Financiranje proračuna EU-a

Kako se proračun EU-a financira?

Rashodi EU-a financiraju se prihodima iz različitih izvora, a to su:

• vlastita sredstva, koja čine više od 90 % prihoda
• višak prihoda EU-a, tj. iznos koji preostane nakon izvršenja plaćanja iz prethodne godine
• ostali izvori: ponajprije novčane kazne koje plaćaju poduzeća koja prekrše propise EU-a o tržišnom natjecanju, povrati i porez na plaće.

Takozvanom „odlukom o vlastitim sredstvima” utvrđuje se način financiranja proračuna EU-a.

Sustav vlastitih sredstava EU-a

Trenutačno postoje četiri kategorije vlastitih sredstava za proračun Unije:

• tradicionalna vlastita sredstava: ponajprije carine
• doprinosi država članica koji se temelje na porezu na dodanu vrijednost (PDV)
• doprinosi država članica koji se temelje na bruto nacionalnom dohotku (BND), a prilagođavaju se radi uravnoteženja prihoda i rashoda
• nacionalni doprinosi na temelju količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada koji nastaje u državi članici.

Udjeli različitih izvora prihoda neznatno se razlikuju od godine do godine, a vlastita sredstva koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku i dalje su glavni izvor financiranja proračuna EU-a.

Vlastita sredstva u 2025.

Tradicionalna vlastita sredstva

Nakon ukidanja pristojbi na šećer 2017., carine na uvoz iz zemalja izvan EU-a jedina su tradicionalna vlastita sredstva proračuna EU-a.

Države članice odgovorne su za naplatu carina na svojim vanjskim granicama. U razdoblju 2021. – 2027. nacionalna tijela zadržavaju 25 % naplaćenih carina.

• Carinska unija EU-a

Vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u

Na osnovicu poreza na dodanu vrijednost svake države članice primjenjuje se jedinstvena stopa od 0,3 %, pri čemu gornja granica oporezive osnovice PDV-a iznosi 50 % BND-a za svaku zemlju.

• PDV

Vlastita sredstva koja se temelje na BND-u

Vlastita sredstva koja se temelje na BND-u namijenjena su pokrivanju iznosa potrebnog za uravnoteženje prihoda i rashoda u proračunu EU-a. Budući da proračun EU-a ne može zabilježiti manjak, svi rashodi u određenoj godini moraju se pokriti prihodima.

Nakon što se odbiju ostala vlastita sredstva, države članice doprinose razlici u skladu sa svojim bruto nacionalnim dohotkom. Stopa doprinosa prilagođava se svake godine kako bi se uzele u obzir promjene relativnog udjela nacionalnih BND-a.

Doprinosi koji se temelje na BND-u s vremenom su postali glavna sastavnica sustava vlastitih sredstava i čine više od 70 % prihoda EU-a.

Neke zemlje dobivaju povrate, tj. rabate, koji služe za smanjivanje razlike između iznosa koji uplaćuju u proračun EU-a i iznosa koji iz njega dobivaju. Za proračun za razdoblje 2021. – 2027. EU primjenjuje ispravke paušalnih iznosa kako bi se smanjili godišnji doprinosi na temelju BND-a koje uplaćuju Austrija, Danska, Nizozemska, Njemačka i Švedska.

Vlastita sredstva koja se temelje na plastici

Vlastita sredstva koja se temelje na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu na snazi su od 1. siječnja 2021.

Novi namet računa se na temelju mase nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj državi članici, uz stopu preuzetih obveza od 0,80 eura po kilogramu. Uključuje mehanizam za izbjegavanje pretjerano regresivnog učinka na nacionalne doprinose.

Nova vlastita sredstva za proračun EU-a

Komisija je 16. srpnja 2025. u sklopu općeg paketa višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2028. – 2034. predložila modernizaciju i diversifikaciju sustava proračunskih prihoda EU-a.

Cilj je paketa smanjiti opterećenje za države članice i osigurati održivo financiranje strateških prioriteta Unije. Predlaže se pet novih vlastitih sredstava koja se temelje na:

• sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS), kojim bi se ostvarivali prihodi od emisija stakleničkih plinova
• mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama, kojim bi se ostvarivali prihodi od ugrađenih emisija određene robe uvezene u EU
• neskupljenom e-otpadu primjenom jedinstvene stope na masu e-otpada (kao što su računala, pametni telefoni, tableti, televizori, pisači) koji se ne sakuplja
• trošarinama na duhan na temelju najniže stope trošarine koju svaka država članica primjenjuje na duhanske proizvode
• korporativnim sredstvima za Europu (CORE), godišnjem paušalnom iznosu doprinosa svih poduzeća, osim MSP-ova, koji posluju i prodaju u EU-u s neto godišnjim prihodom od najmanje 100 milijuna eura.

Prema procjenama Komisije nova sredstva, zajedno s prilagodbama postojećih, mogla bi generirati oko 58,2 milijarde eura godišnje (u cijenama iz 2025.) nakon što se uvedu 1. siječnja 2028.

Države članice već su počele razmatrati prijedlog u okviru Radne skupine Vijeća za vlastita sredstva.

• New own resources to match our common ambition (European Commission)

Vidjeti također