružiti smjernice za provedbu širokog raspona zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa kojima je zajednički cilj ubrzati proces digitalizacije i upotrebu digitalnih usluga u području pravosuđa.

• Predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli privremeni dogovor o poboljšanju razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom (priopćenje za medije, 14. prosinca 2022.)
• Digitalno pravosuđe: Vijeće donijelo pregovaračke mandate za dva prijedloga o digitalizaciji pravosudne suradnje i pristupa pravosuđu (priopćenje za medije, 9. prosinca 2022.)
• Vijeće donijelo nova pravila za modernizaciju pravosudne suradnje (priopćenje za medije, 4. studenoga 2020.)
• Vijeće usvojilo zaključke o digitalizaciji radi poboljšanja pristupa pravosuđu (priopćenje za medije, 13. listopada 2020.)
• EU poduzeo važan korak prema digitalizaciji pravosudnih sustava (priopćenje za medije, 8. prosinca 2023.)

Digitalna razmjena informacija

EU je u prosincu 2021. iznio prijedlog novog zakonodavstva kako bi se potaknula digitalna razmjena informacija između nacionalnih tijela i Eurojusta u predmetima povezanima s terorizmom.

U skladu s novim pravilima države članice morat će Eurojustu dostaviti informacije o svim kaznenim istragama koje se odnose na kaznena djela terorizma čim se takvi predmeti proslijede pravosudnim tijelima. Prijedlogom se:

• stvara moderan, digitalni sustav vođenja predmeta u kojem se pohranjuju te informacije i omogućuje njihova unakrsna provjera
• osnažuje Eurojust za bolje otkrivanje poveznica između transnacionalnih istraga i kaznenih progona u području terorizma te za proaktivno obavješćivanje država članica o pronađenim poveznicama
• stvara siguran digitalni komunikacijski kanal između država članica i Eurojusta
• pojednostavnjuje suradnja s trećim zemljama tako što se tužiteljima za vezu upućenima u Eurojust omogućuje pristup sustavu vođenja predmeta.

Vijeće je novi akt donijelo 18. rujna 2023.

• Vijeće donijelo novi propis EU-a o modernizaciji pravosudne suradnje u predmetima povezanima s terorizmom (priopćenje za medije, 18. rujna 2023.)