Porez na dodanu vrijednost (PDV) u EU-u

Što je PDV?

Porez na dodanu vrijednost (PDV) porez je na potrošnju koji se primjenjuje na većinu robe i usluga.

Klasificira se kao neizravni porez, što znači da ga plaćaju potrošači, ali su poduzeća ta koja ga prikupljaju i uplaćuju poreznim tijelima. Na primjer, kada potrošač kupi knjigu u knjižari, knjižara u cijenu koja se plaća uključi i PDV, a zatim taj porez uplaćuje vladi.

Poduzeća taj porez plaćaju i za vlastite kupnje, ali ga mogu odbiti od PDV-a koji moraju platiti poreznim tijelima.

Zašto je PDV važan

Izvor prihoda

PDV je jedan od najvažnijih izvora prihoda za tijela država članica jer se njime doprinosi financiranju javnih usluga kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb, knjižnice i javni prijevoz.

Države članice EU-a svake godine prikupe više od 1000 milijardi eura prihoda od PDV-a. PDV je 2024. predstavljao 7,1 % BDP-a EU-a i činio je 15,5 % ukupnih državnih poreznih prihoda.

Financiranje proračuna EU-a

PDV nije samo ključan izvor prihoda za države članice, već ima i ključnu ulogu u financiranju inicijativa EU-a.

Dio prihoda od PDV-a svake države članice segment je „vlastitih sredstava” EU-a, jednog od izvora financiranja proračuna EU-a. Konkretno, na osnovicu PDV-a svake države članice primjenjuje se standardna stopa od 0,3 %. Kako bi se zajamčila pravednost, taj je doprinos ograničen na 50 % bruto nacionalnog dohotka (BND) zemlje.

Sredstva od PDV-a čine oko 10 % prihoda od vlastitih sredstava EU-a.

Borba protiv prijevara i izbjegavanja plaćanja PDV-a

Zbog negativnog učinka gubitaka PDV-a na sposobnost vlada da financiraju osnovna javna dobra i usluge, ti gubici i dalje su velik izazov u EU-u.

Države članice EU-a 2023. izgubile su oko 128 milijardi eura prihoda od PDV-a, što je doprinijelo jazu PDV-a, odnosno razlici između očekivane i stvarne naplate PDV-a.

Izvori tog jaza prvenstveno su povezani s prijevarama, utajom i izbjegavanjem plaćanja poreza, ali uključuju i nesolventnost poduzeća, stečaj i administrativne pogreške.

• Borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza u EU-u
• Izvješće o jazu PDV-a za 2025. (Europska komisija)

Pravni okvir EU-a za PDV

EU ne nameće poreze; poreze nameće svaka pojedina država članica. Međutim, EU je uspostavio usklađen sustav u svim državama članicama kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta.

Pravni okvir za PDV u EU-u čine:

• članak 113. Ugovora o funkcioniranju EU-a
• Direktiva o PDV-u, koja obuhvaća cijeli sustav PDV-a u EU-u
• Uredba o PDV-u, koja obuhvaća administrativnu suradnju i borbu protiv prijevara
• paket „PDV-u u digitalnom dobu”
• pravila o PDV-u za prodaju putem e-trgovine.

Članak 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Pravna osnova za usklađivanje neizravnih poreza kao što je PDV u cijelom EU-u utvrđena je člankom 113. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU). Njime se propisuje da je za donošenje novih pravila potreban jednoglasan dogovor svih država članica i savjetovanje s Europskim parlamentom.

Direktiva o PDV-u

EU je uspostavio okvir za administrativnu suradnju kako bi se državama članicama pomoglo u borbi protiv prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om i osiguralo djelotvorno izvršavanje poreznih obveza.

Tim se okvirom nacionalnim poreznim tijelima omogućuje razmjena informacija, provedba zajedničkih revizija i uzajamna potpora u provedbi pravila o PDV-u. Olakšavanjem prekogranične suradnje pomaže se u otkrivanju i sprečavanju različitih oblika prijevara, kao što su prijevare s nepostojećim trgovcem unutar Zajednice (poznate i kao kružne prijevare), kojima se iskorištavaju razlike među nacionalnim sustavima.

Ključni je instrument u tom području Uredba Vijeća (EU) br. 904/2010, kojom se utvrđuju pravila za suradnju i razmjenu informacija među državama članicama.

Na razini EU-a ta nastojanja dopunjuju specijalizirana tijela:

• Europski ured za borbu protiv prijevara istražuje prijevare kojima se šteti financijskim interesima Unije
• Ured europskog javnog tužitelja kazneno goni ozbiljne prekogranične prijevare u vezi s PDV-om
• mreža Eurofisc omogućuje brzu razmjenu informacija o sumnjivim aktivnostima među nacionalnim tijelima.

Europska komisija u studenome 2025. predložila je nova pravila za poboljšanje suradnje između država članica, nacionalnih tijela, EPPO-a i OLAF-a, čime se unapređuju napori u borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om.

Vijeće je 5. svibnja 2026. postiglo privremeni dogovor o tom okviru. Cilj je tih novih mjera omogućiti izravniji pristup ključnim podacima o PDV-u na razini EU-a, poboljšati koordinaciju, ubrzati istrage i ojačati kapacitete EU-a za otkrivanje i suzbijanje prijevara. Procjenjuje se da se samo kružnim prijevarama godišnje nanosi šteta od između 12,5 milijardi eura i 32,8 milijardi eura, a u njima često sudjeluju organizirane kriminalne skupine.

U praktičnom smislu novim zakonodavstvom izmijenit će se postojeća pravila o administrativnoj suradnji, čime će se ojačati razmjena informacija u cijelom EU-u. Tim se mjerama pomaže u zaštiti javnih prihoda, zaštiti proračuna EU-a i osiguravanju pravednog oporezivanja na cijelom jedinstvenom tržištu.

Uredba o PDV-u

Uredbom o PDV-u državama članicama pružaju se odgovarajući alati za suradnju i razmjenu informacija povezanih s PDV-om, čime se povećava učinkovitost prekograničnog upravljanja PDV-om.

Paket „PDV-u u digitalnom dobu”

Vijeće je 11. ožujka 2025. dalo konačno odobrenje za niz mjera za modernizaciju, pojednostavnjenje i jačanje sustava PDV-a digitalizacijom, uz istodobnu borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja PDV-a.

Novim pravilima ažurirat će se sustav PDV-a uvođenjem:

• sustava digitalnog izvješćivanja u stvarnom vremenu, koji će biti u potpunosti digitalan do 2033., kako bi se osiguralo pravodobno i točno prikupljanje podataka o PDV-u
• strožih pravila za subjekte u ekonomiji platformi koji nude usluge iznajmljivanja smještaja i usluga prijevoza putnika kako bi se osiguralo pravedno oporezivanje tradicionalnih i internetskih usluga
• proširenja područja primjene sustava „sve na jednom mjestu” kako bi se pojednostavnio proces upisa u registar obveznika PDV-a za poduzeća koja posluju u svim državama članicama.

PDV-a na prodaju putem e-trgovine

Vijeće je 9. studenoga 2026. postiglo dogovor o daljnjim mjerama za pojednostavnjenje naplate PDV-a na prodaju putem e-trgovine u EU-u, čime su pravila o PDV-u usklađena s reformiranim carinskim okvirom EU-a.

Na temelju novih pravila:

• sustav „sve na jednom mjestu” za uvoz (IOSS) proširit će se na robu svih vrijednosti, čime se ukida trenutačni prag od 150 eura
• IOSS će obuhvaćati i robu koju gospodarski subjekti iz trećih zemalja skladište u carinskim skladištima u EU-u
• od 1. srpnja 2028. internetske platforme iz trećih zemalja bit će odgovorne za naplatu i plaćanje PDV-a na svu robu koju prodaju u EU-u.

Tim se mjerama želi poboljšati usklađenost s propisima o PDV-u i naplata PDV-a te istodobno smanjiti administrativno opterećenje za poduzeća i nadležna tijela.

Vidjeti također