Kako funkcionira porezna politika EU-a

Što je oporezivanje?

Oporezivanje ima ključnu ulogu u očuvanju socijalne kohezije i suverenosti određene zemlje te služi kao financijska okosnica djelotvornog upravljanja.

Javni prihodi glavni su izvor kojim se financiraju osnovne javne funkcije, kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb, socijalna skrb, sigurnost, istraživanja i sustavi javne infrastrukture.

Porezni prihodi ujedno osnažuju zemlje da financiraju ključne odluke koje oblikuju gospodarstvo i društvo.

U EU-u gotovo 90 % prihoda dostupnih nacionalnim vladama proizlazi iz poreza. Stoga je važno osigurati da porezni sustavi u državama članicama mogu generirati potrebne prihode. Ako porezni prihodi nisu dostatni, država će možda morati pozajmiti novac, što dovodi do budućih dužničkih obveza.

Vrste oporezivanja u EU-u

EU ne može naplaćivati poreze građanima ili poduzećima. Za to su odgovorne isključivo same države članice.

To znači da iznos poreza koje Europljani plaćaju određuju njihove nacionalne vlade.

Porezi se dijele u dvije glavne kategorije: izravne i neizravne poreze.

Izravno oporezivanje

porez na osobni dohodak

porez na dobit trgovačkih društava

Neizravno oporezivanje

porez na dodanu vrijednost (PDV)

trošarine na alkohol, duhan i energente

Izravno oporezivanje

Izravni porezi naplaćuju se fizičkim osobama odnosno trgovačkim društvima (poduzećima). Među njima su, na primjer, porez na dohodak, porez na dobit trgovačkih društava i porez na imovinu.

Zakonodavstvo EU-a u tom području ograničeno je na usklađivanje (harmonizaciju) određenih aspekata zakonâ država članica. To je moguće samo u mjeri koja je potrebna za poboljšanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta EU-a i odgovaranje na zajedničke prekogranične izazove, kao što su utaja poreza ili agresivno porezno planiranje.

Neizravno oporezivanje

Neizravni porezi naplaćuju se po transakcijama. Takvi su porezi, primjerice, porez na dodanu vrijednost (PDV) na prodaju robe i usluga ili trošarine na alkohol, duhanske proizvode i energente. U tim slučajevima potrošač plaća porez u sklopu kupovne cijene, a prodavač odgovarajući iznos poreza prenosi nadležnim tijelima.

Zakonodavstvo EU-a u tom području često uključuje usklađivanje nacionalnih zakona. Ako se porezna pravila za prodaju robe i usluga znatno razlikuju unutar EU-a, to može narušiti tržišno natjecanje među poduzećima i otežati prekograničnu trgovinu.

Zašto je potrebna porezna politika EU-a?

Porezi imaju ključnu ulogu u oblikovanju cijena robe i usluga te utječu na ponašanje ulagača i potrošača. Stoga porezna politika može potaknuti produktivnost i tako povećati ulaganja i inovacije.

Gospodarstva EU-a suočavaju se s posljedicama velikih globalnih promjena, kao što su demografske promjene, digitalizacija i globalizacija, kao i s učincima klimatskih promjena, oporavkom nakon pandemije bolesti COVID-19 i posljedicama invazije Rusije na Ukrajinu.

Ti izazovi utječu na otpornost poreznih sustava, zbog čega je sve potrebnije uskladiti ih s aktualnim i budućim gospodarskim kretanjima.

U to mora biti uključen i EU kako bi se osiguralo da su porezna pravila i politike kompatibilni s funkcioniranjem jedinstvenog tržišta EU-a. To je usklađivanje ključno da bi se ostvario puni potencijal jedinstvenog tržišta, od kojeg koristi ima više od 400 milijuna građana i građanki EU-a i milijuni poduzeća.

Ciljevi EU-a u području oporezivanja

• Financiranje proračuna EU-a

Nedavne mjere EU-a u području oporezivanja

EU radi na zakonodavstvu u području oporezivanja kako bi unaprijedio konkurentnost i rast, pojednostavnio poslovanje u EU-u, smanjio troškove usklađivanja, poboljšao porezne postupke i suzbio porezne prijevare.

Tim zakonodavnim inicijativama nastoji se stvoriti pravednije i učinkovitije porezno okruženje, što uključuje:

• izbjegavanje dvostrukog oporezivanja prekograničnih ulaganja
• smanjenje troškova prekograničnog poslovanja
• suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza
• oporezivanje u digitalnom dobu
• modernizaciju sustava PDV-a
• poboljšanje administrativne suradnje među državama članicama.

Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja prekograničnih ulaganja

Ako rezident EU-a uloži u vrijednosne papire u nekoj drugoj državi članici, isplate koje zauzvrat primi podliježu porezu po odbitku i u državi članici rezidentnosti i u državi članici ulaganja.

Kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, nerezidentni ulagač naknadno mora podnijeti zahtjev zemlji izvora za povrat preplaćenog poreza po odbitku. Ti postupci povrata obično su složeni, dugotrajni i skupi.

Kako bi se to riješilo, Vijeće je 10. prosinca 2024. donijelo direktivu o bržem i sigurnijem oslobođenju za preplaćeni porez po odbitku, poznatom kao FASTER.

Na temelju novih pravila:

• uvode se dva ubrzana postupka kojima se dopunjuje postojeći standardni postupak povrata: postupak „oslobođenja na izvoru” i sustav „brzog povrata”, čime će se postupak oslobođenja ubrzati i uskladiti na razini EU-a
• uvodi se zajednička digitalna potvrda EU-a o poreznoj rezidentnosti (eTRC), s pomoću koje će se na ulagače koji su porezni obveznici moći primijeniti ubrzani postupci za oslobođenje od poreza po odbitku
• utvrđuje se standardizirana obveza izvješćivanja za financijske posrednike (kao što su banke ili platforme za ulaganja), zahvaljujući kojoj će nacionalna porezna tijela moći lakše otkriti potencijalne porezne prijevare ili zlouporabe.

• Oporezivanje: Vijeće donijelo nova pravila za postupke oporezivanja po odbitku (FASTER) (priopćenje za medije, 10. prosinca 2024.)

Smanjenje troškova prekograničnog poslovanja

Iako je jedinstveno tržište EU-a blisko integrirano, poduzeća i dalje nailaze na poteškoće u oporezivanju jer se moraju pridržavati 27 različitih nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. To prekograničnim poduzećima uzrokuje visoke troškove i nesigurnost.

Komisija je u rujnu 2023. predložila inicijativu pod nazivom „Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti” (BEFIT), čiji je cilj smanjenje troškova ispunjavanja poreznih obveza za prekogranična poduzeća. U skladu s tim prijedlogom:

• uvodi se zajednički skup pravila za izračun porezne osnovice za društva koja su dio iste skupine
• uvodi se jedinstvena, objedinjena porezna osnovica za sve članove skupine
• udio članova skupine u objedinjenoj poreznoj osnovici računa se na temelju prosjeka oporezivih rezultata u prethodne tri fiskalne godine.

Ta pravila primjenjivala bi se na velike skupine koje posluju u EU-u i na srednje skupine koje to žele. Smatra se da je određeno poduzeće dio velike skupine ako je njezin ukupni godišnji prihod najmanje 750 milijuna eura i ako matično društvo ima najmanje 75 % vlasničkih prava.

• Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (Europska komisija)

Suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza

Države članice zbog izbjegavanja plaćanja poreza svake godine gube milijarde eura. Globalizacija i tehnološki napredak znatno su olakšali te aktivnosti.

EU pomaže državama članicama da koordiniraju porezne propise kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve. Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja vodeći je instrument kojim se promiče pravedna porezna konkurencija, i unutar EU-a i u svijetu.

Budući da je nepravedna porezna konkurencija globalne prirode, EU promiče dobro porezno upravljanje i radi na suzbijanju utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza na međunarodnoj razini. Vijeće redovito objavljuje EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija, na kojem se nalaze jurisdikcije koje ne ispunjavaju kriterije dobrog poreznog upravljanja ili ih odbijaju ispuniti.

• Oporezivanje: Vijeće donijelo novu elektroničku potvrdu o oslobođenju od plaćanja PDV-a kojom se zamjenjuju obrasci u papirnatom obliku (priopćenje za medije, 18. veljače 2025.)
• EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe

Oporezivanje u digitalnom dobu

Oporezivanje digitalnoga gospodarstva relativno je nova sastavnica porezne politike, uvedena jer je potrebno odgovoriti na izazove koje donosi sve raširenije digitalno gospodarstvo.

Digitalno gospodarstvo donijelo je mnoge koristi građanima i građankama, kao i poduzećima. Međutim, novi poslovni modeli i povećanje određenih digitalnih aktivnosti istodobno stvaraju pritisak na tradicionalna pravila nacionalnih poreznih sustava.

Zbog toga se porezna pravila moraju mijenjati kako bi se prilagodila digitalnom dobu. Svi sektori gospodarstva trebali bi plaćati odgovarajući dio poreza i doprinositi funkcioniranju društva.

Ta su pitanja jedan od glavnih prioriteta Vijeća od 2017.

• Oporezivanje: Vijeće donijelo paket „PDV u digitalnom dobu” (priopćenje za medije, 11. ožujka 2025.)

Modernizacija sustava PDV-a

PDV u digitalnom dobu

Porez na dodanu vrijednost (PDV) ključan je izvor prihoda za države članice EU-a, s pomoću kojeg se financiraju osnovne javne usluge kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb i javni prijevoz. No zbog prijevara, nepravilnosti u postupanju, stečajeva, nesolventnosti i drugih čimbenika znatni prihodi od PDV-a i dalje se gube.

Kako bi se sadašnji sustav PDV-a prilagodio digitalnom dobu, Vijeće je 11. ožujka 2025. donijelo paket „PDV u digitalnom dobu”. Cilj je tih novih pravila suzbiti utaju PDV-a, pružiti potporu poduzećima i potaknuti digitalizaciju u cijelom EU-u.

Paket uključuje mjere za poboljšanje i proširenje područja primjene postojećih sustava „sve na jednom mjestu” kako bi veći broj poduzeća obveze u pogledu PDV-a mogao ispunjavati putem jedinstvenog internetskog portala, na samo jednom jeziku.

Osim toga, internetske platforme za prijevoz putnika i kratkoročno iznajmljivanje smještaja morat će prikupljati PDV i prenositi ga poreznim tijelima u slučajevima kada su pojedinačni pružatelji usluga od njega izuzeti.

Paketom se uvode i obveze potpuno digitalnog izvješćivanja na temelju elektronički izdanih računa kako bi izvješćivanje o PDV-u za prekogranična poduzeća u EU-u postalo potpuno digitalno do 2030.

• Oporezivanje: Vijeće donijelo paket „PDV u digitalnom dobu” (priopćenje za medije, 11. ožujka 2025.)
• Porez na dodanu vrijednost (PDV) u EU-u

Elektronička potvrda o oslobođenju od plaćanja PDV-a

U okviru svojih napora za modernizaciju sustava PDV-a Vijeće je 18. veljače 2025. donijelo nova pravila kojima se uvodi elektronička porezna potvrda za oslobođenje od plaćanja PDV-a.

Potvrde u papirnatom obliku koje se upotrebljavaju kada je roba oslobođena od PDV-a zamijenit će se elektroničkim obrascem. Digitalnom potvrdom pojednostavnit će se i racionalizirati postupak kada se ta roba uvozi za veleposlanstva, međunarodne organizacije ili oružane snage.

Nove mjere stupit će na snagu 1. srpnja 2031. uz dodatno prijelazno razdoblje od jedne godine tijekom kojeg će se države članice moći služiti i elektroničkim i papirnatim obrascem.

• Oporezivanje: Vijeće donijelo novu elektroničku potvrdu o oslobođenju od plaćanja PDV-a kojom se zamjenjuju obrasci u papirnatom obliku (priopćenje za medije, 18. veljače 2025.)

Poboljšanje administrativne suradnje među državama članicama

U EU-u će porezni obveznici možda morati u svojoj zemlji rezidentnosti prijaviti sav dohodak ostvaren bilo gdje u svijetu. Iako porezna tijela mogu pratiti nacionalni dohodak zahvaljujući mjerama kao što su porez po odbitku ili nacionalno izvješćivanje, osigurati da porezni obveznici prijave dohodak iz inozemstva složenija je zadaća.

Na temelju Direktive o administrativnoj suradnji (DAC) države članice EU-a pomažu u sprečavanju utaje poreza tako što automatski, spontano i na zahtjev razmjenjuju informacije koje se odnose na porez. Zbog toga pojedinci i poduzeća teže mogu prikriti imovinu ili prihode od poreznih tijela. Direktiva o administrativnoj suradnji, koja je na snazi od 2014., ima ključnu ulogu u promicanju porezne transparentnosti i jačanju suradnje među državama članicama EU-a.

Vijeće je 2023. proširilo područje primjene Direktive o administrativnoj suradnji i dodalo pravila o izvješćivanju i automatskoj razmjeni informacija o prihodima od transakcija kriptoimovinom i o prethodnim poreznim mišljenjima za najbogatije (imućne) pojedince.

U 2025. Vijeće je donijelo Direktivu (DAC9) o izmjeni postojećeg DAC-a kako bi se poboljšale suradnja i razmjena informacija o minimalnom efektivnom oporezivanju dobiti. Novom direktivom pomoći će se multinacionalnim i velikim domaćim poduzećima da ispune svoje obveze u pogledu prijave poreza na temelju globalnog dogovora skupine G-20 i OECD-a.

Države članice morat će provesti nova pravila do 31. prosinca 2025.

• Vijeće donijelo pravila za proširenje suradnje i razmjene informacija među poreznim tijelima na minimalno efektivno oporezivanje dobiti (priopćenje za medije, 14. travnja 2025.)

Vijeće kao jedini zakonodavac EU-a

Porezno zakonodavstvo na razini EU-a donosi Vijeće, koje u skladu s Ugovorima Europske unije djeluje kao jedini zakonodavac. Iako se s Europskim parlamentom provodi savjetovanje, on nema zakonodavne ovlasti u tom području. To se naziva posebnim zakonodavnim postupkom.

Direktive ili uredbe donose se jednoglasno u Vijeću. Da bi Vijeće donijelo zakonodavstvo u tom području, nijedna država ne smije glasovati „protiv”.

Zakonodavni postupak započinje prijedlogom Europske komisije o novom poreznom zakonodavstvu EU-a ili izmjenama postojećih propisa.

• Posebni zakonodavni postupci

Također pogledajte