Oporezivanje digitalnog gospodarstva

Zašto postoji potreba za pravednim oporezivanjem digitalnog gospodarstva?

Digitalno gospodarstvo donijelo je mnoge koristi građanima i građankama te trgovačkim društvima. Istodobno porast određenih vrsta digitalnih aktivnosti i novih poslovnih modela predstavlja sve veći izazov za postojeće sustave oporezivanja. Važno je da svi sektori naših gospodarstava plaćaju svoj dio poreza i doprinose funkcioniranju naših društava.

Postojeća pravila kojima su uređena pitanja međunarodnog oporezivanja osmišljena su tako da se primjenjuju na poduzeća s fizičkom prisutnošću u nekoj zemlji. Sve veća digitalizacija gospodarstava predstavlja porezne izazove, kao što je smanjenje poreznih prihoda zbog zlouporabe izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza. Porezna pravila stoga je potrebno na odgovarajući način ažurirati.

S porastom novih tehnologija i poslovnih modela mnoga digitalna poduzeća:

• imaju korisnike i kupce u zemlji u kojoj poduzeće nema fizičku prisutnost
• ostvaruju dobit na temelju interakcije s korisnicima i kupcima koristeći se njihovim podacima i doprinosima.

Budući da se poreznim pravilima još uvijek pretpostavlja fizička prisutnost, dobit od digitalnih aktivnosti često se ne oporezuje u zemlji tržišta (odnosno zemlji u kojoj se nalaze korisnici i potrošači).

Globalna reforma međunarodnih pravila o oporezivanju dobiti (poslovanja)

Zakonodavstvo EU-a o pravilima o porezu na dobit blisko je povezano s nastojanjima da se pronađu globalna rješenja i vođeno njima. Skupina G-20 i OECD vode pregovore o međunarodnom digitalnom oporezivanju s ciljem postizanja konsenzusa o dugoročnom globalnom rješenju.

Radi se uglavnom u sklopu Uključivog okvira OECD-a i skupine G-20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS). Ta inicijativa već je okupila 140 zemalja i jurisdikcija.

Uključivi okvir OECD-a i skupine G-20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti 8. listopada 2021. postigao je dogovor o ključnim aspektima reforme međunarodnih pravila o oporezivanju dobiti multinacionalnih poduzeća. Taj dogovor utvrđen je u Izjavi o rješenju s dva stupa za prevladavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, koja se naziva i „Izjava Uključivog okvira OECD-a i skupine G-20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti”.

Sve države članice EU-a izrazile su potporu toj izjavi, i kao članice Uključivog okvira i u sklopu Vijeća Ecofin i Europskog vijeća.

U Izjavi Uključivog okvira OECD-a i skupine G-20 o BEPS-u iz listopada 2021. predviđeno je rješenje s dva stupa.

Prvi stup sastoji se od pravila i mehanizama kojima će se omogućiti preraspodjela prava oporezivanja među jurisdikcijama u kojima najveće i najprofitabilnije multinacionalne skupine imaju udio na tržištu i ostvaruju profit.

Drugi stup u osnovi obuhvaća pravila o minimalnoj razini stvarnog oporezivanja najvećih multinacionalnih skupina, čiji je cilj ograničiti mogućnosti smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti. Cilj mu je i osigurati plaćanje dogovorene globalne minimalne stope poreza na dobit od 15 %.

Prvi stup: preraspodjela prava oporezivanja

Glavni očekivani rezultat prvog stupa multilateralna je konvencija koja će strankama omogućiti ostvarivanje (ili „preraspodjelu”) novog prava oporezivanja („iznos A”).

Tekst će obuhvaćati široko područje pravila koja se odnose na:

• područje primjene, povezanost, poreznu osnovicu
• pravila o izvoru prihoda u vezi s ukidanjem dvostrukog oporezivanja
• sprečavanje i rješavanje sporova
• ukidanje i mirovanje jednostranih mjera (kao što su nacionalni digitalni porezi)
• stupanje na snagu konvencije.

„Iznosom B” prvog stupa osigurat će se povećana porezna sigurnost stvaranjem standardiziranih referentnih vrijednosti za transferne cijene za najčešće vrste transakcija.

Drugi stup: minimalna razina stvarnog oporezivanja

Rad na drugom stupu napredovao je brže nego na prvom stupu. Uključivi okvir OECD-a i skupine G-20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti 14. prosinca 2021. odobrio je model pravila OECD-a u dokumentu naslova „Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva – globalna ogledna pravila protiv smanjenja porezne osnovice (drugi stup)”. Sve su se države članice obvezale na ta pravila.

Minimalna razina stvarnog oporezivanja, koja sačinjava bit drugog stupa, temelji se na dvama glavnim pravilima, poznatima i kao globalna ogledna pravila protiv smanjenja porezne osnovice („pravila GloBE-a”):

• pravilo o uključivanju prihoda
• pravilo o nedovoljno plaćenom porezu.

Cilj je tih pravila osigurati da se dobit koju ostvaruju multinacionalne skupine s prometom od najmanje 750 milijuna eura oporezuje po efektivnoj stopi od najmanje 15 %.

Pravila iz drugog stupa prenesena su u pravo EU-a direktivom Vijeća od 15. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u EU-u.

Dovršetak dvaju stupova

Na sastanku 10. i 11. srpnja 2023. Uključivi okvir skupine G-20 i OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti ostvario je daljnji napredak u pogledu preostalih elemenata projekta s dva stupa. Kao jedna od ključnih točaka potvrđeno je da se konačni dogovor o multilateralnoj konvenciji i njezino potpisivanje očekuje do kraja 2023.

• Izjava o rješenju s dva stupa za otklanjanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva (OECD, 8. listopada 2021.)
• Direktiva Vijeća o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (Službeni list EU-a)

Porezna politika EU-a za digitalno gospodarstvo

EU radi u nekoliko područja kako bi osigurao da postojeća porezna pravila budu primjerena digitalnom dobu. Ta su pitanja jedan od njegovih glavnih prioriteta od 2017.

Europska komisija u ožujku 2018. predložila je nova pravila kako bi se osiguralo pravedno oporezivanje digitalnih aktivnosti u EU-u, čime se promiče i rast. Prijedlozi Komisije trenutačno su na čekanju s obzirom na napredak pregovora u okviru Uključivog okvira skupine G-20 i OECD-a. Ako se u tim pregovorima postigne i učinkovito provede globalno rješenje i dogovor, prijedlozi bi postali zastarjeli.

Paket o oporezivanju digitalnoga gospodarstva iz 2018. sastojao se od dvaju zakonodavnih prijedloga za:

• reformu pravila o porezu na dobit tako da se dobit oporezuje ondje gdje poduzeća imaju znatnu digitalnu prisutnost
• uspostavu privremenog poreza za prihode od digitalnih usluga (porez na digitalne usluge).

• Zaključci Europskog vijeća, 19. listopada 2017.
• Zaključci Vijeća o oporezivanju digitalnoga gospodarstva, 30. studenoga 2017.
• Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti
• Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga

Administrativna suradnja u vezi s razmjenom informacija povezanih s porezom

Administrativna suradnja putem razmjene informacija povezanih s porezom među državama članicama jedna je od ključnih sastavnica porezne politike EU-a. Time se doprinosi osiguravanju učinkovite naplate prihoda.

Digitalizacija gospodarstva donosi posebne izazove jer određene vrste informacija o prihodima ili dohotku od digitalnih gospodarskih aktivnosti možda nisu dostupne nacionalnim poreznim tijelima.

Kako bi prevladao taj problem i u skladu s globalno dogovorenim standardima, EU proširuje opseg administrativne suradnje ciljanim izmjenama Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC).

Vijeće je u ožujku 2021. donijelo nova pravila (DAC7), na temelju kojih, počevši od 2023., porezna tijela država članica automatski razmjenjuju informacije o prihodima koje su ostvarili prodavatelji na digitalnim platformama. Time se doprinosi:

• sprečavanju utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza u vezi s aktivnostima na takvim platformama
• poboljšanju porezne pravednosti
• poticanju jednakih uvjeta za platforme i za prodavatelje na njima.

Vijeće je 17. listopada 2023. donijelo direktivu i novi skup izmjena pravila Direktive o administrativnoj suradnji (DAC8). Promjene su se uglavnom odnosile na:

• izvješćivanje i automatsku razmjenu informacija o prihodima od transakcija kriptoimovinom
• razmjenu informacija o prethodnim poreznim mišljenjima za najbogatije (imućne) pojedince.

Cilj je bio ojačati administrativnu suradnju među poreznim upravama i proširiti područje primjene obveza registracije i izvješćivanja.

Pravilima DAC8 obuhvaćene su dodatne kategorije imovine i prihoda, kao što je kriptoimovina. Porezna tijela moraju automatski razmjenjivati informacije koje su dostavili pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom. Dosad je poreznim upravama država članica bilo teško osigurati poreznu disciplinu u tom konkretnom području. Budući da je kriptoimovina decentralizirana i da se njome lako trguje preko granica, potrebna je snažna međunarodna administrativna suradnja kako bi se osigurala učinkovita naplata poreza.

• Kriptoimovina: kako EU regulira tržišta (osnovne informacije)
• Direktiva Vijeća o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (Službeni list EU-a)
• Vijeće donijelo direktivu za jačanje suradnje među nacionalnim poreznim tijelima (DAC8) (priopćenje za medije, 17. listopada 2023.)
• Oporezivanje: Vijeće donijelo nova pravila za jačanje administrativne suradnje kojima je obuhvaćena prodaja putem digitalnih platformi (priopćenje za medije, 22. ožujka 2021.)

Vijeće je 14. travnja 2025. donijelo nova pravila (DAC9) za poboljšanje suradnje i razmjene informacija o minimalnom efektivnom oporezivanju dobiti.

Na temelju novih pravila:

• izradit će se jedinstveni standardni obrazac s pomoću kojeg će skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine morati ispunjavati svoje obveze podnošenja prijava na temelju Direktive o drugom stupu, kojom se provodi globalni dogovor skupine G-20 i OECD-a
• poboljšat će se razmjena podataka među poreznim tijelima
• smanjit će se administrativno opterećenje za korporacije.

Pravila DAC9 sve će države članice morati prenijeti u nacionalno pravo do 31. prosinca 2025.

• Vijeće postiglo dogovor o poboljšanju suradnje i razmjene informacija o minimalnom efektivnom oporezivanju dobiti (priopćenje za medije, 11. ožujka 2025.)

Paket „PDV u digitalnom dobu”

EU radi i na novim mjerama za reformu EU-ova sustava poreza na dodanu vrijednost (PDV) kako bi ga se prilagodilo digitalnom dobu.

PDV je jedan od najvažnijih izvora prihoda za tijela država članica, koji doprinosi javnim uslugama kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb, knjižnice i javni prijevoz. Države članice EU-a svake godine prikupe oko 1000 milijardi eura prihoda od PDV-a u EU-u.

Dio tog PDV-a uplaćuje se u proračun EU-a kao „vlastita sredstva”. To predstavlja doprinos u iznosu od oko 20 milijardi eura u proračunu EU-a za 2022.

No zbog prijevara, nepravilnosti u postupanju, stečajeva, nesolventnosti i drugih čimbenika znatni se prihodi od PDV-a i dalje ne naplaćuju i gube se.

Vijeće je 11. ožujka 2025. dalo konačno odobrenje za paket „PDV u digitalnom dobu”, čiji je cilj pomoći u borbi protiv utaje PDV-a, pružiti potporu poduzećima i promicati digitalizaciju.

Novim će se pravilima:

• poboljšati sustav „sve na jednom mjestu” za internetski sustav upisa u registar obveznika PDV-a
• zahtijevati od internetskih platformi da plaćaju PDV na putnički prijevoz i kratkoročno iznajmljivanje smještaja ako su pojedinačni pružatelji usluga izuzeti
• osigurati da obveze digitalnog izvješćivanja na temelju elektroničkog izdavanja računa za poduzeća koja posluju prekogranično u EU-u postanu u potpunosti digitalne do 2030.

• Oporezivanje: Vijeće donijelo paket „PDV u digitalnom dobu” (priopćenje za medije, 11. ožujka 2025.)

Sustav „sve na jednom mjestu” za upis u registar obveznika PDV-a

Sustavi „sve na jednom mjestu” omogućuju poduzećima da na prodaju robe i usluga potrošačima u drugim državama članicama EU-a prijave i uplate PDV preko porezne uprave jedne države članice i na jednom jeziku.

Međutim, ako poduzeće želi prodavati robu i usluge potrošačima u državama članicama koje nisu njegova država članica (putem podružnice koja posluje u tim državama članicama), mora se registrirati za potrebe PDV-a u tim dodatnim državama članicama. Isti problem imaju i trgovci koji jednostavno žele premjestiti zalihe u drugu državu članicu radi skladištenja.

Kako bi se to riješilo, novim pravilima proširit će se opseg djelovanja postojećih sustava „sve na jednom mjestu” kako bi se obuhvatila prodaja određene robe između poduzeća i potrošača koja se odvija unutar države članice koja nije njihova država članica, a ne samo prekogranična isporuka, primjerice prodaja električne energije ili plina.

Ta će promjena omogućiti većem broju poduzeća da ispune svoje zahtjeve u pogledu PDV-a putem jedinstvenog internetskog portala na jednom jeziku.

Očekuje se da će tom mjerom poduzeća, posebno MSP-ovi, uštedjeti oko 8,8 milijardi eura na troškovima upisa u registar i administrativnim troškovima tijekom razdoblja od deset godina.

• Sustav „sve na jednom mjestu” (Europska komisija)

Vijeće je 13. svibnja 2025. postiglo dogovor o novoj direktivi o pravilima o PDV-u za prodaju uvezene robe na daljinu i za PDV na uvoz. Na temelju novih pravila strani trgovci ili platforme bit će odgovorni za plaćanje PDV-a na uvoz i na prodaju uvezene robe na daljinu u državi članici konačnog odredišta robe. Time će se potaknuti upotreba sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz (IOSS) jer će strani trgovci ili platforme koji ga ne upotrebljavaju morati biti registrirani u svakoj državi članici.

• Pravila o PDV-u: Vijeće postiglo dogovor o stajalištu o direktivi za pojednostavnjenje naplate poreza pri uvozu (priopćenje za medije, 13. svibnja 2025.)

PDV za ekonomiju platformi

Posljednjih je godina ekonomija platformi znatno porasla, a internetske platforme povezuju određene pružatelje usluga i potrošače.

U skladu s postojećim pravilima o PDV-u mnogi pružatelji usluga iznajmljivanja smještaja i usluga prijevoza putnika putem internetskih platformi ne plaćaju PDV. Mnogi od tih dobavljača, bilo da je riječ o pojedincima ili malim poduzećima, obično se ne moraju upisati u registar za potrebe PDV-a ili jednostavno ne znaju da su možda obvezni platiti PDV na usluge koje nude.

U sektoru smještaja i prijevoza putnika pružatelji usluga izravna su konkurencija tradicionalnim pružateljima usluga upisanima u registar PDV-a kao što su hoteli i privatna prijevoznička poduzeća. Na primjer, hoteli u velikim europskim gradovima natječu se s internetskim platformama koje nude tisuće mogućnosti smještaja u istim gradovima. Mnogi se od tih smještaja ne oporezuju.

U skladu s novim pravilima te će platforme postati odgovorne za naplatu i uplatu PDV-a poreznim tijelima ako to ne učine njihovi pružatelji usluga.

Time će se doprinijeti jednakim uvjetima među internetskim platformama s jedne strane i tradicionalnim pružateljima usluga kratkoročnog smještaja i usluga prijevoza s druge strane.

Za MSP-ove će se smanjiti opterećenje u pogledu razumijevanja i pridržavanja pravila o PDV-u, osobito u različitim državama članicama, uz istodobno ostvarenje znatnih dodatnih prihoda od PDV-a.

• Ekonomija platformi u EU-u

Digitalno izvješćivanje o PDV-u

Poduzeća koja prodaju u različitim državama članicama EU-a trenutačno svakih nekoliko tjedana podnose „rekapitulacijsko izvješće” svojim nacionalnim poreznim tijelima u kojem daju pregled svoje prodaje poduzećima u drugim državama članicama EU-a.

Odgoda razmjene informacija o PDV-u stvara prostor koji prevaranti mogu iskoristiti, što uzrokuje poteškoće nadležnim tijelima u brzom otkrivanju svih sumnjivih ili prijevarnih transakcija.

Novim pravilima uspostavit će se sustav digitalnog izvješćivanja o PDV-u u stvarnom vremenu putem e-računa na temelju postojeće europske norme za elektroničko izdavanje računa.

Poduzeća će izdavati e-račune za prekogranične transakcije i automatski dostavljati podatke poreznim upravama, koje će ih zatim dijeliti putem novog informatičkog sustava za otkrivanje sumnjivih aktivnosti.

Sustav EU-a trebao bi stupiti na snagu 2030., a potpunu interoperabilnost među nacionalnim sustavima trebalo bi postići do 2035.

Sustavom elektroničkog izdavanja računa:

• smanjit će se prijevare u vezi s PDV-om za do 11 milijardi eura godišnje
• smanjit će se administrativni troškovi i troškovi usklađivanja za trgovce u EU-u za više od 4,1 milijardu eura godišnje tijekom sljedećih deset godina
• osigurat će se interoperabilnost među postojećim nacionalnim sustavima u cijelom EU-u.

• Porez na dodanu vrijednost (PDV) u EU-u

Vidjeti također