Skip to content

Obrazovanje za gospodarski rast i uključenost

The EU wants to equip its citizens with the skills needed in the labour market by reducing early school leave and upholding tertiary level education.

Svaka zemlja odgovorna je za svoj sustav obrazovanja i osposobljavanja. Međutim, EU ima ključnu ulogu u pružanju podrške: potiče suradnju i razmjenu dobre prakse među državama članicama i nadopunjuje nacionalna nastojanja i reforme.

Ključni podaci

Prema OECD-u:

  • kod 20 % radne snage u EU-u očit je ozbiljan nedostatak vještina, što uključuje nisku razinu pismenosti i slabe matematičke vještine
  • 25 % odraslih Europljana ne može se učinkovito služiti informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Zašto nam je to potrebno?

Za poboljšanje gospodarskog rasta i zapošljavanja u EU-u ključno je osigurati da građani EU-a posjeduju vještine koje su im potrebne za uspjeh na tržištu rada. Kako bi se doprinijelo ostvarivanju tog cilja, strategijom EU-a za rast (Europa 2020.) postavljena su dva cilja koja države članice trebaju postići do 2020. u području obrazovanja:

  • smanjiti stopu ranog napuštanja školovanja na razinu ispod 10 %
  • osigurati da najmanje 40 % osoba u dobi između 30 i 34 godine završi tercijarnu razinu obrazovanja.

Obrazovanje i osposobljavanje također mogu pomoći spriječiti siromaštvo i socijalnu isključenost, osigurati održavanje ljudskih i građanskih vrijednosti te pomoći u borbi protiv svih oblika diskriminacije. U svojoj reakciji na terorističke napade u Parizu i Danskoj ministri EU-a složili su se da je potrebno učiniti sljedeće:

  • osigurati da djeca i mladi steknu građanske i međukulturne kompetencije
  • ojačati kritičko razmišljanje i medijsku pismenost
  • poticati obrazovanje djece u nepovoljnom položaju
  • promicati međukulturni dijalog.

U Vijeću

Definiranje ciljeva europske suradnje

Vijeće je 2009. donijelo strateški okvir za obrazovanje i osposobljavanje (ET 2020.). Usko je povezan s ciljevima postavljenima u strategiji Europa 2020., a njime se definiraju ciljevi i organizacija europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja do 2020.

U studenome 2015. Vijeće i Europska komisija usvojili su izvješće o napretku postignutom u ostvarivanju tih ciljeva. U tom je izvješću također utvrđen program rada za sljedećih pet godina, s naglaskom na šest prioritetnih područja:

  • razvoju relevantnih i visokokvalitetnih vještina putem cjeloživotnog učenja
  • promicanju uključivog obrazovanja, ravnopravnosti i nediskriminacije
  • otvorenijem i inovativnijem obrazovanju, pri čemu se u potpunosti iskorištavaju postignuća digitalnog doba
  • jačanju potpore nastavnicima i predavačima
  • poboljšanju transparentnosti vještina i kvalifikacija kako bi se olakšalo daljnje učenje i mobilnost
  • promicanju održivog ulaganja, kvalitete i djelotvornosti u sustavima obrazovanja i osposobljavanja.

Područja tekućih aktivnosti

1. Razvoj relevantnih i visokokvalitetnih vještina

U studenome 2017. Vijeće je usvojilo zaključke o razvoju škola i izvrsnosti u poučavanju. U njima je istaknut niz prioriteta, među kojima su:

  • osiguravanje visokokvalitetnog i uključivog obrazovanja za sve
  • osnaživanje nastavnika i ravnatelja škola
  • pomak u smjeru učinkovitijeg, pravednijeg i djelotvornijeg upravljanja.

Uz navedene, Vijeće je u studenome 2017. usvojilo i zaključke o obnovljenom programu za visoko obrazovanje. Opći je cilj modernizacija visokog obrazovanja kako bi išlo ukorak s okružjem koje se brzo mijenja.

U svibnju 2017. Vijeće je usvojilo preporuku o Europskom kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje. Njome se želi poboljšati transparentnost, usporedivost i prenosivost kvalifikacija na razini cijele Europe utvrđivanjem zajedničkog referentnog okvira za nacionalne kvalifikacijske sustave. Preporukom se također nastoji doprinijeti osuvremenjivanju sustava obrazovanja i osposobljavanja te povećanju zapošljivosti, mobilnosti i društvene integracije osoba koje uče ili rade.

Vijeće je u studenome 2016. usvojilo rezoluciju o novom programu vještina, u kojoj su istaknuti glavni aspekti na koje će biti usmjeren rad Vijeća u tom području. Cilj je rezolucije promicanje cjeloživotnog ulaganja u ljude, a obuhvaća područja poput:

  • razvoja vještina
  • uzajamnog priznavanja kvalifikacija
  • pružanja potpore strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te visokom obrazovanju
  • načina iskorištavanja sveukupnog potencijala digitalnoga gospodarstva.

Vijeće je u svibnju 2016. usvojilo zaključke o razvoju medijske pismenosti i kritičkog mišljenja putem obrazovanja i osposobljavanja. U tim se zaključcima ističe temeljna uloga obrazovanja i osposobljavanja u pomaganju mladima da postanu medijski pismeni i odgovorni građani budućnosti.

U studenome 2015. Europska komisija predstavila je Vijeću godišnji pregled rasta za 2016., čime je započet europski semestar za 2016. U istraživanju je spomenuta važnost koju stjecanje odgovarajućih vještina ima za poticanje inovativnosti i konkurentnosti te sprečavanje nezaposlenosti. U dokumentu se poziva na reforme sustavâ obrazovanja i osposobljavanja koje su usmjerene na učinkovitost.

2. Promicanje uključivog obrazovanja

U studenome 2016. Vijeće je postiglo politički dogovor o preporuci o novim prilikama za odrasle u okviru Jamstva za vještine koje je predložila Komisija. Cilj je te preporuke niskokvalificiranim odraslim osobama pružiti prilike za stjecanje vještina, znanja i kompetencija relevantnih za tržište rada i aktivno sudjelovanje u društvu.

Ranije iste godine, u veljači 2016., Vijeće je usvojilo rezoluciju o promicanju socioekonomskog razvoja i uključivosti u EU-u putem obrazovanja. Rezolucija je usmjerena na:

  • mjere za postizanje ciljanog ulaganja u obrazovanje
  • najbolje načine rješavanja problema nedostatka vještina kako bi se ponovno otvorila radna mjesta i podržao gospodarski rast u Europi
  • ulogu obrazovanja u promicanju građanstva i socijalne uključenosti.

U studenome 2015. Vijeće je usvojilo zaključke o smanjenju ranog napuštanja školovanja. Naglašena je uloga koju imaju sljedeći elementi:

  • nepovoljan položaj, što obuhvaća djecu s migrantskim podrijetlom, romsku djecu i djecu s posebnim potrebama
  • struktura obrazovnih sustava i čimbenici poput nasilja i zlostavljanja, metoda podučavanja ili kurikuluma.

Ministri su pozvali na osiguravanje jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve mlade. Pozvali su države članice i Komisiju da iskoriste mogućnosti financiranja u okviru instrumenata EU-a kako bi poduprle mjere usmjerene na smanjenje ranog napuštanja školovanja.

Vijeće je u studenome 2015. raspravljalo i o strategijama za uključivanje osoba s migrantskim podrijetlom. Općenito, ministri smatraju da je nužno usredotočiti se na sljedeće:

  • osiguravanje učinkovitog učenja jezika zemlje domaćina
  • brzu i učinkovitu procjenu ranijih kvalifikacija te njihovo priznavanje
  • sustavno promicanje zajedničkih europskih vrijednosti
  • pripremanje nastavnika, učenika i roditelja za više raznolikosti u školama.

Nizozemsko predsjedništvo također će se usmjeriti na promicanje građanstva i temeljnih vrijednosti putem obrazovanja, u okviru daljnjeg djelovanja u odnosu na Parišku deklaraciju (ožujak 2015.).

Vidi također

Teme