Najnovije mjere politika EU-a u području klimatskih promjena
Klimatska tranzicija jedan je od ključnih prioriteta Europskog vijeća i Vijeća EU-a. Pokretanjem europskog zelenog plana u prosincu 2019. klimatska politika i mjere na razini EU-a dobile su nov poticaj.
U nastavku se daje pregled najnovijeg zakonodavstva i inicijativa politika EU-a povezanih s klimom.
Spremni za 55 %
EU u okviru paketa „Spremni za 55 %” priprema reviziju svojeg zakonodavstva u području klime, energetike i prometa kako bi se postojeći propisi uskladili s ambicijama EU u vezi s klimatskim ciljevima za 2030. i 2050. Paket se, među ostalim, odnosi na:
- reviziju sustava trgovanja emisijama EU-a (ETS)
- uredbu o raspodjeli napora
- direktive o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti
- uredbu o uporabi zemljišta i šumarstvu
- uredbu o emisijama CO2 za automobile i kombije
Europski propis o klimi
Europskim propisom o klimi, kao jednom od sastavnica europskog zelenog plana, namjerava se u zakonodavstvo uvesti cilj klimatski neutralnog EU-a do 2050. Ministri i ministrice okoliša EU-a u prosincu 2020. postigli su dogovor o općem pristupu u vezi s Komisijinim prijedlogom europskog propisa o klimi, među ostalim o novom cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na 1990., i to u skladu sa smjernicama Europskog vijeća od 10. i 11. prosinca 2020.
color: inherit; U travnju 2021. pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli su privremeni politički dogovor o europskom propisu o klimi. Vijeće je donijelo stajalište u prvom čitanju u lipnju 2021., čime je završen postupak donošenja.
Europskim propisom o klimi utvrđuje se obvezujući klimatski cilj EU-a u smislu smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (tj. emisija nakon što se odbiju uklanjanja) za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na 1990. EU će također nastojati postići veću količinu neto ponora ugljika do 2030.
Uredbom se uspostavlja Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene koji će pružati neovisne znanstvene savjete i izvješćivati o EU-ovim klimatskim mjerama. Predviđeno je da se u predstojećim godinama utvrdi prijelazni klimatski cilj za 2040.
Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama
U lipnju 2021. ministri i ministrice okoliša EU-a odobrili su zaključke kojima se potvrđuje nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. U toj strategiji opisuje se dugoročna vizija prema kojoj bi EU do 2050. trebao postati društvo otporno na klimatske promjene koje je u potpunosti prilagođeno neizbježnim učincima klimatskih promjena.
U strategiji su predviđene sljedeće mjere:
- bolje prikupljanje i razmjena podataka kako bi se poboljšao pristup znanju o učincima klimatskih promjena i razmjena tog znanja
- prirodna rješenja za pomoć u izgradnji otpornosti na klimatske promjene i zaštiti ekosustava
- uključivanje prilagodbe u makrofiskalne politike.
Zaključci sadrže političke smjernice za Komisiju u pogledu provedbe strategije. U njima se pružaju i smjernice za podnošenje komunikacije EU-a o prilagodbi prije Konferencije Ujedinjenih naroda o klimi (COP26).
- Vijeće potvrdilo novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (priopćenje za medije, 10. lipnja 2021.)
- Vijeće za okoliš, 10. lipnja 2021.
U travnju 2020. Vijeće je donijelo novu uredbu za smanjenje rizika od nestašice vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura. Navedena pravila osmišljena su kako bi se Europi olakšala prilagodba na posljedice klimatskih promjena. Uredbom, koja je u potpunosti usklađena s kružnim gospodarstvom, olakšava se uporaba pročišćenih komunalnih otpadnih voda za poljoprivredno navodnjavanje, čime se poboljšava dostupnost vode i pomaže u sprečavanju nestašice hrane.
Emisije CO2 iz prometa
U travnju 2019. donesena je odluka o strožim graničnim vrijednostima emisija za automobile i kombije kako bi, od 2030., nova vozila u prosjeku ispuštala manje CO2 u odnosu na razine iz 2021.:
- automobili – 37,5 % manje CO2
- kombiji – 31 % manje CO2.
U lipnju 2019. donesene su granične vrijednosti za kamione i ostala teška vozila. Prema novim pravilima proizvođači će u odnosu na razine iz 2019. morati smanjiti emisije CO2 iz novih kamiona u prosjeku za:
- 15 % od 2025.
- 30 % od 2030.
Sustav EU-a za trgovanje emisijama
EU je u veljači 2018. donio revidirana pravila za sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS). ETS je uspostavljen 2005. kao prvo veliko tržište ugljikom na svjetskoj razini te je ujedno i dalje najveće takvo tržište. Njime se utvrđuje gornja granica dopuštenih emisija CO2 za tešku industriju i elektrane. Ukupna količina dopuštenih emisija dodjeljuje se poduzećima u obliku dozvola kojima se može trgovati.
U prosincu 2019. EU i Švicarska dogovorili su povezivanje svojih sustava za trgovanje emisijama. Taj će sporazum biti koristan i za EU i za Švicarsku Konfederaciju jer se povezivanjem sustava za određivanje gornje granice emisija i sustava trgovanja emisijama mogu povećati raspoložive mogućnosti za smanjenje emisija te poboljšati troškovna učinkovitost trgovanja emisijama.
Raspodjela napora
Emisije stakleničkih plinova iz sektora koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama uređene su takozvanom uredbom o raspodjeli napora, kojom se utvrđuju obvezujući ciljevi za godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova za države članice za razdoblje 2021. – 2030.
Uredbom se želi osigurati doprinos tih sektora smanjenju emisija stakleničkih plinova. Navedeni sektori uključuju građevinarstvo, poljoprivredu (emisije koje ne sadrže CO2), gospodarenje otpadom i promet (uz iznimku zračnog i međunarodnog pomorskog prometa).
Uporaba zemljišta i šumarstvo
U svibnju 2018. donesena je nova uredba o boljoj zaštiti zemljišta i šuma te upravljanju njima. Njome su emisije stakleničkih plinova od uporabe zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) uključene u okvir klimatske i energetske politike do 2030.
Čista energija
Tri četvrtine emisija stakleničkih plinova u EU-u rezultat su proizvodnje i potrošnje energije. EU radi na dekarbonizaciji energetskog sektora kao središnjoj sastavnici zelene tranzicije.
U prosincu 2020. Vijeće je usvojilo zaključke o strategijama o energiji iz obnovljivih izvora na moru i o vodiku, koje je predložila Komisija. Na neformalnoj videokonferenciji održanoj istog mjeseca ministri i ministrice energetike EU-a raspravljali su o integraciji energetskih sustava.
Države članice EU-a obvezne su predstaviti i redovito ažurirati nacionalne energetske i klimatske planove kako bi izvijestile o svojim doprinosima ciljevima u pogledu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te o ciljevima smanjenja emisija. Nacionalni energetski i klimatski planovi uvedeni su u okviru strategije energetske unije, a prvi takvi planovi odnose se na razdoblje od 2021. do 2030.
Vijeće je ujedno utvrdilo dodatne mjere politika u vezi s borbom protiv klimatskih promjena te u okviru strategije europskog zelenog plana. Njima su obuhvaćeni mehanizam za pravednu tranziciju, strategija „od polja do stola”, strategija za bioraznolikost i europska industrijska strategija.
Preuzimanje vodeće uloge u području klimatskih promjena
EU je predan preuzimanju vodeće uloge u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Čelnici i čelnice EU-a teže ostvarenju ambicioznog cilja prema kojem bi EU u skladu s Pariškim sporazumom postao klimatski neutralan do 2050. Kroz suradnju u narednim desetljećima zemlje EU-a žele osigurati maksimalno smanjenje emisija stakleničkih plinova i poduzeti mjere za neutralizaciju svih preostalih emisija.