Regulacija bankovnog sektora
Bankovni okvir EU-a primjenjuje se na sve banke, druge kreditne institucije i investicijska društva koja posluju unutar EU-a. Njegov je cilj osigurati stabilnost i integritet uz zadržavanje povjerenja javnosti u financijski sustav.
Ciljevi bankovnog okvira EU-a
Zaštita deponenata
Zaštita sredstava deponenata osiguravanjem da su banke dobro kapitalizirane i sposobne izdržati financijske šokove.
Sprečavanje sistemskih rizika
Ublažavanje rizika koji bi mogli dovesti do financijskih kriza i destabilizirati gospodarstvo.
Usklađivanje standarda
Uspostava jedinstvenih pravila radi stvaranja jednakih uvjeta i promicanja poštenog tržišnog natjecanja među kreditnim institucijama.
Povećanje otpornosti i transparentnosti
Jačanje opće stabilnosti i postizanje veće razine jasnoće kako bi se izgradilo povjerenje i osigurala dugoročna održivost.
Ključni pravni instrumenti
EU je donio pravne instrumente o različitim aspektima bankovnog sektora. U nastavku je sažetak glavnih zakonodavnih akata.
Uredba i direktiva o kapitalnim zahtjevima
Uredbom o kapitalnim zahtjevima (CRR) i Direktivom o kapitalnim zahtjevima (CRD) utvrđeni su detaljni bonitetni zahtjevi za, među ostalim, adekvatnost kapitala, likvidnost, financijsku polugu, upravljanje rizicima i nadzor.
Tim se pravilima osigurava da banke imaju dovoljno kapitala i likvidnosti za ublažavanje rizika i apsorpciju potencijalnih gubitaka.
- Uredba o kapitalnim zahtjevima (Službeni list EU-a)
- Direktiva o kapitalnim zahtjevima (Službeni list EU-a)
Direktiva o sustavima osiguranja depozita
Direktivom o sustavima osiguranja depozita štite se deponenti u svakoj državi članici tako što se jamči povrat depozita u iznosu do 100 000 EUR u slučaju propasti banke. Direktivom se utvrđuju i pravila za nacionalne sustave osiguranja depozita, uključujući granice pokrivenosti, financiranje i postupke isplate.
Sve banke moraju sudjelovati u tim sustavima.
Banke članice daju doprinose na temelju svojeg profila rizičnosti i drugih čimbenika. Sustavom osiguranja doprinosi se akumuliraju u fond. Kada banka propadne i depoziti postanu nedostupni, sustavima osiguranja mora se omogućiti isplata deponenata koji imaju bilo koju vrstu depozita zaštićenu na temelju direktive.
Direktiva o oporavku i sanaciji banaka
Direktivom o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) uspostavlja se okvir za uredan oporavak i sanaciju banaka koje propadaju, kako bi se utjecaj na gospodarstvo sveo na najmanju moguću mjeru i kako sanacije ne bi morali financirati porezni obveznici.
U direktivi se:
- osigurava da se bankama koje propadaju djelotvorno upravlja s pomoću planova sanacije i kriznih protokola
- sprečava upotreba sredstava poreznih obveznika u slučaju propasti banaka uvođenjem mehanizma sanacije vlastitim sredstvima ( u slučaju propasti banke troškove moraju snositi dioničari i vjerovnici)
- osnivaju sanacijski fondovi koje financira bankovni sektor kako bi se u slučaju potrebe za sanacijom pružila potpora bankama koje propadaju.
Uredba o jedinstvenom nadzornom mehanizmu
Uredbom o jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM) utvrđuje se okvir za ulogu Europske središnje banke (ESB) u nadzoru značajnih banaka u bankovnoj uniji.
U SSM-u su utvrđene nadzorne odgovornosti ESB-a i njegova suradnja s nacionalnim nadležnim tijelima.
Uredba o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu
Uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu osigurava se okvir za ulogu Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB) u sanaciji banaka u bankovnoj uniji koje propadaju.
U toj se uredbi definiraju ovlasti SRB-a u pogledu planiranja sanacije, njegovih postupaka donošenja odluka i upotrebe Jedinstvenog fonda za sanaciju.
Standardi Basel III
Standardi Basel III skup su međunarodnih propisa u bankovnom sektoru koje je Bazelski odbor za nadzor banaka izradio radi jačanja kapitalnih zahtjeva banaka povećanjem likvidnosti i smanjenjem financijske poluge banaka.
Ti su standardi uključeni u regulatorni okvir EU-a izmjenama CRR-a i CRD-a.
U usporedbi s Baselom II, Basel III dodaje niz ključnih odredaba prema kojima:
- banke moraju imati više kapitala kako bi pokrile potencijalne gubitke, osiguravajući veću stabilnost tijekom financijske krize
- banke su dužne održavati dovoljan iznos likvidne imovine visoke razine kvalitetekako bi preživjele scenarij od 30 dana u stresnim uvjetima (omjer likvidnosne pokrivenosti)
- banke moraju imati stabilne izvore financiranja kako bi poduprle svoje poslovanje tijekom jednogodišnjeg razdoblja (omjer neto stabilnih izvora financiranja)
- mjera koja se ne temelji na riziku provodi se kako bi se ograničilo stvaranje prekomjerne financijske poluge u bankovnom sektoru (omjer financijske poluge)
- poboljšanim praksama upravljanja rizicima i strožim testiranjem otpornosti na stres osigurava se da banke mogu djelotvorno izdržati gospodarske šokove.
Vijeće je 30. svibnja 2024. donijelo zakonodavni paket o provedbi Basela III. Nova pravila stupila su na snagu 1. siječnja 2025., a neki zahtjevi postupno će se uvoditi tijekom nekoliko godina.
Uloge institucija EU-a
Bankovni okvir EU-a uključuje nekoliko ključnih institucija, od kojih svaka ima posebnu ulogu u održavanju financijske stabilnosti.
Europska središnja banka glavno je tijelo za nadzor značajnih banaka u europodručju u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma. Ona osigurava da te banke ispunjavaju bonitetne zahtjeve.
Jedinstveni sanacijski odbor odgovoran je za planiranje sanacije banaka koje propadaju i upravljanje njome u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma. Njegov rad podupire Jedinstveni fond za sanaciju.
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) promiče djelotvornu i dosljednu bonitetnu regulativu i nadzor diljem EU-a. Izrađuje tehničke standarde i smjernice za usklađivanje regulatornih praksi.
Nacionalna nadležna tijela nadziru manje banke i provode propise EU-a na nacionalnoj razini, nadopunjujući rad ESB-a i EBA-e.
Najnovija i aktualna kretanja
Bankovni okvir EU-a i dalje se prilagođava i razvija kao odgovor na globalne gospodarske promjene, tehnološki napredak i prioritete održivosti. Cilj je tog rada povećati otpornost financijskog sustava, uz istodobno poticanje inovacija i osiguravanje zaštite potrošača.
Paket o digitalnim financijama
Kao odgovor na brz rast digitalnih financija, EU razvija sveobuhvatan regulatorni okvir za suočavanje s izazovima koje predstavljaju kriptovalute, inovacije u području financijskih tehnologija i digitalni platni sustavi.
Održivo financiranje
Integracija aktivnosti dodjele okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga u bankovne propise prioritet je EU-a. Vijeće je 19. studenoga donijelo nova pravila s ciljem povećanja dosljednosti, transparentnosti i usporedivosti aktivnosti dodjele rejtinga u EU-u kako bi se osnažilo povjerenje ulagača u održive financijske proizvode.
Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) izdavat će odobrenja za rad pružateljima okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga koji posluju u EU-u te će ih nadzirati, osiguravajući pritom da se ti pružatelji pridržavaju standarda transparentnosti.
Sprečavanje pranja novca
Kako bi se pristupilo rješavanju novih rizika i suzbio financijski kriminal, EU poboljšava svoj okvir za sprečavanje pranja novca. To uključuje strože kontrole, veću transparentnost financijskih transakcija i veću suradnju između nacionalnih tijela i tijela EU-a.
Osnivanje novog tijela EU-a za sprečavanje pranja novca (AMLA) imat će središnju ulogu u praćenju usklađenosti i osiguravanju ujednačene primjene pravila o sprečavanju pranja novca u svim državama članicama.
Preispitivanje upravljanja krizama i osiguranja depozita
Posljednjih su godina tijela država članica često tražila rješenja izvan okvira EU-a kad su propadale srednje i manje banke u EU-u. To je ponekad dovelo do toga da se za potporu bankama koje propadaju upotrebljavao novac poreznih obveznika umjesto potrebnih internih resursa banke ili privatnih sigurnosnih mreža koje financira sektor, kako je predviđeno okvirom EU-a za sanaciju banaka.
Kao odgovor na tu situaciju, Komisija je u travnju 2023. predložila reformu okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita (CMDI). Vijeće je 19. svibnja 2024. postiglo dogovor o svojem stajalištu o tom okviru donošenjem pregovaračkog mandata. Vijeće i Europski parlament 25. lipnja 2025. postigli su dogovor o predloženom preispitivanju, što je još jedan korak prema dovršetku bankovne unije EU-a.
Paket reformi uključuje zakonodavne prijedloge kojima bi se izmijenila Direktiva o oporavku i sanaciji banaka, Uredba o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu i Direktiva o sustavima osiguranja depozita. Cilj je preispitivanja riješiti pitanje manjka financijskih sredstava tako da se malim i srednjim bankama omogući pristup sigurnosnim mrežama koje financira sektor kao dodatnom instrumentu za financiranje sanacije i da se smanji oslanjanje na sanaciju vlastitim sredstvima neosiguranih deponenata.
- Sanacija banaka: Vijeće i Parlament postigli dogovor o jačanju okvira EU-a za upravljanje krizama (priopćenje za medije, 25. lipnja 2025.)
- Okvir za krizno upravljanje bankovnim sektorom i osiguranje depozita: Vijeće usuglasilo stajalište (priopćenje za medije, 19. lipnja 2024.)
Lančane strukture
Vijeće je 26. ožujka 2024. donijelo takozvanu direktivu o lančanim strukturama u sklopu reforme okvira za CMDI. Tom se direktivom izmjenjuju direktiva o oporavku i sanaciji banaka i uredba o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. Uvodi se niz ciljanih prilagodbi koje će imati važnu ulogu u jačanju proporcionalnosti okvira.
Posljednja izmjena: 25. lipnja 2025.