Borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza u EU-u

Razmjeri problema

Porezne prijevare i izbjegavanje plaćanja poreza potkopavaju funkcioniranje demokratskih društava, narušavaju donošenje ekonomskih odluka i povjerenje između građana i vlada.

Svake se godine milijarde eura gube kada poduzeća, bogati pojedinci i drugi porezni obveznici ne plate svoj odgovarajući udio. Ti gubici ne samo da smanjuju sredstva dostupna za javne usluge, kao što su zdravstvena skrb, obrazovanje i infrastruktura, već i narušavaju ekonomsku pravednost i stabilnost u cijelom EU-u.

Rješavanje tog pitanja ključno je za očuvanje povjerenja javnosti, osiguravanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta i promicanje gospodarske stabilnosti.

• Kako funkcionira porezna politika EU-a

Kada dolazi do porezne prijevare i izbjegavanja plaćanja poreza

Do porezne prijevare i izbjegavanja plaćanja poreza dolazi kada porezni obveznik ili subjekt namjerno podnese nepotpunu ili neispravnu poreznu prijavu nacionalnim poreznim tijelima ili od njih sakrije relevantne informacije kako bi izbjegao plaćanje poreza. Te aktivnosti mogu poprimiti razne oblike, od kojih svaka ima različite značajke i posljedice.

U nastavku istražujemo različite vrste poreznih prijevara i utaje poreza te objašnjavamo njihove definicije i način njihova funkcioniranja.

Utaja poreza ili porezna prijevara

Utaja poreza ili porezna prijevara nezakonite su aktivnosti čiji je cilj potpuno izbjegavanje plaćanja poreza. Utaja poreza može uključivati, na primjer, prijavljivanje manje razine dobiti i prihoda od stvarnog stanja ili sudjelovanje u složenim sustavima za izbjegavanje plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV). Porezne prijevare mogu uključivati i krivotvorenje evidencije ili upotrebu drugih obmanjujućih metoda za izbjegavanje poreznih obveza.

Izbjegavanje plaćanja poreza

Izbjegavanje plaćanja poreza uključuje upotrebu zakonitih instrumenata i strategija kako bi se porezne obveze svele na najmanju moguću mjeru. Uobičajene prakse uključuju premještanje dobiti u zemlje s nižim poreznim stopama ili odbitak plaćanja kamata na zajmove čije su kamatne stope umjetno povećane. Iako su formalno zakonite, tim se taktikama iskorištavaju rupe u zakonu i nedosljednosti u poreznim propisima kako bi se smanjio iznos plaćenog poreza.

Agresivno porezno planiranje

Agresivno porezno planiranje još je jedan oblik izbjegavanja plaćanja poreza. Do toga dolazi kada velika poduzeća i bogati pojedinci iskorištavaju ograničenja propisa kako bi smanjili iznos plaćenih poreza. Iako te mjere mogu biti tehnički zakonite, etički su upitne i doprinose ukupnom gubitku poreznih prihoda.

Porezne oaze

Porezne su oaze zemlje ili jurisdikcije koje nude povoljne porezne uvjete, kao što su vrlo niske ili nulte porezne stope, često stranim poduzećima i pojedincima. Osim toga, porezne oaze nerijetko osiguravaju tajnost tako što ne otkrivaju identitet pojedinaca ili stvarnih vlasnika poduzeća koja su ondje registrirana. Time se omogućuje pohrana novca u tim jurisdikcijama („offshore”), koji je često neprijavljen i neoporezovan, što dovodi do znatnih gubitaka poreznih prihoda u drugim zemljama.

Posljedice porezne prijevare

Poreznim prijevarama ograničava se sposobnost država članica EU-a da prikupe potrebna sredstva, provode ekonomske i socijalne politike te održavaju javne usluge. Posljedice uključuju moguće rezove u javnim uslugama i sporiji rast gospodarstva.

Porezne prijevare pritom imaju nekoliko glavnih posljedica.

Uloga EU-a

Borba protiv poreznih prijevara i utaje poreza prije svega je odgovornost država članica. Međutim, zemlje su na razini EU-a dogovorile pravila za povećanje transparentnosti u poreznim pitanjima, promicanje razmjene informacija, donošenje zakonodavstva za uklanjanje rupa u zakonu i prekogranično osiguravanje ispunjavanja poreznih obveza.

U nastavku su navedene neke od glavnih aktivnosti koje se poduzimaju na razini EU-a:

Direktiva o administrativnoj suradnji

Na temelju Direktive o administrativnoj suradnji (DAC), države članice sudjeluju u automatskoj razmjeni, na vlastitu inicijativu i na zahtjev, informacija relevantnih za poreze, čime se doprinosi sprečavanju utaje poreza. To pojedincima i poduzećima otežava prikrivanje imovine ili prihoda od poreznih tijela. Ta su pravila na snazi od 2011. i znatno su proširena nekoliko puta od 2014. te imaju ključnu ulogu u poticanju suradnje i promicanju porezne transparentnosti među državama članicama EU-a.

Vijeće je 2023. proširilo područje primjene te direktive i dodalo pravila o izvješćivanju i automatskoj razmjeni informacija o prihodima od transakcija kriptoimovinom i o prethodnim poreznim mišljenjima za najbogatije (imućne) pojedince.

• Vijeće donijelo direktivu za jačanje suradnje među nacionalnim poreznim tijelima (DAC8) (priopćenje za medije, 17. listopada 2023.)

Suradnja u području poreza na dodanu vrijednost

Uredbom o administrativnoj suradnji u području poreza na dodanu vrijednost (PDV) predviđa se razmjena posebnih informacija među poreznim upravama država članica radi borbe protiv prijevara u vezi s PDV-om i utaje PDV-a. Razmjena informacija, zajedničke revizije i usporedni nadzor omogućuju službenicima nacionalnih poreznih tijela da osnuju međunarodne revizorske timove za provjeru ispunjavanja poreznih obveza u tom području, uključujući ispunjavanje poreznih obveza multinacionalnih poduzeća i platformi.

• Porez na dodanu vrijednost (PDV) u EU-u

EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe

EU je predan promicanju načela i mehanizama dobrog poreznog upravljanja diljem svijeta te borbi protiv nepravedne porezne konkurencije.

EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe dio je napora EU-a za jačanje pravednog oporezivanja i poboljšanje globalne porezne transparentnosti u cilju borbe protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza. Na popis su uvrštene zemlje i jurisdikcije koje ne surađuju s EU-om ili nisu u potpunosti ispunile svoje obveze u vezi s poreznim pitanjima.

• EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe

Skupina za Kodeks o postupanju

Skupina za Kodeks o postupanju tijelo je u okviru Vijeća koje se sastoji od predstavnika država članica na visokoj razini i Europske komisije. Njezina je uloga utvrditi i procijeniti štetne porezne prakse zemalja i jurisdikcija unutar i izvan EU-a. Cilj je te skupine promicati pravedno tržišno natjecanje i spriječiti smanjenje porezne osnovice.

• Skupina za Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja)

Mjere za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza

Direktivom EU-a o mjerama za borbu protiv izbjegavanja poreza (ATAD) zabranjuje se niz posebnih oblika izbjegavanja plaćanja poreza na dobit u cijelom EU-u, uz istodobno osiguravanje pravednijeg i stabilnijeg okruženja za poduzeća.

Pravila uključuju pet mjera protiv zlouporabe koje su sve države članice pravno obvezne primjenjivati protiv uobičajenih oblika agresivnog poreznog planiranja.

Vijeće je 12. srpnja 2016. donijelo direktivu o suzbijanju izbjegavanja poreza. Izmjena provedbe uvedena je 29. svibnja 2017. kako bi se uklonile hibridne neusklađenosti s poreznim sustavima zemalja izvan EU-a.

• Direktiva Vijeća o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta
• Direktiva Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama.

Vidjeti i

• Promatračnica EU-a za porez
• Godišnje izvješće o oporezivanju za 2025.