Kako EU odgovara na krize i gradi otpornost?
EU djeluje u raznim područjima kako bi poboljšao svoju sposobnost pružanja odgovora na krize i povećao svoju otpornost na buduće izazove.
Suočavanje s budućim hitnim situacijama
Tijekom svoje povijesti Europska unija suočila se s brojnim krizama te je postupno provodila promjene u politikama i institucijske promjene kako bi unaprijedila svoju sposobnost za suočavanje s budućim hitnim situacijama.
Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da krize postaju sve složenije i ne poznaju granice. EU i njegove države članice već su uspostavili mehanizme prekogranične suradnje i solidarnosti za učinkovito upravljanje krizama i zaštitu ljudi.
Međutim, odgovor EU-a na krize mora se razvijati. U budućnosti EU mora biti spreman za suočavanje s ozbiljnim krizama različite prirode, koje bi mogle biti višedimenzionalne ili hibridne, imati kaskadne učinke ili se pojaviti istodobno.
Kako bi povećao svoju otpornost na buduće izazove, EU će morati poboljšati međusektorsko i prekogranično upravljanje kriznim situacijama. Osim toga, morat će poboljšati komunikaciju u kriznim situacijama i unaprijediti borbu protiv dezinformacija. Otpornost nije samo sposobnost prevladavanja izazova, već i sposobnost održivog, pravednog i demokratskog provođenja tranzicija.
Vijeće je u studenome 2021. usvojilo zaključke o unapređivanju pripravnosti, sposobnosti za odgovor i otpornosti na buduće krize. Čelnici i čelnice EU-a 16. prosinca 2021. pozdravili su zaključke i pozvali na jačanje odgovora EU-a na krize u okviru pristupa kojim se obuhvaćaju sve opasnosti te na izgradnju i praćenje otpornosti.
S obzirom na presudnu ulogu koju jedinstveno tržište ima za EU, Vijeće naglašava da bi mjere povezane s krizom trebale biti privremene, razmjerne i u potpunosti koordinirane, a cilj bi im trebao biti što brži nastavak normalnog funkcioniranja jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje osoba, robe, usluga i kapitala, kako je predviđeno Ugovorima. Zaključci Vijeća, studeni 2021.
Mehanizmi za odgovor na krizu u EU-u
U slučaju krize ili katastrofe, neovisno o tome je li ona prirodna ili uzrokovana ljudskim djelovanjem, EU može upotrijebiti nekoliko mehanizama za odgovor na krize kako bi pružio pomoć i riješio situaciju.
Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu
Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu koordinira se odgovor na razini EU-a na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. Njegov je cilj:
- poticati suradnju među nacionalnim tijelima civilne zaštite
- podizati javnu svijest i pripravnost za katastrofe
- omogućiti brzu, učinkovitu i koordiniranu pomoć pogođenim zemljama.
Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) operativno je središte Mehanizma za civilnu zaštitu: aktivan je 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i koordinira djelovanje EU-a u pogledu odgovora na katastrofe.
Mehanizam uključuje i Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu. Riječ je o dobrovoljno udruženim sredstvima koje su države članice prethodno namijenile za hitno razmještanje u EU-u ili izvan njega.
Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu u brojkama (Infografika)
Vijeće je u ožujku 2022. usvojilo zaključke o djelovanju civilne zaštite EU-a u vezi s klimatskim promjenama. Budući da ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći i intenzivniji, ministri i ministrice pozvali su na to da se sustav civilne zaštite prilagodi takvim pojavama kako bi EU bio otporniji na klimatske promjene.
U zaključcima se, među ostalim, ističu sljedeće mjere:
- ulaganje u istraživanja i inovacije
- rad na odgovarajućim mjerama prevencije i pripravnosti
- razvoj kapaciteta civilne zaštite
- poboljšanje pripravnosti građana boljim informiranjem
- poticanje građana i volontera na sudjelovanje u inicijativama u području civilne zaštite.
Koordinacija u kriznim situacijama na razini Vijeća
Aranžmanima za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) podržava se brzo i koordinirano donošenje odluka na političkoj razini EU-a u slučaju velikih i složenih kriza, što uključuje i teroristička djela.
Tim mehanizmom predsjedništvo Vijeća koordinira politički odgovor na krizu u kojem sudjeluju institucije EU-a, pogođene države članice i drugi ključni akteri.
Mehanizam IPCR trenutačno je aktiviran u svrhu koordinacije EU-ovih mjera odgovora na migracijsku krizu i izbijanje bolesti COVID-19. Mehanizam Vijeća za koordinaciju u kriznim situacijama može pokrenuti predsjedništvo ili se on pokreće nakon što se država članica pozove na klauzulu solidarnosti.
Kako funkcionira mehanizam IPCR za odgovor na krizu (Infografika)
Fond solidarnosti Europske unije
Fond solidarnosti Europske unije (FSEU) osnovan je 2002. kako bi se odgovorilo na velike prirodne katastrofe i iskazala europska solidarnost s regijama u Europi pogođenima katastrofama. Države članice mogu zatražiti sredstva iz FSEU-a za prevladavanje posljedica katastrofalnih događaja, koji uključuju poplave, šumske požare, potrese, oluje i sušu.
U travnju 2020., nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19, područje primjene Fonda solidarnosti prošireno je kako bi obuhvatilo izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja.
Od svoje uspostave Fond je korišten za odgovor na 118 prirodnih katastrofa i 20 izvanrednih stanja u području javnog zdravlja.
- Fond solidarnosti Europske unije (Europska komisija)
- COVID-19 – Vijeće donijelo mjere za hitno oslobađanje sredstava (priopćenje za medije, 30. ožujka 2020.)
- Proračun EU-a: Vijeće postiglo dogovor o pomoći u slučaju katastrofa za Rumunjsku, Italiju i Tursku u iznosu od 454,8 milijuna eura (priopćenje za medije, 18. rujna 2023.)
- Fond solidarnosti Europske unije: Vijeće postiglo dogovor o pomoći u slučaju katastrofa za Italiju, Sloveniju, Austriju, Grčku i Francusku u iznosu od 1028,54 milijuna eura (priopćenje za medije, 23. rujna 2024.)
- Fond solidarnosti Europske unije: Vijeće postiglo dogovor o pomoći u slučaju katastrofa za Njemačku i Italiju u iznosu od 116 milijuna eura (priopćenje za medije, 18. studenoga 2024.)
Pripravnost za buduće zdravstvene krize
Pandemija bolesti COVID-19 istaknula je potrebu za koordiniranim djelovanjem EU-a kako bi se pravodobno i učinkovito odgovorilo na zdravstvene krize.
Uzimajući u obzir iskustva stečena tijekom pandemije bolesti COVID-19, EU je u okviru paketa o europskoj zdravstvenoj uniji donio četiri uredbe kako bi se poboljšala sposobnost Unije za sprečavanje, otkrivanje i brz odgovor na prekogranične zdravstvene krize. Posrijedi su sljedeće mjere:
- nova uredba o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju
- revidirani mandati Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Europske agencije za lijekove (EMA)
- hitni okvir u vezi sa zdravstvenim protumjerama.
Osim toga, Europska komisija osnovala je u rujnu 2021. Tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA). HERA je uspostavljena kako bi osigurala razvoj, proizvodnju, nabavu i pravednu raspodjelu ključnih medicinskih protumjera u EU-u.
Krizni plan za sigurnost opskrbe hranom
Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 razotkrilo je da je europski prehrambeni lanac osjetljiv na ozbiljne izazove u opskrbi. Komisija je u studenome 2021. objavila komunikaciju u kojoj se iznosi plan za nepredvidive situacije za osiguravanje sigurnosti opskrbe hranom u Europi tijekom kriznih razdoblja.
Cilj je predloženih mjera pomoći EU-u u suočavanju s izazovima kao što su ekstremni vremenski uvjeti, problemi povezani sa zdravljem bilja i životinja te manjak ključnih resursa poput gnojiva, energije i rada. Te mjere obuhvaćaju uspostavu Europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krize u području sigurnosti opskrbe hranom (EFSCM) i osnivanje stručne skupine sastavljene od stručnjaka iz država članica, relevantnih dionika i predstavnika trećih zemalja, koja će se redovito sastajati kako bi se osiguralo da EU bude u potpunosti pripremljen za moguće izazove u opskrbi hranom.
Na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo održanom u prosincu ministri i ministrice EU-a odobrili su zaključke o tom planu, u kojima se prepoznaje da je europski prehrambeni sustav u budućnosti potrebno zaštititi od potencijalnih rizika i kriza. Ministri i ministrice složili su se da bi iskustva stečena u vezi s bolešću COVID-19 trebala poslužiti kao temelj pristupa EU-a budućim katastrofama.
Ministri i ministrice poljoprivrede EU-a u ožujku 2022. održali su videokonferenciju kako bi raspravljali o mogućem znatnom učinku ruske invazije na Ukrajinu na poljoprivredno-prehrambeni sektor. U okviru rasprave o mjerama Komisija je izvijestila ministre i ministrice o svojem planu za aktiviranje Europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krize u području sigurnosti opskrbe hranom (EFSCM) radi praćenja stanja na tržištu.
Akt o izvanrednim okolnostima i otpornosti na unutarnjem tržištu
Vijeće je u rujnu 2024. donijelo Akt o izvanrednim okolnostima i otpornosti na unutarnjem tržištu (IMERA).
Cilj je IMERA-e predvidjeti učinak budućih kriza, pripremiti se za njih i odgovoriti na njih s pomoću snage unutarnjeg tržišta.
Na temelju iskustava stečenih tijekom izvanrednih situacija kao što su COVID-19, ruski rat protiv Ukrajine i kriza opskrbe energijom, novim mehanizmom ojačat će se unutarnje tržište u kriznim vremenima:
- olakšavanjem kretanja robe, usluga i osoba
- praćenjem lanaca opskrbe
- osiguravanjem pristupa kritičnoj robi.
Akt o izvanrednim okolnostima i otpornosti na unutarnjem tržištu
Prisilno licenciranje
EU je izradio nova pravila za prisilno licenciranje primjenjiva u cijeloj Uniji u slučaju krize.
Prisilno licenciranje vladi omogućuje da trećoj strani dopusti upotrebu patenta bez odobrenja njegova nositelja.
U kriznim situacijama prisilno licenciranje može pomoći u osiguravanju pristupa ključnim proizvodima i tehnologijama, na primjer ako nositelj patenta nema kapacitete za proizvodnju potrebnih količina ključnog proizvoda i ako dobrovoljni sporazum nije dostupan ili izvediv.
Prisilno licenciranje trebalo bi dopustiti tek nakon aktivacije režima za izvanredno stanje ili krizu na razini EU-a.
Vijeće je 27. listopada 2025. odobrilo novu uredbu kojom se:
- ističe da je prisilno licenciranje krajnja mjera
- plin, čipovi i obrambeni proizvodi izostavljaju iz područja primjene uredbe
- osigurava da ne postoji obveza otkrivanja poslovnih tajni.
Otpornost na fizičke i digitalne rizike
Na sastanku održanom 20. i 21. listopada 2022. Europsko vijeće snažno je osudilo činove sabotaže usmjerene na kritičnu infrastrukturu, uključujući plinovode Sjeverni tok, te je navelo da će EU ujedinjeno i odlučno odgovoriti na svako namjerno narušavanje kritične infrastrukture ili druga hibridna djelovanja.
Kako bi se povećala otpornost kritične infrastrukture, čelnici i čelnice EU-a pozvali su države članice EU-a da:
- poduzmu hitne i djelotvorne mjere
- surađuju međusobno, s Europskom komisijom i drugim relevantnim akterima.
EU trenutačno radi na novim pravilima za povećanje otpornosti fizičkih i digitalnih kritičnih subjekata.
Zaštita mrežnih i informacijskih sustava
EU je 2016. donio Direktivu o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (NIS), prvu zakonodavnu mjeru na razini EU-a čiji je cilj povećanje suradnje među zemljama EU-a u pogledu ključnog pitanja kibernetičke sigurnosti.
Direktivom su utvrđene sigurnosne obveze za operatore ključnih usluga u najvažnijim sektorima, kao što su bolnice, energetske mreže, željeznice, podatkovni centri, javne uprave, istraživački laboratoriji i tvornice za proizvodnju ključnih medicinskih proizvoda i lijekova. Ona je ujedno bila ključan korak prema jačanju kibernetičke otpornosti u EU-u.
U okviru strategije EU-a za kibersigurnost Europska komisija predložila je u prosincu 2020. revidiranu direktivu o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (NIS 2). Novim prijedlogom odgovara se na razvoj prijetnji i u obzir se uzima digitalna transformacija našeg društva, koju je ubrzala kriza uzrokovana bolešću COVID-19.
Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o novim mjerama kojima će se:
- osigurati snažnije upravljanje rizicima i incidentima te suradnja u tom području
- proširiti područje primjene pravila.
Zaštita kritične infrastrukture
Vijeće je u prosincu 2022. donijelo nova pravila kako bi osiguralo da su ključni sektori kao što su energetika, voda, promet i zdravstvo u stanju spriječiti sljedeće incidente, nositi se s njima, pružiti zaštitu i oporaviti se od njih. Ti su incidenti:
- hibridni napadi
- prirodne katastrofe
- terorističke prijetnje
- izvanredna stanja u području javnog zdravlja.
Tim se pravilima nastoje smanjiti ranjivosti i ojačati fizička otpornost kritičnih subjekata.
Kritični su subjekti oni koji pružaju osnovne usluge koje su ključne za održavanje vitalnih društvenih funkcija, gospodarskih aktivnosti, javnog zdravlja i sigurnosti te okoliša. Jedna od ključnih sastavnica kritičnog subjekta jest njegova infrastruktura. To može uključivati resurs, objekt, opremu, mrežu ili sustav koji su potrebni za pružanje ključne usluge.
Na temelju novih pravila kritični subjekti morat će:
- utvrđivati sve relevantne rizike koji bi mogli znatno narušiti pružanje ključnih usluga
- poduzimati primjerene mjere za osiguravanje svoje otpornosti
- nadležnim tijelima prijavljivati disruptivne incidente.
Vijeće je u prosincu 2022. donijelo i preporuku o otpornosti kritične infrastrukture kako bi odgovorilo na činove sabotaže na plinovodu Sjeverni tok.
Preporukom se jača sposobnost EU-a da zaštiti svoju kritičnu infrastrukturu i njome su obuhvaćena tri prioritetna područja: pripravnost, odgovor i međunarodna suradnja.
Informatička sigurnost financijskog sektora
Vijeće je 28. studenoga 2022. donijelo Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA), čiji je cilj dodatno ojačati informatičku sigurnost financijskih subjekata.
U njemu se utvrđuju jedinstveni zahtjevi za sigurnost mrežnih i informacijskih sustava za:
- poduzeća i organizacije koji posluju u financijskom sektoru
- ključne treće strane koje im pružaju usluge povezane s IKT-om.
Tim aktom stvara se regulatorni okvir za digitalnu operativnu otpornost, u sklopu kojeg sva poduzeća moraju osigurati da su otporna na sve vrste poremećaja i prijetnji povezanih s IKT-om te da mogu odgovoriti na njih i oporaviti se od njih.
Novim pravilima uspostavlja se vrlo snažan okvir kojim se povećava informatička sigurnost financijskog sektora sprečavanjem i ublažavanjem kibernetičkih prijetnji.
Digitalne financije
Posljednja izmjena: 26. svibnja 2025.