Europska platforma protiv neprijavljenog rada
Komisija je 9. travnja 2014. predložila stvaranje europske platforme protiv neprijavljenog rada. Platforma će povezivati Komisiju, socijalne partnere i nacionalna tijela EU-a nadležna za borbu protiv neprijavljenog rada poput inspektorata rada i tijela zaduženih za socijalno osiguranje.
Razmjenjivat će informacije i najbolju praksu u području borbe protiv neprijavljenog rada. Platforma će također promicati osposobljavanje osoblja iz raznih zemalja i određivati zajednička načela za inspekcije.
Neprijavljeni rad u brojkama
- 200 eura – prosječan iznos koji svaki Europljanin godišnje potroši na neprijavljenu robu i usluge
- 300 eura – srednji godišnji prihod od neprijavljenog rada
- 11 % Europljana (1 od 9) tvrdi da je prošle godine kupilo robu ili usluge koje uključuju neprijavljeni rad
- procijenjeno je da se od 15 do 20 % europskog BDP-a odnosi na sivu ekonomiju
Izvor: anketa Eurobarometra „Neprijavljeni rad u Europskoj uniji”
Zašto je potrebna?
Neprijavljeni rad definira se kao bilo koja zakonita plaćena djelatnost koja „nije prijavljena javnim tijelima”.
Negativne posljedice neprijavljenog rada osjećaju radnici, poduzeća i vlade.
Za radnike neprijavljeni rad podrazumijeva:
- manja mirovinska prava
- ograničeni pristup zdravstvenoj skrbi
- loše radne uvjete
- moguće kršenje prava iz radnog odnosa
Kod poduzeća dovodi do nepoštenog tržišnog natjecanja jer kompanije koje ne prijavljuju svoje radnike imaju nepoštenu prednost.
Za vlade predstavlja izgubljeni prihod od poreza i doprinosa za socijalno osiguranje.
Za borbu protiv neprijavljenog rada odgovorne su države članice, a tako će i ostati. Predložena platforma pomogla bi im u razmjeni informacija, osobito u prekograničnim slučajevima, kada je teško utvrditi i sankcionirati neprijavljeni rad.
Platformom će se ispuniti praznina jer prethodno nije postojala suradnja na razini EU-a među nacionalnim tijelima koja se bore protiv prekograničnog neprijavljenog rada.
Područje djelovanja
Platforma će obuhvatiti sve oblike neprijavljenog rada, uključujući lažno samozapošljavanje, kojim se prikriva zaposlenje radnika radi smanjenja plaćanja poreza i doprinosa za socijalno osiguranje.
Članstvo u platformi
Odlukom se stvara platforma koja uključuje sve države članice. Platforma je forum za stručnjake a ne tijelo za izradu politika.
Svaka zemlja odredit će višeg predstavnika za suradnju sa svim tijelima nadležnima za borbu protiv neprijavljenog rada na nacionalnoj razini. Osim toga, Komisija i četiri predstavnika socijalnih partnera organiziranih na razini EU-a (dva predstavnika poduzeća i dva predstavnika sindikata) također će biti članovi platforme.
Socijalni partneri iz sektora s visokom učestalošću neprijavljenog rada, predstavnici Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), Međunarodne organizacije rada i zemalja članica EGP-a također će biti uključeni u rad platforme.
Djelovanja
Rad platforme obuhvaćat će različite aspekte neprijavljenog rada koji su povezani s radnim pravom, zdravljem i zaštitom, socijalnim osiguranjem i oporezivanjem.
Platformom će se:
- stručnjacima diljem EU-a omogućiti razmjena informacija i najbolje prakse
- ispitati nacionalni alati i alati EU-a za rješavanje problema neprijavljenog rada
- pronalaziti novi načini rješavanja problema prekograničnog neprijavljenog rada unapređenjem procesa razmjene podataka među nacionalnim upravama i utvrđivanjem zajedničkih načela za inspekcije
- promicati zajedničko osposobljavanje i razmjena osoblja
U Vijeću
Komisija je 9. travnja 2014. podnijela prijedlog Vijeću i Europskom parlamentu. Predsjedništvo Vijeća i Parlament postigli su privremeni dogovor 11. studenoga 2015. nakon kruga trijaloga. Odbor stalnih predstavnika 20. studenoga 2015. odobrio je kompromisni tekst koji je dogovoren s Europskim parlamentom.
Europski parlament 2. veljače 2016. donio je odluku u prvom čitanju o uspostavi platforme za rješavanje neprijavljenog rada. Vijeće ju je formalno donijelo 24. veljače 2016.
Stupanje na snagu
Odluku su potpisali predsjednici obiju institucija i 11. ožujka 2016. objavljena je u Službenom listu Europske unije. Platforma je službeno pokrenuta u svibnju 2016.